Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA SLUŽBA ZAŠTITE I SPASAVANJA: Zaspali kao vatrogasci, probudili se kao spasioci

Objavljeno prije

na

Među onima koji najmukotrpnije zarađuju platu sa opštinskog budžeta su kolašinski vatrogasci. Posao pripadnika službe zaštite i spasavanja je obiman, nekad danonoćan i često rizičan. Ono je što je formalno opisano kao ,,spašavanje i zaštita ljudi i imovine od požara, eksplozija, havarija i drugih akcidentnih i vanrednih situacija”, na terenu znači, kaže komandir te službe Željko Darmanović, spuštanje u provalije i kanjone i izvlačenje povrijeđenih i nastradalih, borbu sa vatrenom stihijom, sate pješačenja po nepristupačnim i snijegom pokrivenim terenima u potrazi za nestalima turistima ili mještanima…Sve to bez odgovarajuće opreme. Kako kažu, u više od polovine akcija vatrogasci idu bez kompletne osnovne opreme. Često zbog toga rizikujući živote.

„ Moje kolege su ponekad opremljeni samo iskustvom, hrabrošću i entuzijazmom. U oko 30 do 40 posto akcija idemo neopremljeni. Kada smo prije mjesec ispod mosta Pjenavac izvlačili tijela nastradalih u saobraćajnoj nesreći, samo trojica pripadnika službe su imali ‘ribarske’ čizme. Sva tri para su bila probušena. Da dodam i da smo jedan par od tih pozajmili. Jasno je onda kakvi su nam uslovi i koliko dajemo sebe u svakoj akciji. Da ne govorim o tome da nemamo ni ronilačka odijela, što je za toliko sati u vodi neophodno”, kaže Darmanović.

Poslije te akcije stigla je vrijedna donacija. Uz saradnju sa Crvenim krstom Crne Gore, kolašinski ogranak te organizacije obezbijedio je 10 pari specijalnih neoprenskih odijela sa čizmama za Darmanovića i njegove kolege.

Međutim, kolašinski vatrogasci nemaju odjeću koja bi ih zaštitila prilikom gašenja požara. U vatru idu obučeni u obične kombinezone. Napredak je, kažu, što su dobili bar takozvane ,,izolacione aparate” (boce i maske koje ih štite od štetnih gasova).

Rizici i stres su svakodnevica za dvadeset jednog operativca te službe. Oni ,,pokrivaju” 897 kvadratnih kilometara, kolika je površina opštine. Više od polovine prostora je pokriveno šumom, a planinski masivi nijesu pristupačni za mehanizaciju . U većini slučajeva vatrogasci ipak uspješno lokalizuju požare, a nerijetko pomažu i kolegama iz drugih opština.

,,Često se previđa i kolika je površina naše opštine i kava je konfiguracija terena. I putna infrastruktura je loša. Ipak, ne odustanemo ni od jedne akcije, čak i na udaljenim katunima, kada gori neka koliba ili pomoćni objekat. To sugrađani mogu da potvrde.”

Nedostaju im i elektronski uređaji koji bi im pomogli u pretrazi terena, alpinistička oprema. Tokom minulih nekoliko godina vatrogasci su iz provalija izvukli na desetine što stradalih što izgubljenih ljudi. I dalje to rade običnim konopima, koji se koriste za sijeno, kupljenim u lokalnim prodavnicama mješovite robe.

Tako je bilo i u akciji u junu minule godine kada su iz kanjona izvlačili nastradale i povrijeđene rumunske turiste. Za to su dobili priznanje rumunske Vlade. Zidove prostorija njihove službe krasi još nekoliko važnih zahvalnica, koje, kako kažu vatrogasci, jesu satisfakcija za relativno niska i neredovna primanja. I za rizik.

Odlično su se snašli i u nevremenu 2012. godine. Tada su bili prinuđeni da iz lavina izvlače ljude.

,,To je bila novina za nas. Nikada to ranije nijesmo radili niti imali kvalifikacije za to. Uspjeli smo da troje ljudi spasimo ispod snijega. Ponosni smo na to. To je onaj rad za koji ne postoji cijena u novcu”.

Pripadnici službe nijesu do sada imali ni adekvatnu obuku, za sve ono što je zakonom predviđeno da rade. Od kako je 2007. godine zakon o protivpožarnoj zaštiti promijenjen i donesen zakon o zaštiti i spasavanju, obim njihovih poslova je mnogo veći. Za to nijesu imali nijednu obuku. Uče na terenu. Iako intervenišu u dvije brze i opasne rijeke, niko od pripadnika službe zaštite i spasavanja nije prošao ronilačku obuku.

,,U šali nekad kažem da po tom zakonu samo što nije određeno da hapsimo i nosimo oružje. Zaspali smo kao vatrogasci a probudili se kao spasioci. Nije bilo obuka organizovanih na nivou države, to je tek najavljeno za predstojeću godinu. U međuvremenu smo se snalazili u svakoj opštini kako je ko mogao. No do sada se nije desilo da smo bili neuspješni. Sve to nije lako, najteži je stres. Potrebni su dani da se oporavimo od nekih prizora, naročito kada je riječ o saobraćajnim nesrećama. A često već narednog dana moramo u novu akciju”, priča komandir službe zaštite i spasavanja.

Prosječna plata kolašinskih vatrogasaca je od 400 do 420 eura. Kao i svi koji se finansiraju iz opštinske kase, neće je skoro primiti. Ne plaćaju im se ni sati pripravnosti.

Često je neophodno da i oni koji imaju slobodan dan, budu pozvani u neku akciju, kako bi pomogli kolegama, kad ih je na terenu nedovoljno.

,,Godinama radimo u sličnim uslovima, pa mnogo i ne pričamo oko toga. Naučili smo da improvizujemo i da snalaženjem nadoknađujemo ono što nemamo. Na terenu ne može biti opravdanje to što nijesmo dobro opremljeni i obučeni, kolika nam je plata, mora se raditi najbolje što umijemo. Tako se i ponašamo, iako su nam često i životi u opasnosti”, zaključuje Darmanović.

Njegove kolege i on su svjesni da je oprema koja im treba vrlo skupa, teško je izdvojiti novac za nju. Takođe, ta skupa oprema može biti mjesecima neupotrijebljena. Ipak, očekuju više , a zahvalni su i na onome što su dobili. Velika olakšica im je to što imaju tri moderna vatrogasna vozila. Jedno je kupila lokalna uprava prije devet godina, a tri su dobili od Vlade. Zahavaljujući tome, kaže komandir službe zaštite i spasavanja stigli su na udaljene i nepristupačne terene opštine. I spasili mnoge živote.

,,Nijesu to obična radna mjesta. Ne sjedimo u kancelarijma. Svakog trenutka u bilo koje doba dana i noći mogli bismo biti pozvani u neku akciju” , podsjeća Darmanović. I napominje: „Naši problemi nijesu skorašnji. Godinama su isti. Ni od jedne vlasti ne očekujemo da za dan riješi sve što nam nedostaje, ali očekujemo razumijevanje i brigu. Govorim u svoje ime, ali mislim da je to stav i mojih kolega. Novinari često izostave naša imena u izvještajima iz rizičnih akcija. Nerijetko smo na meti neopravdanih kritika. Sve to nije nikad umanjilo naš entuzijazam”. Srećom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo