Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROTESTI U ZETSKOM SELU  BOTUN PROTIV IZGRADNJE KOLEKTORA: Traže da Opština nađe drugu lokaciju

Objavljeno prije

na

Mještani Botuna četiri mjeseca svakodnevno protestuju protiv namjere da se glavni gradski kolektor izgradi ispred njihovih kuća. Duže od deceniju mještani ovog sela u Zeti tvrde da bi nakon ekološke katastrofe koju im je nanio KAP, kolektor bio završni udarac. Do sada nije imao ko da ih čuje

 

,I, sad, oni nama pričaju da je taj kolektor strašno dobar za nas. A i u Budvi im smrdi… Oni se igraju sa nama. Može doći do velikih problema ako se ovo ne shvati ozbiljno”, pričaju uglas mještani Botuna koji već četiri mjeseca svakodnevno protestuju tražeći da se lokacija za kolektor premjesti.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i preradu otpadnog mulja po planu treba da se gradi u Botunu. Mještani se protiv te odluke bune duže od deceniju. Dosadašnje iskustvo sa Kombinatom aluminijuma ih je naučilo da budu vrlo oprezni – bazeni crvenog mulja, kade za piralen i teške metale, kaustična soda, silosi glinice, fabrika za preradu šljunka, sve se to nalazi u blizini Botuna. ,,Očigledno da život na ovom lokalitetu nema nikakvu perspektivu”, zaključak je Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz 2004. o kvalitetu zemljišta u Botunu. Od tada se situacija dodatno pogoršala. Kolektor bi bio kap koja preliva čašu.

,,Problem sa kolektorom nije priča od prije četiri mjeseca nego traje od 2004. godine. Mještani Botuna se konstantno tome protive. Imamo gomilu papira kome smo se sve obraćali, ali rijetko nas je ko saslušao. Bila je i ostala samo jedna priča – tu, tu i samo tu. To niđe ne može da se gradi bez tu”, kaže za Monitor Jagoš Bećirović, jedan od učesnika protesta.

On objašnjava da kolektor nije u startu bio planiran u Botunu. ,,Jedne prilike sam rekao – selio se kao mačka s mačadima. Kako je imao ko koga mijenjao je lokaciju. Prvo nije odgovarao u Donjoj Gorici nekome od moćnika pa je premješten. Ne odgovara kod mosta u blizini Dajbaba, zato što i tu ima neki moćnik, i na kraju su ga nacrtali u Botunu”.

Podgorici je kolektor neophodan. Postojeći kolektor, kod Krivog mosta, sagrađen je 1978. godine, sa kapacitetom za 55 hiljada stanovnika, a sada prečišćava vodu za duplo više stanovnika, preko 100.000. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika.

Botunjani ističu da shvataju da je novi kolektor spas za Podgoricu i da nemaju ništa protiv njegove izgradnje. Samo zahtijevaju da se pronađe druga lokacija.

,,Tražimo promjenu lokacije, da ne bude u našem naselju. Predložili smo par lokacija još prije pet i 10 godina, ali niko to nije htio ni da sasluša. Jedan od predloga je bilo i Ćemovsko polje. Predlog za lokaciju su i barake KAP-a, zatim iza ovog brda pored Kombinata, kod otpada anoda, i to smo predlagali, tamo nema naselja, a već postoji otpad iz Kombinata. No niko to neće da sasluša. Samo nas ubjeđuju kako je to dobro i lijepo, ali kako to treba maći iz grada i staviti u Botun”, priča Bećirović.

Promjena lokacije i premještanje centralnog postrojenja iz Botuna je skupo, kazali su mještanima iz Opštine. Na pitanja Monitora o projektu i da li je moguće izmještanje iz Opštine odgovori nijesu stigli.

Zna se da se radi o projektu vijeka za Podgoricu, čija realizacija je otpočela još za mandatra Miomira Mugoše. U vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, 2017. godine, potpisan je ugovor o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj od 35 miliona i dobijena donacija Evropske unije od 10 miliona. Početkom prošle godine direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković je podsjetio da je u pitanju projekat vijeka za Glavni grad, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti preko 50 miliona eura.

,,Nije mi jasno zašto ga ne prave tamo ispod onog brda, gdje je Kombinat ionako sve zatrovao i gdje nikome ne smeta”, pita se mještanin Botuna Milan Ćetković. Objašnjava da se radi o ,,500 metara razlike, a mi bismo bili spašeni. Ubjeđuju nas da će to biti dobro, da ćemo imati toplu vodu, da će zaposliti ljude. Makrid je najavio da će zaposliti 20 momaka na tom kolektoru. Ne pominju spalionicu, koja tu treba da bude”.

I prilikom ranijih protesta Botunjani su zamjerali Opštini da su im godinama tajili da će kolektor imati i spalionicu. Kod Botuna je predviđen puni tretman prečišćavanja otpadnih voda, kanalizacionog mulja i ostatka mulja kroz proces spaljivanja. Strahuju da će spaljivanje mulja u blizini njihovog naselja dodatno ugroziti ionako zatrovanu životnu sredinu.

Iz Vodovoda su, kada je ranije Monitor pisao o ovoj temi, tvrdili da imaju rješenje za opasni otpad koji će nastajati u procesu spaljivanja mulja. Opasni otpad koji se bude stvarao na filterima će se izvoziti u Njemačku, s obzirom na to da u Crnoj Gori ne postoji deponija opasnog otpada.

Mještani Botuna su nedavno kroz javno saopštenje poručili Ivanu Vukoviću, gradonačelniku Podgorice, da ne raspisuje tender za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i preradu otpadnog mulja sve dok ne uradi studiju uticaja na životnu sredinu. Objasnili su da prilikom odlučivanja o gradnji postrojenja nije urađena strudija uticaja na životnu sredinu i Glavni grad, kao nosilac projekta, nije omogućio da Botunjani učestvuju u radu komisije. Od Vukovića traže da obustavi svaku dalju preceduru i gradnju na ovoj lokaciji, samim tim što nije urađena sveobuhvatna analiza životne sredine Botuna i nije urađena procjena uticaja postrojenja na životnu sredinu, kao ni studija izvodljivosti izgradnje.

Bećirović navodi i da ih optužuju da namjerno protestuju protiv DPS vlasti u Podgorici. Ističe da to nije političko pitanje, da protestuju članovi vlasti i opozicije, jer brane svoje naselje i ognjišta.

,,U četiri mjeseca intenzivnih protesta imali smo jedan sastanak sa opštinskim rukovodstvom, dva puta u ministarstvu ekologije, i jedan u Vodovodu, pošto su oni nosioci posla. Oni kažu da je to odmakla faza i da ne može nigdje drugdje. A mi ovu našu priču pričamo evo već 15 godina i tražimo da se nađe druga lokacija”, priča Bećirović.

Prije mjesec dolazio je i ministar ekologije Ratko Mitrović, sa dva pomoćnika, obišli su lokaciju na kojoj se planira gradnja kolektora i bazane crvenog mulja.

U utorak je organizovan sastanak predstavnika mještana Botuna,  gradonačelnika Vukovića, njegovog zamjenika Časlava Vešovića i direktora Vodovoda Makrida sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zbog neslaganja oko lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ministarstvo je formiralo Komisiju za zaštitu životne sredine, koja bi trebalo, kako tvrde Botunjani, da za deset dana iznese  stav o ovom pitanju i da ga preda Vladi Crne Gore.

Što god odluči komisija mi ne odustajemo od naših zahtjeva, poručuju mještani koji protestuju.

Botun je naselje u kome živi preko 1.200 ljudi. Mještanin Vukašin Stojanović napominje. ,,Ovo selo je 1943. izgorelo, ali je svaka kuća obnovljena. Poslije dosadašnje ‘odbrane’ ekologije imamo, do sada, iseljene 32 porodice iz Botuna. Ako nastave sa ovim kolektorom biće ih još. Gradonačelnik je naslijedio problem, ali umjesto da ga ispravi on ga nastavlja. Sa ovom izgradnjom kolektora mi, građani Botuna, doživljavamo nastavak ‘43, đe će biti uništeno čitavo selo”.

Bećirović kaže da u krugu Kombinata cijena kvadrata zemljišta košta oko 100 eura: ,,Toliko je valjda i u Botunu, pa nek nam plate tržišnu cijenu i nek nas isele”. Predlaže, i ponavlja da od svojih zahtjeva mještani neće odustati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo