Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA – KRIZA LOKALNE VLASTI: DPS odlazi u opoziciju?

Objavljeno prije

na

Može li se dogoditi da kriza lokalne vlasti u Petnjici završi uspostavljanjem neke nove koalicije i slanjem DPS-a u opoziciju? Da kriza vlasti u ovoj varošici i novoj opštini postoji, potvrdio je ovih dana predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke i predsjednik lokalnog parlamenta Adnan Muhović.

On je za Monitor rekao da je razgovarao s opozicionim strankama o formiranju neke nove koalicione većine, ali je dodao da je sve u fazi inicijative i da još ne može sa sigurnošću da govori o prekomponovanju političkih snaga u Skupštini opštine. „Istina je da sam se u jednom lokalu u Beranama sastao s predsjednikom SNP Srđanom Milićem, ali to još uvijek ne znači da su stvari u Petnjici definitivno jasne. Ono što je sigurno to je da postoji kriza lokalne vlasti i da treba uložiti dosta napora da opstane dosadašnja koalicija s Demokratskom partijom socijalista. To je veoma teško”, kaže Muhović.

Na lokalnim izborima, održanim polovinom novembra prošle godine, u novoformiranoj opštini Petnjica u lokalni parlament ušli su DPS sa petnaest i BS sa četiri mandata, i ove dvije partije napravile su postizbornu koaliciju. U opozicionim klupama tada su ostali SDP sa jedanaest, kao i SNP sa jednim odbornikom.

Da lokalna vlast u ovoj varošici nije, međutim, profunkcionisala odavno je upozoravao i član Opštinskog odbora SDP Izudin Huremović. „Sve što je napravila ova lokalna vlast, mogu da ponesu kući. Osim skupštinskih odluka, oni ništa drugo nijesu donijeli i uradili. Posljednjih mjeseci kriza unutar te koalicije je takva da uopšte međusobno ne komuniciraju”, tvrdi Huremović.

Prema njegovim riječima, socijaldemokrate su od početka trebale da budu dio vlasti „ali to neko nije želio”. „Iskreno, mi smo i od DPS čekali poziv za razgovor. Sada je za to kasno, jer su inicijativu već pokrenuli iz Bošnjačke stranke”, kaže Huremović. On dodaje da „SDP ne trči u vlast radi vlasti”, ali ako ta koalicija ne funkcioniše, u SDP su spremni da u interesu građana uđu u vlast i pokrenu stvari u Petnjici s mrtve tačke.

Predsjednik Koordinacionog odbora SNP za Petnjicu Šeko Čilović rekao je Monitoru da su razgovori o mogućoj novoj koaliciji u kojoj bi bila i ta partija još uvijek neformalni. „Mi se ne nudimo bilo kome, ali u interesu sredine, ušli bismo u koaliciju s BS i SDP. Sigurno je jedino da SNP ne bi išao sa DPS”, kaže Čilović.

Predsjednik OO DPS i predsjednik opštine Samir Agović SMS porukom odgovorio je da je na sastancima i da je zauzet. On je ranije izjavio da je iznenađen inicijativom koju je pokrenula Bošnjačka stranka i da nije imao vremena za te priče jer je bio posvećen mnogo važnijim poslovima koji se tiču obezbjeđivanja budžetskih sredstava i realizacije važnih projekata.

Izvor iz OO BS objasnio je da je razlog neslaganja između BS i DPS u Petnjici mnogo veći od onoga što se predstavlja u javnosti, kao što je neslaganje oko izgleda opštinskih znamenja, a prije svega grba. „Radi se o tome da je DPS prigrabio za sebe sve važne pozicije u opštini i da nije udovoljio Bošnjačkoj stranci u zahtjevima za neka direktorska mjesta. DPS se ponašao arogantno prema BS kao svom koalicionom partneru”, kazao je taj izvor.

U SDP smatraju da je bila strateška greška vezivati razvoj Petnjice za dijasporu. Prema njihovom mišljenju Vlada treba da bude ta koja će biti glavni pokretač razvoja područja Bihora, koji je decenijama bio zapostavljen. Izudin Huremović objašnjava da su Petnjičani očekivali više od formiranja opštine, posebno mladi, ali da trend migracija i odlazaka iz Petnjice nije zaustavljen. „Jedan od osnovnih ciljeva formiranja opštine bio je da se zaustave migracije i da se mladi ljudi zadrže ovdje da rade i žive. To, međutim, do sada nije postignuto, i mladi ljudi i dalje ovdje ne vide perspektivu, odnosno i dalje trbuhom za kruhom odlaze iz našeg kraja” – kaže Huremović.

i jedini odbornik SNP Zaim Ličina ocjenjuje da je potrebna mnogo veća podrška državnih organa novoformiranoj opštini. „Ovaj kraj decenijama je zapostavljan. Ovdje je država bila prisutna samo od izbora do izbora. Put kojim se dolazi do Petnjice sve vam govori. Takvog prilaza jednoj opštini, nema nigdje u svijetu. Eto, koliko nam država pomaže”, kaže Ličina.

Da je put bolna tačka i problem broj jedan u Petnjici, nema nikakve sumnje. Petnjica je, naime, jedina crnogorska opština do čijeg se sjedišta dolazi jednom kolovoznom trakom iz svih postojećih pravaca, kojih nije mnogo.

„Na putu od Petnjice do Berana, dugom sedamnaest kilometara, postoje samo dva mjesta gdje se dva mala automobila mogu normalno mimoići. U svakom drugom slučaju, jedan automobil mora preći na neasfaltirani pojas. Kada naiđu veća vozila, autobus ili kamion, zaustavljanje se podrazumijeva”, priča profesor Nihad Kršić.

Ovaj sredovječni čovjek nalazi se u Inicijativnom odboru Rakčevićevog Građanskog pokreta. On je s porodicom u zapadnoevropskim zemljama, Luksemburgu i Njemačkoj, proveo više godina, ali se ipak vratio u svoj rodni kraj. Nijesu mu, kaže, prijali tamošnji tempo života i trka za novcem „od jutra do sjutra”.

On je jedan od rijetkih stanovnika ovog kraja kojeg euforija ne nosi tako daleko i visoko da ne vidi probleme koji Petnjicu muče. Ova malena varoš nema čak ni kiosk, a po dnevnu štampu se odlazi u Berane. „Jedina trafika zatvorena je krajem devedesetih godina. Ukinuta je čak i stanica policije. Imamo ambulantu i poštu, ali do Petnjice nikada nije stigao optički kabl, tako da nemamo ADSL i brzi internet. Nemamo kablovsku televiziju. Fiksna telefonija funkcioniše po odavno prevaziđenom sistemu upredene parice. Sve do prije pet godina, kada su ljudi počeli da uvode TV Total, bili smo osuđeni samo na prvi program nacionalne televizije ili satelitsku TV”, priča Kršić.

Petnjica danas ima tri kafane, tri prehrambene prodavnice i dva butika. Još uvijek nema čak ni vatrogasno vozilo. Malena varoš ima svega četiristo-petsto stanovnika, ali je zato Bihor po površini mnogo veći od nekih drugih opština u Crnoj Gori, sa sto sedamdeset četiri kvadratna kilometra. U dvadeset pet sela, prema posljednjem popisu, živi 6,7 hiljada stanovnika.

Kako sada stvari stoje, predviđaju upućeni, vrlo je vjerovatno da će u Petnjici biti promjene vlasti. To znači da će neka nova koalicija, u kojoj neće biti Demokratske partije socijalista, pokušati da uradi nešto konkretnije od donošenja skupštinskih odluka. Dovoljno je da za početak postavi kiosk za prodaju dnevne štampe. Zatim treba razmišljati o putu, optičkom kablu i drugim stvarima koje život znače i koje se prepoznaju kao urbana obilježja. Toga je u Petnjici premalo, a DPS nije ništa uradio u proteklih godinu da se nešto promijeni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo