Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN PRED TURISTIČKU SEZONU: Da bude za plate i račune

Objavljeno prije

na

Ljetnju  turističku sezonu  izdavaoci smještaja u Kolašinu dočekuju u neizvjesnosti. Broj rezervacija, za sada, ne daje mnogo povoda za nadu. Kasni i obećana podrška lokalne uprave

 

Početak juna kolašinski hotelijeri i ostali izdavaoci smještaja dočekali su sa neznatnim brojem rezervacija za predstojeće ljeto. Ni posjeta tokom predsezone nije bilo, uprkos tome što su  cijene značajno snižene. U lokalnoj  Turističkoj organizaciji (TO) očekuju da će ljetnju sezonu u tom gradu karakterisati najveći broj “last minute” rezervacija.

Kako za Monitor kaže direktor TO Aleksandar Vlahović u promociju kolašinskih  turističkih potencijala za ovo ljeto uložen je višemjesečni trud. A mogućnosti za aktivan odmor u tom gradu i na nekoj od planina su, tvrdi, mnogobrojne. „Ponuda grada je od sada na najvećem evropskom portalu za planinarenje, biciklizam, brdski biciklizam i skijanje… U saradnji sa NVO Natura, počeli smo zamjenu dotrajalih  biciklističkih i pješačkih  info tabli u centru gradu. Takođe, uspostavili smo saradnju sa InstaMontenegro, koji su putem akcije “Find me in Montengro” promovisali ponudu našeg grada“, kaže Vlahović.

Naš sagovornik navodi kako je pripremljen i novi dvojezični turistički vodič. Prije nekoliko dana promovisan je i atraktivan video koji predstavlja mogućnosti za aktivni odmor na teritoriji opštine. Sve bi to trebalo, tvrdi Vlahović, da u Kolašin dovede ljubitelje prirode i  rekreacije.

U gradu pod Bjelasicom računaju na značajno promijenjenu strukturu gostiju u odnosu na godine prije pandjemije. Tada su više od  90 odsto  onih koji su ljetovali u Kolašinu bili inostrani gosti. Prije sega, iz zapadne Evrope, Izraela i Kine… Ovogodišnja promocija kolašinskih turističkih aduta bila je koncentrisana na domaće i tržište regiona.

„U sklopu regionalne promocije sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO) ponuda Kolašina predstavljena je u Beogradu i Novom Sadu. Tokom  sljedeće sedmice planirana je promocija u Tirani i Prištini.“,  podsjećaju u TO. Dodatno, u saradnji Željezničkog prevoza Crne Gore i preduzeća Srbija voz, pokrenuta je akcija Kupi kartu i ostvari popust. Uz kupljenu međunarodnu voznu kartu na relaciji Beograd – Bar– Beograd, objašnjava Vlahović, putnici mogu ostvariti popuste u brojnim kolašinskim  turističko-ugostiteljskim objektima.

Sve to, čini se, nije dovoljno za velika očekivanja. Hotelijeri i izdavaoci smještaja u tom gradu očekivanja od predstojećeg ljeta sveli su na nastojanje da se „održi turistička infrastruktura i sačuvaju radna mjesta“. Očekivati više od toga bilo bi, kažu, neskromno. I nerealno.

„Jasno je da tokom sezona pandemije ne možemo računati na značajne prihode.   Određena finansijska injekcija bila je dobra posjeta tokom drugog dijela zime. Od ljeta očekujemo samo da nam omogući opstanak „na nuli“. Da ne otpustimo nikog i da možemo da  platimo račune“, kazali su Monitoru  u hotelu Dream hause.

Identične ambicije i kod ostalih vlasnika malih hotela. Duško Raketić, vlasnik apartmana  Tango, kaže da je,  u ovo doba ranijih godina,  imao  većinu rezervacija za jul i avgust. Trnutno, za taj period nema ni jednog najavljenog gosta. Ipak, on za Monitor, kaže kako nije sve crno. „Navike inostranih gostiju su da mnogo ranije rezervišu  smještaj. Domaći i gosti iz regiona to čine dan prije ili čak na dan dolaska. Treba imati na umu da je ovo nova relanost i nove okolnosti nameću traženje novih pozicija. Pesimizam i kukanje ne donose ništa. Naše je da nađemo nove modele i novu motivaciju za goste“, smatra Raketić.

Naš sagovornik primjećuje kako je „sada jasno da je Kolašin skupo koštalo ukidanje nekih tradicionalnih manifestacija, koje su garantovale konstantan broj gostiju tokom jednog dijela ljeta“. Raketić podsjeća na benefite koje je grad imao od održavanje Tango kampa, koji je već dvije godine izmješten iz Kolašina.

Još nije izvjesno ni  kada će biti održan Košarkaški kamp, ali ni sa koliko se  učesnika može računati, s obzirom na epidemiološku situaciju. Na koji način će biti održan Korifej teatar, takođe, još je neizvjesno.

U Opštini Kolašin kažu da im je glavni cilj, tokom narednih mjeseci,  da se obezbijedi „krajnji obzir i poštovanje mjera“. Važno je, tvrde, koliko i broj gostiju, „da ne  dođe do eventualnog pogoršanja zdravstvene situacije u grad“.

“Sve naše turističke pripreme imaju prve i najvažnije dvije riječi – zdravstvena situacija. Sezona podrazumijeva veću mobilnost i prisustvo ljudi, a to traži još savjesnije i odgovornije poštovanje mjera. Doći do turističke zarade znači prije toga obezbijediti lično i javno zdravlje“,  kazali su  za Monitor iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića. Oni skreću pažnju i na originalnost kolašinske turističke ponude, „koja posebno dolazi do  izražaja u vremenima kada je zdravlje u prvom planu“.

Računaju da će se i značajan broj onih koji se oporavljaju od posljedica korona virusa opredijeliti za odmor u Kolašinu. “Kolašin je za to spreman. Kolašinska turistička ponuda će nastaviti da ima podršku naše poljoprivrede i sela. Mislim da su ovo periodi kada veza poljoprivrede i turizma treba da bude još intenzivnija. Zdrava hrana kolašinskih domaćina treba da bude još više zastupljena na turističkim trpezama. Ta veza će doprinijeti originalnosti i kvalitetu turističke ponude”, kažu u Bulatovićevom kabinetu.

Iz kabineta predsjednika opštine najavljuju i da će lokalna uprava „podržati sve inicijative turističkih radnika“. Prije svega, kako objašnjavju,  kroz Program mjera za smanjivanje negativnih ekonomskih posljedica korona krize. Iz lokalne izvršne vlasti, međutim, ne mogu da kažu kada će te mjere biti usvojene. Panirano je bilo da ih odbonici razmatraju prošlog mjeseca, međutim sjednica Skupštine opštine  odložena je do daljenjega, zbog nedostatka kvoruma. Tako je „do daljnjega“  odložena i finansijska podrška turističkoj privredi. A ljeto stiže.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo