Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE PREDIZBORNE HIDROELEKTRANE: Struja od papira

Objavljeno prije

na

Hidrocentrala Savo Mašković u Rijeci Mušovića, izgrađena poslije Drugog svjetskog rata, i dalje je jedina na području kolašinske opštine iako vlasti skoro deceniju obećavaju ,,iskorišćavanje kolašinskog hidropotencijala”.

Veliki planovi plasirani najčešće tokom predizbornih kampanja lokalnih i državnih funkcionera nijesu se obistinili. Nekoliko započetih projekata tek su u prvoj fazi realizacije, dok ostali postoje samo na papiru. Razlozi zbog kojih Kolašin nije dobio nijednu malu hidrocentralu za minulih sedam godina od kada je aktuelizovana priča na tu temu, višestruki su.

U lokalnoj upravi ne mogu mnogo da kažu o razlozima kašnjenja projekata od kojih su očekivali značajan priliv novca. Nezvanično, oni optužuju ,,komplikovane zakonske procedure” i neažurnost investitora. Zvanično, i dalje se nadaju da će pored turizma i poljoprivrede, male hidrolektrane značajno uvećati bogatstvo grada i otvoriti nova radna mjesta.

Glavni administrator kolašinske opštine Zoran Vlahović kaže da lokalna vlast radi na tome da se iskoristi bogati hidropotencijal kolašinske opštine. ,,Trenutno je u toku mjerenje na 14 vodotoka, koncesije za neke su već date, a investitori su u fazi pribavljanja dozvola ili su već počeli da rade. Iako se kasni, računamo na brže okončanje tih projekata jer valorizaciju energetskog potencijala vodotoka doživljavamo kao razvojnu šansu opštine”. Vlahović računa da će od velike koristi biti katastar voda čiju izradu za kolašinsku i još dvanaest sjevernih opština finasira češka Vlada.

U Ministarstvu ekonomije kažu da je planirana izgradnja šest malih hidrolektrana na vodotocima Crnja, Ljevišla Rijeka i Raštak. ,,Na vodotoku Crnja ugovor je potpisan sa koncesionarom Dekar Doo iz Podgorica tokom novembra 2007. godine. Tu je predviđena izgradnja tri male hidroelektrane – Crnja, Ljubaštica i Crni potok. Ukupna predviđena godišnja proizvodnja sva tri objekta iznosi 19 GWh”, objašnjava portparolka ministarstva Marina Živaljević.

Prema njenim riječima energetska dozvola za Ljevišku rijeku izdata je takođe društvu Dekar, a ugovorom je predviđena izgradnja i eksploatacija jedne male hidroelektrane instalisane snage 980KW sa predviđenom godišnjom proizvodnjom od 3,321 GWh. Na vodotoku Raštak izdate su dvije energetske dozvole privrednom društvu Kol Energy D.O.O. Kolašin. Tu je ugovorima predviđena izgradnja i eksploatacija dvije male hidroelektrane, koje će godišnje proizvoditi po 2496 Gwh.

Podaci pokazuju da lokalna vlast mora biti strpljiva kad je u pitanju ubiranje prvih prihoda od struje proizvedene na brzim planinskim vodama. Portparolka ministarstva ekonomije pojašnjava kašnjenje sa izgradnjom malih hidroelektrana na vodotoku Crnja: ,,Građevinske dozvole izdate su u decembru 2011. godine. Nakon dobijanja dozvola investitor je naišao na probleme vezane za priključenje objekata na elektro-distibutivnu mrežu. Pošto se radi o okolnostima na koje koncesionar nije mogao da utiče, ministarstvo ekonomije je pripremilo aneks Ugovora o koncesiji kojim se produžava rok za izgradnju”.

Za izgradnju hidroelektrana na Ljeviškoj Rijeci čeka se građevinska dozvola a krajnji rok je jul ove godine. Za taj vodotok, tvrde u Ministarstvu ekonomije, dobijeni su urbanističko-tehnički uslovi, čime je počela druga faza realizacije.

U slučaju hidrocentrale Raštak davno su probijeni svi rokovi, bar oni koje su postavile tadašnje kolašinske vlasti i slovački investitori. Struja u tom dijelu kolašinske opštine trebalo je da se proizvodi još u proljeće 2010. godine. Investitori su slovačka firma Saliy energy i opština. Oni su još 2009. godine formirali javno privatno preduzeće Kol energy u kom Opština ima 15 procenata vlasništva. Vrijednost izgradnje mini hidroelektrane, čija bi snaga trebalo da bude snaga 650 kilovata, a godišnja proizvodnja 2400 gigavat sati, je 11, 2 miliona eura.

Predstavnici kolašinske izvršne vlasti gotovo ništa ne znaju ni o preduzeću čiji je Opština osnivač ali ni o tome do koje faze je stigla gradnja hidroelektrane, koja je slovila za prvu slovačku investiciju u Crnoj Gori. U ministarstvu ekonomije kažu da je za hidrocentralu Raštak 1 dobijena građevinska dozvola tek u avgustu 2013. godine. Za drugi objekat iste snage na tom vodotoku u Morači tek je završen nacrt ugovora o koncesiji na osnovu izdate energetske dozvole. Potpisivanje ugovora očekuje se, kaže Živaljević, u najskorijem roku.

Predsjednik Opštine Darko Brajušković, potpredsjednici Đorđije Živković i Dragomir Dulović, i glavni administrator Vlahović kažu da ne znaju ni gdje je sjedište preduzeća Koll energy, a nije im poznato ni ko je u ime lokalne uprave zadužen za saradnju sa Slovacima. Detelje poslovanja prvog i jedinog javno – privatnog preduzeća u tom gradu ne zna još nekoliko opštinskih funkcionera.

,,Nijesam bio dio zakonodavne ili izvršne vlasti u vrijeme kada je preduzeće formirano. Od 2011. godine do sada, od kako sam potpredsjednik, nije bilo u proceduri nikakvih dokumenata koji se odnose na njegov rad. Nijesam se sretao ni sa izvršnim direktorom tog preduzeća, a nije mi poznato ni ko u ime lokalne uprave sarađuje sa njim”, kazao je Živković.

Martin Kolesar, izvršni direktor Koll energy, međutim, kaže da predstavnicima izvršne vlasti niko nije branio da se informišu. Naprotiv, tvrdi on, da mu je ko tražio dostavio bi sve podatke. ,,Aktima preduzeća predviđeno je da Opština imenuje nadzorni organ. Oni to nijesu učinili do sada. Možda i nije bilo potrebe za nadzorom. Nije bilo ni potrebe do sada za upravnim odborom. Ja sam nedavno predsjedniku Barjuškoviću kazao da može da zatraži sve informacije koje ga interesuju” kaže Kolesar.

On obećava da će građevinski radovi na Raštaku biti završeni do kraja ljeta ove godine, a struju će proizvoditi već u decembru. Radovi, tvrdi on napreduju. Nije se moglo brže, jer se neplanirano pribavljanje svih potrebnih ,,papira” prolongiralo sve do prije nekoliko mjeseci.

Izvršni direktor je objasnio da sjedište preduzeća Koll energy u Kolašinu i ne postoji: ,,Nije bilo potrebe ni za kancelarijama ni za zaposlenima. Ja sve organizujem telefonskim razgovorima sa stručnjacima građevinske i drugih struka koji su angažovani na projektu”, pojašnjava Kolesar činjenicu da je on jedini zaposleni u slovačko-kolašinskom preduzeću.

Ako se tako bude štedjelo sa radnim mjestima, mala vajda od obećanja da će hidroelektrane donijeti posao Kolašincima. Ako ih jednom bude.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo