Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN PRED TURISTIČKU SEZONU: Da bude za plate i račune

Objavljeno prije

na

Ljetnju  turističku sezonu  izdavaoci smještaja u Kolašinu dočekuju u neizvjesnosti. Broj rezervacija, za sada, ne daje mnogo povoda za nadu. Kasni i obećana podrška lokalne uprave

 

Početak juna kolašinski hotelijeri i ostali izdavaoci smještaja dočekali su sa neznatnim brojem rezervacija za predstojeće ljeto. Ni posjeta tokom predsezone nije bilo, uprkos tome što su  cijene značajno snižene. U lokalnoj  Turističkoj organizaciji (TO) očekuju da će ljetnju sezonu u tom gradu karakterisati najveći broj “last minute” rezervacija.

Kako za Monitor kaže direktor TO Aleksandar Vlahović u promociju kolašinskih  turističkih potencijala za ovo ljeto uložen je višemjesečni trud. A mogućnosti za aktivan odmor u tom gradu i na nekoj od planina su, tvrdi, mnogobrojne. „Ponuda grada je od sada na najvećem evropskom portalu za planinarenje, biciklizam, brdski biciklizam i skijanje… U saradnji sa NVO Natura, počeli smo zamjenu dotrajalih  biciklističkih i pješačkih  info tabli u centru gradu. Takođe, uspostavili smo saradnju sa InstaMontenegro, koji su putem akcije “Find me in Montengro” promovisali ponudu našeg grada“, kaže Vlahović.

Naš sagovornik navodi kako je pripremljen i novi dvojezični turistički vodič. Prije nekoliko dana promovisan je i atraktivan video koji predstavlja mogućnosti za aktivni odmor na teritoriji opštine. Sve bi to trebalo, tvrdi Vlahović, da u Kolašin dovede ljubitelje prirode i  rekreacije.

U gradu pod Bjelasicom računaju na značajno promijenjenu strukturu gostiju u odnosu na godine prije pandjemije. Tada su više od  90 odsto  onih koji su ljetovali u Kolašinu bili inostrani gosti. Prije sega, iz zapadne Evrope, Izraela i Kine… Ovogodišnja promocija kolašinskih turističkih aduta bila je koncentrisana na domaće i tržište regiona.

„U sklopu regionalne promocije sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO) ponuda Kolašina predstavljena je u Beogradu i Novom Sadu. Tokom  sljedeće sedmice planirana je promocija u Tirani i Prištini.“,  podsjećaju u TO. Dodatno, u saradnji Željezničkog prevoza Crne Gore i preduzeća Srbija voz, pokrenuta je akcija Kupi kartu i ostvari popust. Uz kupljenu međunarodnu voznu kartu na relaciji Beograd – Bar– Beograd, objašnjava Vlahović, putnici mogu ostvariti popuste u brojnim kolašinskim  turističko-ugostiteljskim objektima.

Sve to, čini se, nije dovoljno za velika očekivanja. Hotelijeri i izdavaoci smještaja u tom gradu očekivanja od predstojećeg ljeta sveli su na nastojanje da se „održi turistička infrastruktura i sačuvaju radna mjesta“. Očekivati više od toga bilo bi, kažu, neskromno. I nerealno.

„Jasno je da tokom sezona pandemije ne možemo računati na značajne prihode.   Određena finansijska injekcija bila je dobra posjeta tokom drugog dijela zime. Od ljeta očekujemo samo da nam omogući opstanak „na nuli“. Da ne otpustimo nikog i da možemo da  platimo račune“, kazali su Monitoru  u hotelu Dream hause.

Identične ambicije i kod ostalih vlasnika malih hotela. Duško Raketić, vlasnik apartmana  Tango, kaže da je,  u ovo doba ranijih godina,  imao  većinu rezervacija za jul i avgust. Trnutno, za taj period nema ni jednog najavljenog gosta. Ipak, on za Monitor, kaže kako nije sve crno. „Navike inostranih gostiju su da mnogo ranije rezervišu  smještaj. Domaći i gosti iz regiona to čine dan prije ili čak na dan dolaska. Treba imati na umu da je ovo nova relanost i nove okolnosti nameću traženje novih pozicija. Pesimizam i kukanje ne donose ništa. Naše je da nađemo nove modele i novu motivaciju za goste“, smatra Raketić.

Naš sagovornik primjećuje kako je „sada jasno da je Kolašin skupo koštalo ukidanje nekih tradicionalnih manifestacija, koje su garantovale konstantan broj gostiju tokom jednog dijela ljeta“. Raketić podsjeća na benefite koje je grad imao od održavanje Tango kampa, koji je već dvije godine izmješten iz Kolašina.

Još nije izvjesno ni  kada će biti održan Košarkaški kamp, ali ni sa koliko se  učesnika može računati, s obzirom na epidemiološku situaciju. Na koji način će biti održan Korifej teatar, takođe, još je neizvjesno.

U Opštini Kolašin kažu da im je glavni cilj, tokom narednih mjeseci,  da se obezbijedi „krajnji obzir i poštovanje mjera“. Važno je, tvrde, koliko i broj gostiju, „da ne  dođe do eventualnog pogoršanja zdravstvene situacije u grad“.

“Sve naše turističke pripreme imaju prve i najvažnije dvije riječi – zdravstvena situacija. Sezona podrazumijeva veću mobilnost i prisustvo ljudi, a to traži još savjesnije i odgovornije poštovanje mjera. Doći do turističke zarade znači prije toga obezbijediti lično i javno zdravlje“,  kazali su  za Monitor iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića. Oni skreću pažnju i na originalnost kolašinske turističke ponude, „koja posebno dolazi do  izražaja u vremenima kada je zdravlje u prvom planu“.

Računaju da će se i značajan broj onih koji se oporavljaju od posljedica korona virusa opredijeliti za odmor u Kolašinu. “Kolašin je za to spreman. Kolašinska turistička ponuda će nastaviti da ima podršku naše poljoprivrede i sela. Mislim da su ovo periodi kada veza poljoprivrede i turizma treba da bude još intenzivnija. Zdrava hrana kolašinskih domaćina treba da bude još više zastupljena na turističkim trpezama. Ta veza će doprinijeti originalnosti i kvalitetu turističke ponude”, kažu u Bulatovićevom kabinetu.

Iz kabineta predsjednika opštine najavljuju i da će lokalna uprava „podržati sve inicijative turističkih radnika“. Prije svega, kako objašnjavju,  kroz Program mjera za smanjivanje negativnih ekonomskih posljedica korona krize. Iz lokalne izvršne vlasti, međutim, ne mogu da kažu kada će te mjere biti usvojene. Panirano je bilo da ih odbonici razmatraju prošlog mjeseca, međutim sjednica Skupštine opštine  odložena je do daljenjega, zbog nedostatka kvoruma. Tako je „do daljnjega“  odložena i finansijska podrška turističkoj privredi. A ljeto stiže.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo