Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: EPILOG MASOVNOG TROVANJA: Zločin bez kazne

Objavljeno prije

na

Sve ide u pravcu potpunog aboliranja i oslobađanja okrivljenih. Sudski proces u Osnovnom sudu u Beranama protiv kompanije Bemaks i odgovornog lica Veselina Kovačevića okončan je, naime, pravosnažnom oslobađajućom presudom, dok je postupak protiv tadašnjeg direktora JP Vodovod Faruka Pačariza, nakon prve oslobađajuče presude, ponovljen.

Prema presudama u koje je Monitor imao uvid, kompaniji Bemaks i njenom direktoru Veselinu Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno oštećenje cijevi gradskog vodovoda, što je izazvalo „znatan poremećaj u životu građana” iz člana 328, stav 2 iz stava jedan KZCG.

U prvostepenoj presudi sudije Dragana Dašića, Kovačević i Bemaks kažnjeni su novčano, sa šesto, odnosno hiljadu i sedamsto eura zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja iz člana 328, stav 1 KZCG, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu ukinuo.

Monitoru je u beranskom Osnovnom sudu rečeno da je taj sud potom u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i Bemaks i Veselina Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio.

Nakon krivičnih prijava koje su tada nezavisno podnijeli beranski Centar bezbjednosti, Socijalistička narodna partija, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, te Ratko Rmuš i Sveto Aković u svojstvu oštećenih građana, optužnica je podignuta i protiv direktora JP Vodovod Faruka Pačariza.

Njemu je na teret bilo stavljeno krivično djelo nesavjestan rad u službi, odnosno da 22. avgusta 2013. godine, nakon probijanja cijevi gradskog vodovoda, nije hlorisao vodu, niti prekinuo isporuku „čime je povrijeđeno pravo građana na korišćenje higijenski ispravne vode, usljed čega je došlo do epidemije”.

Pačariz je u prvom postupku pred sudijom Aleksandrom Ćulafićem oslobođen jer, prema presudi, voda nije uzorkovana 22. avgusta kada je izbila epidemija, već dva dana kasnije, dok Hrvatski zavod za javno zdravlje na osnovu poslatih uzoraka nije mogao jasno dokazati da je uzrok epidemije voda. Iz toga zavoda je stigao negativan nalaz, zbog toga što su uzorci poslate vode putovali znatno duže nego je bilo predviđeno „a virusi su nestabilni i teško se dokazuju”.

Tako je, kako objašnjavaju u Osnovnom sudu, sve ostalo na nivou sumnji i pretpostavki da je izvor epidemije „najvjerovatnije voda za piće, a sudska odluka se ne može zasnivati na pretpostavkama”. Viši sud je ukinuo ovu presudu, a u ukidnim razlozima se praktično više i ne pominje epidemija već službene radnje u vezi s tim da li je povrijeđeno pravo građana na higijenski ispravnu vodu. Ponovljeni postupak je u toku.

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula je u noći između petka i subote, 23. i 24. avgusta prošle godine. Monitor je tada pisao da je 23. avgusta u Domu zdravlja bio samo jedan pacijent sa stomačnim problemima, da bi nekoliko sati poslije ponoći u Jedinicu hitne pomoći počeli da pristižu pacijenti u većem broju.

Zatim su se, prije otvaranja ordinacija izabranih ljekara za djecu i odrasle, bukvalno formirali redovi. Tog prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija.

Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno. U prilog činjenici da je uzročnik epidemije voda, govori i podatak da su obolijevanja zabilježena samo na području koje se napaja vodom s gradskog vodovoda.

Na konferenciji za novinare, koja je tih dana održana u Beranama, i direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i minister zdravlja Miodrag Radunović bili su nedvosmisleni da je u pitanju infekcija hidričnog porijekla, i da je uzrok neispravna voda iz gradskog vodovoda, u kojoj su pronađene takozvane koliforne, odnosno fekalne bakterije, kao što su ešerihija koli i mnoštvo virusa.

Dr Mugoša je tada rekao da Institut, na čijem je čelu, ne radi jedino testove na takozvane nero viruse, zbog čega su uzorci vode upućeni na dodatnu analizu u Zagreb. Sada nalaza crnogorskog Instituta za javno zdravlje i decidne izjave njegovih čelnika o uzrocima epidemije u sudskim spisima nema, već samo nalaz Hrvatskog zavoda za javno zdravlje.

„Sud je trebalo da pozove bivšeg ministra zdravlja Miodraga Radunovića i direktora Instituta Bobana Mugošu da daju izjave i da svjedoče, jer je to predloženo u krivičnoj prijavi koju smo Sveto Aković i ja podnijeli. Pitanje je zašto to nije urađeno”, kaže nakon svega advokat Ratko Rmuš.

Čudno da je tako lako i brzo zaboravljeno i da je kompanija Bemaks gradeći put Berane – Kolašin jedanaest puta u mjestu Zdravac probušila cijevi gradskog vodovoda, što se poklopilo s izbijanjem epidemije, kao i da javnost o tome nije bila na vrijeme obaviještena. Zaboravljeno je da je stanje u gradu tih dana bilo toliko alarmantno da je održana i hitna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je traženo uvođenje vanrednog stanja.

Niko od građana Berana nije, u međuvremenu, podnio tužbeni zahtjev za nadoknadu štete po jednostavnom obrascu koji je MANS tada besplatno dijelio na ulicama.

„Nevjerovatno da od nekoliko hiljada građana niko nije zatražio odštetu niti se pridružio krivičnim prijavama koje su već podnesene. Ja sam to morao da uradim zbog svoje supruge i djeteta, koji su proveli nekoliko dana u bolnici, na infuzijama. Meni je savjest mirna, mada ne mogu da se pomirim s tim da se sudski procesi ovako završavaju”, kaže advokat Rmuš.

U međuvremenu, na martovskim lokalnim izborima ove godine došlo je do promjene vlasti u Beranama i DPS je otišao u opoziciju, a SNP u koaliciji s DF preuzeo rukovođenje gradom.

Kako sada stvari stoje, epidemija stomačnih oboljenja u Beranama nije se ni dogodila, niti je bilo ko kriv. Takav epilog moguć je samo u pravno neuređenim državama. Da je drugačije, neko bi morao materijalno da obešteti sve koji su bili pogođeni trovanjem. Ili makar one koji su zatražili medicinsku pomoć i na taj način imali dokaz da su bili otrovani. U Crnoj Gori građani se izgleda plaše da se i prisjete takvih teških ispada.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo