Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKI TURIZAM U VAKUUMU: Ni tamo ni ovamo

Objavljeno prije

na

„Došao sam od Ciriha do Dubrovnika za samo 15 eura. Zato je logično da je taj grad pun turista. Siguran sam da bi tako bilo i sa Crnom Gorom kada bi se većem broju lou cost kompanija dozvolilo da ovdje slijeću”, kaže nam Ulcinjanin koji već 38 godina radi u Švajcarskoj.

Navodeći primjer Dubrovnika, turistički radnici u Crnoj Gori tvrde da će se na pitanju uspjeha dovođenja tzv. niskobudžetnih avio-kompanija prelomiti naredna turistička sezona. „Ukoliko se u najskorijem roku nešto ne preduzme na tom polju, 2015. će biti veoma teška za turizam, mnogo složenija od ovogodišnje”, kaže predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. On ističe da treba naći sredstva da se te kompanije animiraju da lete prema našoj zemlji, i procjenjuje da bi one mogle ovdje dovesti još 700 hiljada turista.

U Vladi su, izgleda, postali svjesni težine situacije, ali su njihovi potezi spori i neodlučni. Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Željka Radak-Kukavičić je turističkim poslenicima tek poručila da je država za dolazak novih lou cost kompanija „opredijelila određena sredstva”. Dodala je da sezonu produžavaju posebno gosti sa njemačkog i skandinavskog tržišta.

Tako bi se moglo kazati da se nakon 25-godišnjeg lutanja crnogorski turizam, simbolički, ponovo vratio tamo đe je nekada bio. No, mnogo se stvari u međuvremenu promijenilo, prije svega u samoj Crnoj Gori, da bi sve bilo kao ranije. Na promjenu kursa malo njih se odlučuje svojom voljom, već nužnošću povijesnih silnica.

Jedna od njih je svakako realni gubitak znatnog broja ruskih turista, koji su do ove godine činili procentualno najveći broj stranih gostiju u Crnoj Gori. Samo u ovoj godini oni su ostvarili oko 2,5 miliona noćenja, ili oko 30 odsto od ukupnog broja evidentiranih noćenja. Oni su takođe bili najbolji potrošači, jer su na odmoru u prosjeku trošili 855 eura. Od ruskih turista u crnogorsku državnu kasu se slilo oko pola milijarde eura, procjenjuju ruski zvaničnici.

Ali, nakon što se Crna Gora pridružila sankcijama SAD i EU prema Rusiji, u Kremlju su odlučili da okrenu ploču prema Podgorici. Bliski saradnik Vladimira Putina, njegov savjetnik za ekonomiju Sergej Glazjev, rekao je da Crna Gora vodi antirusku politiku i zatražio je da se smanji broj čarter letova prema Tivtu i Podgorici.

Provladin dnevnik Ruska gazeta navodi da se „Rusi odavno tiho u Crnoj Gori istiskuju iz gotovo svih sfera života…Oduzima im se imovina iz velikih industrijskih giganata i preprodaje, plijeni imovina naših sugrađana”, piše taj moskovski list.

Na smanjivanje entuzijazma Rusa da dođu u Crnu Goru još više će uticati niz drugih faktora, kao što su slabljenje rublje, smanjenje kupovne moći i bankroti turističkih operatera u toj zemlji. To su, inače, već osjetili zimski turistički centri u Evropi koji su prethodnih godina bili puni Rusa.

Ni njima sada nije lako da nadoknade te minuse iako je na globalnom planu, turizam izašao iz recesije. Podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da je broj putovanja domaćih turista u turističkim zemljama dostigao brojke od prije ekonomske krize, dok broj inostranih gostiju raste za oko 4,5 odsto godišnje.

Prognoze za 2015. godinu su sjajne i kažu kako će taj rast biti pet odsto veći nego ove godine, odnosno da će svijetom na putovanja krenuti 1,1 milijarda ljudi, 50 miliona više nego 2014.

U tom svojevrsnom bumu turističkih kretanja koja obilježavaju sve kontinente, najveći udio i dalje ima Evropa, u kojoj je 2014. godinu obilježio snažan rast privatnog smještaja. Upravo ono što većini Primoraca, uz gradnju i obnovu hotela, treba.

Interesantno je svakako da su uz lou cost najnoviji trend ,,niskobudžetni kreveti”, koji se rezervišu zajedno s niskobudžetnim avionskim kartama. Riječ je o hotelskim krevetima koji se prodaju po povoljnoj cijeni u posljednjem trenutku, kad je ona niža i do 70 odsto od uobičajene cijene. Domišljati turistički radnici sjetili su se mogućnosti da ponude najbolju moguću cijenu kreveta koju im hotelijeri daju onda kada hotelske sobe nijesu prodane, što je formula koja je prošle sezone uspješno realizovana u Grčkoj, ali i u mnogim drugim zemljama. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, ,,niskobudžetni kreveti” rasli su u ovoj godini za 80 odsto!

Ono što su Grci napravili prije dvije godine, drastično smanjili cijene usluga, tek sada predlažu crnogorski turistički radnici. Radulović kaže da bi cijene trebalo smanjiti za 35 do 40 odsto. Teško je, međutim, očekivati da će se na takav ,,herojski potez” odlučiti turistički poslenici u ovoj zemlji pritisnuti ,,snagom države” i duge prakse da od dobre zarade u sezoni žive čitavu godinu.

Odluke treba donositi brzo i odlučno. Vrijeme nije naš saveznik. Promotivne kampanje za narednu sezonu na evropskom turističkom tržištu su krenule, a veliki turoperatori su završili potpisivanje ugovora. Mi za bitku na tom veoma elastičnom tržištu za 2015. godinu evidentno nijesmo pripremljeni, i zato se možemo nadati sasvim malom kolaču sa te velike trpeze.

U situaciji kada nijesmo prepoznatljivi u Evropi, i kada nijesmo profilisali ponudu, ostaje varljiva nada u goste iz regiona. To znači da će naredna sezona u Crnoj Gori biti jedna od najneizvjesnijih u posljednje 2,5 decenije. Možda najgore od svega je to što većina donosilaca odluka i turističkih poslenika još nije svjesna vakuuma, odnosno opasnosti u kojem se našao naš turizam.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo