Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA – KRIZA LOKALNE VLASTI: DPS odlazi u opoziciju?

Objavljeno prije

na

Može li se dogoditi da kriza lokalne vlasti u Petnjici završi uspostavljanjem neke nove koalicije i slanjem DPS-a u opoziciju? Da kriza vlasti u ovoj varošici i novoj opštini postoji, potvrdio je ovih dana predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke i predsjednik lokalnog parlamenta Adnan Muhović.

On je za Monitor rekao da je razgovarao s opozicionim strankama o formiranju neke nove koalicione većine, ali je dodao da je sve u fazi inicijative i da još ne može sa sigurnošću da govori o prekomponovanju političkih snaga u Skupštini opštine. „Istina je da sam se u jednom lokalu u Beranama sastao s predsjednikom SNP Srđanom Milićem, ali to još uvijek ne znači da su stvari u Petnjici definitivno jasne. Ono što je sigurno to je da postoji kriza lokalne vlasti i da treba uložiti dosta napora da opstane dosadašnja koalicija s Demokratskom partijom socijalista. To je veoma teško”, kaže Muhović.

Na lokalnim izborima, održanim polovinom novembra prošle godine, u novoformiranoj opštini Petnjica u lokalni parlament ušli su DPS sa petnaest i BS sa četiri mandata, i ove dvije partije napravile su postizbornu koaliciju. U opozicionim klupama tada su ostali SDP sa jedanaest, kao i SNP sa jednim odbornikom.

Da lokalna vlast u ovoj varošici nije, međutim, profunkcionisala odavno je upozoravao i član Opštinskog odbora SDP Izudin Huremović. „Sve što je napravila ova lokalna vlast, mogu da ponesu kući. Osim skupštinskih odluka, oni ništa drugo nijesu donijeli i uradili. Posljednjih mjeseci kriza unutar te koalicije je takva da uopšte međusobno ne komuniciraju”, tvrdi Huremović.

Prema njegovim riječima, socijaldemokrate su od početka trebale da budu dio vlasti „ali to neko nije želio”. „Iskreno, mi smo i od DPS čekali poziv za razgovor. Sada je za to kasno, jer su inicijativu već pokrenuli iz Bošnjačke stranke”, kaže Huremović. On dodaje da „SDP ne trči u vlast radi vlasti”, ali ako ta koalicija ne funkcioniše, u SDP su spremni da u interesu građana uđu u vlast i pokrenu stvari u Petnjici s mrtve tačke.

Predsjednik Koordinacionog odbora SNP za Petnjicu Šeko Čilović rekao je Monitoru da su razgovori o mogućoj novoj koaliciji u kojoj bi bila i ta partija još uvijek neformalni. „Mi se ne nudimo bilo kome, ali u interesu sredine, ušli bismo u koaliciju s BS i SDP. Sigurno je jedino da SNP ne bi išao sa DPS”, kaže Čilović.

Predsjednik OO DPS i predsjednik opštine Samir Agović SMS porukom odgovorio je da je na sastancima i da je zauzet. On je ranije izjavio da je iznenađen inicijativom koju je pokrenula Bošnjačka stranka i da nije imao vremena za te priče jer je bio posvećen mnogo važnijim poslovima koji se tiču obezbjeđivanja budžetskih sredstava i realizacije važnih projekata.

Izvor iz OO BS objasnio je da je razlog neslaganja između BS i DPS u Petnjici mnogo veći od onoga što se predstavlja u javnosti, kao što je neslaganje oko izgleda opštinskih znamenja, a prije svega grba. „Radi se o tome da je DPS prigrabio za sebe sve važne pozicije u opštini i da nije udovoljio Bošnjačkoj stranci u zahtjevima za neka direktorska mjesta. DPS se ponašao arogantno prema BS kao svom koalicionom partneru”, kazao je taj izvor.

U SDP smatraju da je bila strateška greška vezivati razvoj Petnjice za dijasporu. Prema njihovom mišljenju Vlada treba da bude ta koja će biti glavni pokretač razvoja područja Bihora, koji je decenijama bio zapostavljen. Izudin Huremović objašnjava da su Petnjičani očekivali više od formiranja opštine, posebno mladi, ali da trend migracija i odlazaka iz Petnjice nije zaustavljen. „Jedan od osnovnih ciljeva formiranja opštine bio je da se zaustave migracije i da se mladi ljudi zadrže ovdje da rade i žive. To, međutim, do sada nije postignuto, i mladi ljudi i dalje ovdje ne vide perspektivu, odnosno i dalje trbuhom za kruhom odlaze iz našeg kraja” – kaže Huremović.

i jedini odbornik SNP Zaim Ličina ocjenjuje da je potrebna mnogo veća podrška državnih organa novoformiranoj opštini. „Ovaj kraj decenijama je zapostavljan. Ovdje je država bila prisutna samo od izbora do izbora. Put kojim se dolazi do Petnjice sve vam govori. Takvog prilaza jednoj opštini, nema nigdje u svijetu. Eto, koliko nam država pomaže”, kaže Ličina.

Da je put bolna tačka i problem broj jedan u Petnjici, nema nikakve sumnje. Petnjica je, naime, jedina crnogorska opština do čijeg se sjedišta dolazi jednom kolovoznom trakom iz svih postojećih pravaca, kojih nije mnogo.

„Na putu od Petnjice do Berana, dugom sedamnaest kilometara, postoje samo dva mjesta gdje se dva mala automobila mogu normalno mimoići. U svakom drugom slučaju, jedan automobil mora preći na neasfaltirani pojas. Kada naiđu veća vozila, autobus ili kamion, zaustavljanje se podrazumijeva”, priča profesor Nihad Kršić.

Ovaj sredovječni čovjek nalazi se u Inicijativnom odboru Rakčevićevog Građanskog pokreta. On je s porodicom u zapadnoevropskim zemljama, Luksemburgu i Njemačkoj, proveo više godina, ali se ipak vratio u svoj rodni kraj. Nijesu mu, kaže, prijali tamošnji tempo života i trka za novcem „od jutra do sjutra”.

On je jedan od rijetkih stanovnika ovog kraja kojeg euforija ne nosi tako daleko i visoko da ne vidi probleme koji Petnjicu muče. Ova malena varoš nema čak ni kiosk, a po dnevnu štampu se odlazi u Berane. „Jedina trafika zatvorena je krajem devedesetih godina. Ukinuta je čak i stanica policije. Imamo ambulantu i poštu, ali do Petnjice nikada nije stigao optički kabl, tako da nemamo ADSL i brzi internet. Nemamo kablovsku televiziju. Fiksna telefonija funkcioniše po odavno prevaziđenom sistemu upredene parice. Sve do prije pet godina, kada su ljudi počeli da uvode TV Total, bili smo osuđeni samo na prvi program nacionalne televizije ili satelitsku TV”, priča Kršić.

Petnjica danas ima tri kafane, tri prehrambene prodavnice i dva butika. Još uvijek nema čak ni vatrogasno vozilo. Malena varoš ima svega četiristo-petsto stanovnika, ali je zato Bihor po površini mnogo veći od nekih drugih opština u Crnoj Gori, sa sto sedamdeset četiri kvadratna kilometra. U dvadeset pet sela, prema posljednjem popisu, živi 6,7 hiljada stanovnika.

Kako sada stvari stoje, predviđaju upućeni, vrlo je vjerovatno da će u Petnjici biti promjene vlasti. To znači da će neka nova koalicija, u kojoj neće biti Demokratske partije socijalista, pokušati da uradi nešto konkretnije od donošenja skupštinskih odluka. Dovoljno je da za početak postavi kiosk za prodaju dnevne štampe. Zatim treba razmišljati o putu, optičkom kablu i drugim stvarima koje život znače i koje se prepoznaju kao urbana obilježja. Toga je u Petnjici premalo, a DPS nije ništa uradio u proteklih godinu da se nešto promijeni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo