Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKI TURIZAM U VAKUUMU: Ni tamo ni ovamo

Objavljeno prije

na

„Došao sam od Ciriha do Dubrovnika za samo 15 eura. Zato je logično da je taj grad pun turista. Siguran sam da bi tako bilo i sa Crnom Gorom kada bi se većem broju lou cost kompanija dozvolilo da ovdje slijeću”, kaže nam Ulcinjanin koji već 38 godina radi u Švajcarskoj.

Navodeći primjer Dubrovnika, turistički radnici u Crnoj Gori tvrde da će se na pitanju uspjeha dovođenja tzv. niskobudžetnih avio-kompanija prelomiti naredna turistička sezona. „Ukoliko se u najskorijem roku nešto ne preduzme na tom polju, 2015. će biti veoma teška za turizam, mnogo složenija od ovogodišnje”, kaže predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. On ističe da treba naći sredstva da se te kompanije animiraju da lete prema našoj zemlji, i procjenjuje da bi one mogle ovdje dovesti još 700 hiljada turista.

U Vladi su, izgleda, postali svjesni težine situacije, ali su njihovi potezi spori i neodlučni. Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Željka Radak-Kukavičić je turističkim poslenicima tek poručila da je država za dolazak novih lou cost kompanija „opredijelila određena sredstva”. Dodala je da sezonu produžavaju posebno gosti sa njemačkog i skandinavskog tržišta.

Tako bi se moglo kazati da se nakon 25-godišnjeg lutanja crnogorski turizam, simbolički, ponovo vratio tamo đe je nekada bio. No, mnogo se stvari u međuvremenu promijenilo, prije svega u samoj Crnoj Gori, da bi sve bilo kao ranije. Na promjenu kursa malo njih se odlučuje svojom voljom, već nužnošću povijesnih silnica.

Jedna od njih je svakako realni gubitak znatnog broja ruskih turista, koji su do ove godine činili procentualno najveći broj stranih gostiju u Crnoj Gori. Samo u ovoj godini oni su ostvarili oko 2,5 miliona noćenja, ili oko 30 odsto od ukupnog broja evidentiranih noćenja. Oni su takođe bili najbolji potrošači, jer su na odmoru u prosjeku trošili 855 eura. Od ruskih turista u crnogorsku državnu kasu se slilo oko pola milijarde eura, procjenjuju ruski zvaničnici.

Ali, nakon što se Crna Gora pridružila sankcijama SAD i EU prema Rusiji, u Kremlju su odlučili da okrenu ploču prema Podgorici. Bliski saradnik Vladimira Putina, njegov savjetnik za ekonomiju Sergej Glazjev, rekao je da Crna Gora vodi antirusku politiku i zatražio je da se smanji broj čarter letova prema Tivtu i Podgorici.

Provladin dnevnik Ruska gazeta navodi da se „Rusi odavno tiho u Crnoj Gori istiskuju iz gotovo svih sfera života…Oduzima im se imovina iz velikih industrijskih giganata i preprodaje, plijeni imovina naših sugrađana”, piše taj moskovski list.

Na smanjivanje entuzijazma Rusa da dođu u Crnu Goru još više će uticati niz drugih faktora, kao što su slabljenje rublje, smanjenje kupovne moći i bankroti turističkih operatera u toj zemlji. To su, inače, već osjetili zimski turistički centri u Evropi koji su prethodnih godina bili puni Rusa.

Ni njima sada nije lako da nadoknade te minuse iako je na globalnom planu, turizam izašao iz recesije. Podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da je broj putovanja domaćih turista u turističkim zemljama dostigao brojke od prije ekonomske krize, dok broj inostranih gostiju raste za oko 4,5 odsto godišnje.

Prognoze za 2015. godinu su sjajne i kažu kako će taj rast biti pet odsto veći nego ove godine, odnosno da će svijetom na putovanja krenuti 1,1 milijarda ljudi, 50 miliona više nego 2014.

U tom svojevrsnom bumu turističkih kretanja koja obilježavaju sve kontinente, najveći udio i dalje ima Evropa, u kojoj je 2014. godinu obilježio snažan rast privatnog smještaja. Upravo ono što većini Primoraca, uz gradnju i obnovu hotela, treba.

Interesantno je svakako da su uz lou cost najnoviji trend ,,niskobudžetni kreveti”, koji se rezervišu zajedno s niskobudžetnim avionskim kartama. Riječ je o hotelskim krevetima koji se prodaju po povoljnoj cijeni u posljednjem trenutku, kad je ona niža i do 70 odsto od uobičajene cijene. Domišljati turistički radnici sjetili su se mogućnosti da ponude najbolju moguću cijenu kreveta koju im hotelijeri daju onda kada hotelske sobe nijesu prodane, što je formula koja je prošle sezone uspješno realizovana u Grčkoj, ali i u mnogim drugim zemljama. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, ,,niskobudžetni kreveti” rasli su u ovoj godini za 80 odsto!

Ono što su Grci napravili prije dvije godine, drastično smanjili cijene usluga, tek sada predlažu crnogorski turistički radnici. Radulović kaže da bi cijene trebalo smanjiti za 35 do 40 odsto. Teško je, međutim, očekivati da će se na takav ,,herojski potez” odlučiti turistički poslenici u ovoj zemlji pritisnuti ,,snagom države” i duge prakse da od dobre zarade u sezoni žive čitavu godinu.

Odluke treba donositi brzo i odlučno. Vrijeme nije naš saveznik. Promotivne kampanje za narednu sezonu na evropskom turističkom tržištu su krenule, a veliki turoperatori su završili potpisivanje ugovora. Mi za bitku na tom veoma elastičnom tržištu za 2015. godinu evidentno nijesmo pripremljeni, i zato se možemo nadati sasvim malom kolaču sa te velike trpeze.

U situaciji kada nijesmo prepoznatljivi u Evropi, i kada nijesmo profilisali ponudu, ostaje varljiva nada u goste iz regiona. To znači da će naredna sezona u Crnoj Gori biti jedna od najneizvjesnijih u posljednje 2,5 decenije. Možda najgore od svega je to što većina donosilaca odluka i turističkih poslenika još nije svjesna vakuuma, odnosno opasnosti u kojem se našao naš turizam.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo