Bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda i nekadašnji predsjednik opštine Budva i poslanik u Skupštini Crne Gore našli su se u društvu Svetozara Marovića, Miodraga Davidovića i pokojnog Branislava Mićunovića. Iz njihovog primjera pokazalo se da odluke SAD zvaničnika o stavljanju građana Crne Gore na njihovu “crnu listu” nijesu proizvodile nikakvu reakciju ovdašnjih institucija nadležnih za borbu protiv kriminala i korupcije

Stejt department je na novu listu osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD dodao još dva zvučna imena iz Crne Gore – bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu i nekadašnjeg poslanika i čelnika Opštine Budva Mila Božovića. Razlog je, prema saopštenom, njihova umiješanost u značajnu korupciju koja je omogućila trgovinu drogom.

U saopštenju, objavljenom u četvrtak, navodi se da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju.

„Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a javno proglašava bivšeg gradonačelnika Budve i poslanika u Parlamentu Mila Božovića i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu osobama kojima je generalno zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države zbog njihove umiješanosti u značajnu korupciju koja je omogućila trgovinu drogom. Božović je zloupotrijebio svoj javni položaj kako bi podržao organizirani kriminal i međunarodne operacije trgovine drogom. Odvojeno od toga, Medenica je zloupotrijebila svoj javni položaj kako bi podržala kriminalnu organizaciju za krijumčarenje odavanjem pravosudnih informacija, posredovanjem u sudskim odlukama i primanjem mita kako bi iskrivila sudske ishode u zamjenu za novac i nekretnine. Označavanje potvrđuje posvećenost Sjedinjenih Država borbi protiv ilegalne trgovine drogom i transnacionalnih kriminalnih organizacija i korupcije koja ugrožava nacionalne sigurnosne interese SAD-a na Zapadnom Balkanu i šire“, piše u saopštenju.

Odluka se ne odnosi samo na Božovića i Medenicu već i njihove članove uže porodice. “Ministarstvo takođe označava članove uže porodice Božović: Draganu Božović, Balšu Božovića i Pavla Božovića, te članove uže porodice Medenice: Miloša Medenicu i Mariju Medenicu, kao generalno nepodobne za ulazak u Sjedinjene Američke Države“, dodaje se u saopštenju.

Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije. Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina a na tužilačkim otprilike isto toliko. Jedan mandat provela je na položaju Vrhovnog državnog tužioca a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata na toj funkciji.

Uhapšena je u aprilu 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša u kojima je sa ostalim članovima kriminalne grupe dogovarao krijumčarenje droge i šverc cigareta. Iz tih transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti.

Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita. Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu.

Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.

Na započetom suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde.

Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga.

Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina. Božović je kadar stranake predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

Još ranije, preciznije 2023., SAD Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije.

Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije. “Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija”, navodi se u dokumentu.

Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori: “Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate”.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner DPS i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore. Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti.

Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu. Potom je otišao u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice.

Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Prethodna iskustva pokazuju da odluke SAD zvaničnika o stavljanju građana Crne Gore na njihovu “crnu listu” nijesu proizvodile nikakvu reakciju ovdašnjih institucija nadležnih za borbu protiv kriminala i korupcije.  Marović je ostao nedostupan – iz Republike Srbije nas nijesu udostojili ni zvaničninog objašnjenja očigledne odluke da ga sačuvaju izdržavanja kazne koju je dogovorio sa ovdašnjim tužilaštvom. Davidović se, makar formalno, nije našao na meti istražniho organa iako su, pored stavljanja na crnu listu SAD, u medijima objavljeni transkripti sky prepiske između članova kriminalnih grupa specijalizovanih za šverc cigareta dali povoda za ozbiljne sumnje o njegovom zanimanju za taj ilegalni posao. Slično Davidoviću, i Mićunović je umro kao čovjek koji nema problema sa zakonom.

Ostaje da vidimo da li će Medenica i Božović, koji su vijest o stavljanju na “crnu listu” SAD dočekali u kućnom (ona) odnosno zatvorskom pritvoru, u svojstvu optuženih, biti jednake sreće. Ili će i njima odluka Stejt Departmenta biti, makar u neku ruku, talična.

Svetlana ĐOKIĆ

Sjeverne opštine kroz planska dokumenta predviđaju veliki broj ambicioznih infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući izgradnju aerodroma, željezničkih pruga, nova skijališta i enormno povećanje radnih mjesta. U tome ih ne sprječava ni suočavanje sa demografskim padom i ograničenim finansijskim i infrastrukturnim kapacitetima

Iako prostorni i strateški planovi mogu da budu ambiciozni i prikazuju najpovoljniju viziju razvoja jedne opštine, problem nastaje kada ta ambicioznost preraste u nerealne i teško ostvarive ciljeve. Tome nijesu odoljeli mnogi obrađivači u sjevernim opštinama.

Umjesto da budu balansirana kombinacija vizije i praktične izvodljivosti, planovi se često pretvaraju u spisak želja, bez utemeljenja u realnim kapacitetima lokalne zajednice. Vrlo često je uočljivo i ignorisanje finansijskih, kadrovskih, infrastrukturnih i demografskih aspekata. Uz to, gotovo uvijek nedostaje i stroža metodologija praćenja realizacije prethodnih planova.

Vlada je prije nešto manje od mjesec usvojila izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Pljevlja. U dokumentu  “vaskrsavaju” stare megalomanske pljevaljske želje, a među njima su, između ostalog, izgradnja aerodroma i sekundarne željezničke pruge. Aerodrom u toj opštini prvi put pomenut je prije skoro dvije decenije, a izmjenama i dopunama PUP-a, koji će važiti do 2040. godine, predviđena je izgradnja aerodroma za sportsko i rekreativno letenje.

Lokacija Potrlica za taj projekat predložena je još u PUP-u Pljevlja iz 2011. godine, a zadržana je i u najnovijem dokumentu, iako do sada nije bilo ni jednog poteza koji bi ukazao da je ideja ostvariva. Studiju “Tehnička dokumentacija – lokacijska dokumentacija aerodroma i helidroma Pljevlja” izradio je Institut Saobraćajnog fakulteta iz Beograda, u saradnji s Tehnogradnjom iz Pljevalja i Građevinskim fakultetom iz Beograda. Prema toj analizi, lokacija Potrlica ispunjava sve propisane uslove za izgradnju aerodroma, kao i helidroma za VFR letenje, odnosno vizuelni režim letjenja helikoptera po danu.

Pored Potrlice, kao alternativna ili dodatna lokacija razmatrana je i Kosanica, koja nudi mogućnosti za izgradnju helidroma uz postojeći put Pljevlja – Lever Tara. U cilju bolje integracije prostora i širenja turističke ponude, dodatno su identifikovane i potencijalne lokacije za manje helidrome u Bukovici, Šulima, Kovačevićima, Bobovu i Crljenicama. Pljevaljska vlast je 2006. godine planirala aerodrom na mjestu Đulina Guka, a Opština je platila i izradu glavnog projekta.

U prvoj etapi planirana je pista od trave, duga 960 i široka 30 metara, uz prateće sadržaje poput hangara, parkinga za avione i automobile, benzinske stanice, restoranskog prostora, klupskih prostorija, pristupne saobraćajnice i helidroma. Druga faza predviđala je asfaltiranje piste, čime bi aerodrom bio prilagođen manjim poslovnim avionima, sportskim letjelicama i avionima kapaciteta do dvadeset putnika.

I planovi o infrastrukturnom povezivanju Pljevalja, to jest kraka pruge do Bijelog Polja ili Prijepolja, ponovo su na spisku želja te opštine.

“Povezivanje Pljevalja s prugom Beograd – Bar imalo bi poseban društveno-ekonomski značaj za brži razvoj ovog područja jer bi uticalo na bolji i veći stepen iskorišćenja značajnog prirodnog bogatstva, uz smanjenje transportnih troškova robnih tokova i mogućnost da Pljevlja postanu saobraćajno pretovarni punkt za čitavo gravitaciono područje sjevernog dijela Crne Gore”, piše u izmjenama i dopunama PUP-a.

Ta ideja još je starija od one o aerodromu. Izgradnja kraka pruge u Pljevljima planirana je 1982. godine, kada je urađen Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti, koji je predložio dvije varijante: Pljevlja – Prijepolje i Pljevlja – Priboj. Prednost je tada data pruzi prema Prijepolju, kako s tehničkog, tako i sa ekonomskog stanovišta.

Tek usvojeni Prostorni plan predviđa i koridor pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka), a 2013. godine izrađena je i Studija opravdanosti sa idejnim rješenjem. Usvojena varijanta predviđa trasu dužine 56 kilometara koja povezuje Pljevlja s Bijelim Poljem preko Otilovića, Dubočice, Kalipolja, Kovrena i drugih naselja.

Izmjene i dopune kolašinskog PUP-a usvojene su pola godine ranije, ali u tom gradu zaostaju za Pljevljacima u ambicijama. Sa nivoa lokalne vlasti izmjene i dopune PUP-a inicirane su još prije šest-sedam godina, a prvi nacrt plana bio je gotov 2020. Organizovana je i javna rasprava, nakon čega je urađen izvještaj sa 230 primjedbi i zahtjeva. Konačno, lani, nakon maratonske javne rasprave uz nekoliko stotina primjedbi i sugestija, definisan je prijedlog odluke, koji je, iz široj javnosti nepoznatih razloga, čekao na usvajanje sve do februara ove godine.

Zaključak iz tog dokumenta je da bi kolašinski razvoj trebalo planski da se usmjeri na razvoj poljoprivrede i šumarstva koje bi imale izraženu proizvodnu funkciju, zatim eko-formu turizma, kao i energetiku zasnovanu na eksploataciji održivih izvora. Vrlo ambiciozno je planirano i popravljanje demografske slike, pa je predviđeno da će opština 2035. godine imati više od dvostruko stanovnika nego danas, odnosno 14.220, u odnosu na 6.700, koliko je bilo prema popisu iz 2023.

Prognoze u pogledu ekonomskog rasta, kako piše u izmjenama i dopunama PUP-a, “blisko su povezane sa izgradnjom turističkih objekata i u manjoj mjeri sa izgradnjom stambenih”. Predviđa se da će nivo zaposlenosti u sektoru poljoprivrede u Kolašinu porasti na 264 radna mjesta do 2035. godine. Očekuje se da će planskim usmjerenjem u svim industrijskim sektorima u Kolašinu doći do rasta nivoa zaposlenosti.

“Izgradnja hotela i stambenih objekata omogućiće širenje postrojenja za drvoprerađivačku industriju i generisaće potencijal za eksploataciju drugih resursa, poput ukrasnog kamena. Takođe, i u sektoru energetike/komunalnih djelatnosti doći će do rasta broja radnih mjesta kako bi se zadovoljila rastuća potražnja iz sektora turizma. Industrijski sektor koji će zabilježiti najveći rast broja radnih mjesta biće građevinski sektor”, piše u izmjenama i dopunama PUP-a.

Očekuje se da će najveći rast broja radnih mjesta u Kolašinu biti ostvaren u sektoru turizma, kako na kratkoročnoj, tako i na dugoročnoj osnovi. Tako je procijenjeno da će Kolašin 2035. godine imati 1.314 radnika u sektoru turizma. Preostala radna mjesta u uslužnom sektoru generisaće aktivnosti poput maloprodaje, javne administracije, zdravstva, sa ukupnim brojem od približno 3.250.

Iako državni ski centar na Bjelasici već godina opstaje samo zahvaljujući izdašnoj državnoj pomoći, planskim dokumentom predviđena je gradnja ski-staze na Sinjajevini. Takođe, planirano je formiranje tri uređena skijališta. Prilikom detaljnog planiranja skijaških staza na Loli i Javorju, predlaže se saradnja sa Opštinom Šavnik.

Mojkovački planovi u stilu “nebo je granica” prekinuti su kroz Strateški plan razvoja (SPR) te opštine, u kojoj prema posljednjem popisu sada živi 6.824 ljudi. Suočeni sa poraznom demografskom situacijom, u planovima nema megalomanskih projekata, kako je to ranije bio slučaj.

U međupopisnom periodu, za 8,5 odsto u Mojkovcu je smanjen broj domaćinstava, prirodni priraštaj je u debelom minusu (-13,1%), dok je mortalitet (broj umrlih) skoro tri puta veći od nataliteta (broj rođenih). Konstatovano je i da je u posljednjih pet godina broj mojkovačkih studenata na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori u konstantnom padu.

Nacrtom SPR definisani su pravci u kojima opština do kraja decenije treba da se razvija, a fokus je uglavnom na popravljanju kvaliteta svakodnevnog života sugrađana. Tako su opšti strateški ciljevi unaprjeđenje saobraćaja i ostale infrastrukture, razvoj društvenih servisa, održivi razvoj i očuvanje životne sredine. Međutim, u dokumentu je izostala dublja analiza na koji način će se odraziti činjenica da će, nastavkom izgradnje autoputa, ta opština biti “zaobiđena”.

Autori SPR veliku pažnju posvetili su, između ostalog, planiranju aktivnosti koje će dovesti do povećanja broja porodica sa riješenim stambenim pitanjem, sportskih terena, manifestacija i događaja, kao i povećanju broja objekata kulture. Prethodnim SPR, za period 2012–2019. godine, definisana je vizija opštine kao uređenog turističko-poljoprivrednog centra sa očuvanom životnom sredinom, valorizovanim prirodnim resursima, konkurentnom prerađivačkom industrijom i kvalitetnom infrastrukturom. Tim planom je bila predviđena realizacija 71 projekta, ali ih je realizovano manje od polovine. U nacrtu SPR konstatovano je i da je monitoring realizacije planiranog bio loš, što, kako ističu, namjeravaju da isprave tokom narednih pet godina.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Parking servis od 1. septembra najavljuje upotrebu specijalnog blokatora točkova – „kandža“ za one koji ne plate parking. Kvaka je u tome što Glavni grad kandže neće koristiti na nepropisno, već samo na propisno parkiranim automobilima. Dodatno, nove mjere će nepovoljno uticati na problem sa nedostatkom parking prostora u Podgorici

Pored brojnih infrastrukturnih nefunkcionalnosti Glavnog grada, građani godinama ističu nedostatak parkinga kao glavni problem. U Podgorici je registrovano blizu 100 hiljada automobila, a grad raspolaže sa manje od sedam hiljada parking mjesta.

Na većini gradskih saobraćajnica jedna traka uglavnom je zato rezervisana za parking, a nerijetko se zbog nečija četiri žmigavca blokira cijela ulica. Ovog ljeta je  počela rekonstrukcija 500 metara zaobilaznice u Ulici Vojislavljevića, zbog čega je cijelo jedno naselje (Zabjelo) opterećeno velikim gužvama. I manji radovi dovode do saobraćajnog kolapsa u gradu.

Javna parkirališta su odavno zonirana i gotovo svaki parking se plaća. Međutim, i pored naplate u pojedinim mjestima se ne može doći do parkinga, a najveći problem je naći parking tokom radnog vremena u centru ili Preko Morače.

Podgorički Parking servis dosjetio se novog rješenja – „kandže“. Riječ je o napravi koja blokira točak na automobilu, kako bi vozaču bilo onemogućeno da pokrene vozilo dok ne plati kaznu. Radi se  o rješenju koje je dosta efikasno u drugim zemljama, jer je mnogo brže od „pauka“, ne gubi se na vremenu dok vozilo dođe, zakači i odveze nepropisno parkirani automobil, a jedini ključ je kod nadležnog organa koji otključava kandžu tek kada se plate potrebne naknade.

Kvaka je u tome što Glavni grad kandže neće koristiti na nepropisno parkiranim automobilima, već samo na onim propisno parkiranim, ali koji nijesu platili parking. Građani su odmah u ovoj odluci vidjeli dva problema. Prvi je logički i funkcionalni.  Po novim pravilima, vozilo dobije kandžu i to parking mjesto ostaje zarobljeno dok vozač ne plati što se može otegnuti i na nekoliko dana.  Drugi problem je pravne prirode, jer kao i u nekim primorskim opštinama, ovo rješenje nema uporište u Zakonu o drumskom saobraćaju, već se radi o uredbi gradskog preduzeća.

U razvijenim gradovima, poput Budimpešte, kandža se koristi kao sredstvo onesposobljavanja nepropisno parkiranog vozila koje ne remeti ostatak saobraćaja. Recimo ako je neko parkiran na trotoaru, zelenoj površini ili na pomoćnoj traci. Time se pauk rasterećuje i  koristi samo za slučajeve gdje vozilo smeta bezbjednom odvijanju saobračaja.

Portparolka podgoričkog Parking servisa Lejla Kašić objašnjava da je riječ o mjeri koja bi podstakla građane da odgovorno koriste javna parkirališta. Ona je saglasna da je parking nekultura ogroman problem, ali i ističe da je Parking servis nadležan samo za prostor javnih parkirališta. Sve što se tiče parkiranja na kolovozu, pješačkim prelazima, zelenim površinama, nadležni su Uprava za inspekcijske poslove i Komunalna policija. Pojasnila je da će se „kandža“ primjenjivati u dva slučaja.

„Prvi slučaj je kada vozač, odnosno vlasnik, više od tri neplaćene parking karte koje su izdate od strane naših kontrolora. A drugi,  kada nije moguće identifikovati vozaća, odnosno vlasnika vozila. To se dešava zato što vrlo često neki korisnici posežu za mjerama skidanja registarskih oznaka sa vozila kako bi izbjegli plaćanje parkinga“, pojasnila je ona za TV Vijesti.

Građanska aktivistkinja Bojana Jokić naglašava da u državi ništa ne funkcioniše, a žele da regulišu saobraćaj na ovaj način. Istakla je da jedva čeka da joj blokiraju auto pa da  „provjeri je li jača uredba Glavnog grada ili zakoni“.

Iz Parking servisa ranije su saopštili da su bili primorani na uvođenje ove mjere jer imaju korisnike koji duguju velike iznose. Tvrde da su nabavili dovoljan broj uređaja za blokadu, tako da ih sa vozila neće skidati sve dok vozač ne izmiri svoje obaveze.

„Samo da se odblokiraju točkovi cijena će biti 30 eura. Osim tog iznosa korisnik će morati da plati sva potraživanja prema preduzeću po cjenovniku koji je usvojen 2020. godine, pošto je ova odluka usvojena 2019. godine. Vlasnik vozila biće u obavezi da izmiri sva dugovanja kako bi mu blokada bila skinuta“, navodi se u saopštenju.

Građani su na društvenim mrežama pobješnjeli zbog nove metode. Većina smatra da treba bolje regulisati naplatu, kao i da se parking pokrije video nadzorom kako bi se bolje utvrdilo vrijeme koje je neko proveo na parkingu, a pomoglo bi i kod skidanja registarskih oznaka. Sada ste u prekršaju samo ukoliko vas zatekne kontrolor, a ukoliko u zoni parkirate nekoliko sati bez kupovine karte prije nego vas kontrolor zatekne – nijeste u obavezi da plaćate.

Građani sumnjaju da iza ove odluke  ne stoji namjera da što bolje funkcioniše saobraćaj, već da se obezbijede plate za prekomjerna uhljebljavanja.

Na društvenim mrežama dijele promotivne cijene brusilica

Nedugo po objavi o upoptrebi kandže, na društvenim mrežama su počeli dijeliti objave o akcijskim cijenama za baterijske brusilice. Tim aparatom mogli bi presjeći kandžu bez čekanja zaposlenog Parking servisa ili plaćanja kazne. Međutim, odgovarali bi zbog oštećenja državne imovine. A to bio bio prekršaj mnogo skuplji od 30 eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ