Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROTESTI U ZETSKOM SELU  BOTUN PROTIV IZGRADNJE KOLEKTORA: Traže da Opština nađe drugu lokaciju

Objavljeno prije

na

Mještani Botuna četiri mjeseca svakodnevno protestuju protiv namjere da se glavni gradski kolektor izgradi ispred njihovih kuća. Duže od deceniju mještani ovog sela u Zeti tvrde da bi nakon ekološke katastrofe koju im je nanio KAP, kolektor bio završni udarac. Do sada nije imao ko da ih čuje

 

,I, sad, oni nama pričaju da je taj kolektor strašno dobar za nas. A i u Budvi im smrdi… Oni se igraju sa nama. Može doći do velikih problema ako se ovo ne shvati ozbiljno”, pričaju uglas mještani Botuna koji već četiri mjeseca svakodnevno protestuju tražeći da se lokacija za kolektor premjesti.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i preradu otpadnog mulja po planu treba da se gradi u Botunu. Mještani se protiv te odluke bune duže od deceniju. Dosadašnje iskustvo sa Kombinatom aluminijuma ih je naučilo da budu vrlo oprezni – bazeni crvenog mulja, kade za piralen i teške metale, kaustična soda, silosi glinice, fabrika za preradu šljunka, sve se to nalazi u blizini Botuna. ,,Očigledno da život na ovom lokalitetu nema nikakvu perspektivu”, zaključak je Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz 2004. o kvalitetu zemljišta u Botunu. Od tada se situacija dodatno pogoršala. Kolektor bi bio kap koja preliva čašu.

,,Problem sa kolektorom nije priča od prije četiri mjeseca nego traje od 2004. godine. Mještani Botuna se konstantno tome protive. Imamo gomilu papira kome smo se sve obraćali, ali rijetko nas je ko saslušao. Bila je i ostala samo jedna priča – tu, tu i samo tu. To niđe ne može da se gradi bez tu”, kaže za Monitor Jagoš Bećirović, jedan od učesnika protesta.

On objašnjava da kolektor nije u startu bio planiran u Botunu. ,,Jedne prilike sam rekao – selio se kao mačka s mačadima. Kako je imao ko koga mijenjao je lokaciju. Prvo nije odgovarao u Donjoj Gorici nekome od moćnika pa je premješten. Ne odgovara kod mosta u blizini Dajbaba, zato što i tu ima neki moćnik, i na kraju su ga nacrtali u Botunu”.

Podgorici je kolektor neophodan. Postojeći kolektor, kod Krivog mosta, sagrađen je 1978. godine, sa kapacitetom za 55 hiljada stanovnika, a sada prečišćava vodu za duplo više stanovnika, preko 100.000. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika.

Botunjani ističu da shvataju da je novi kolektor spas za Podgoricu i da nemaju ništa protiv njegove izgradnje. Samo zahtijevaju da se pronađe druga lokacija.

,,Tražimo promjenu lokacije, da ne bude u našem naselju. Predložili smo par lokacija još prije pet i 10 godina, ali niko to nije htio ni da sasluša. Jedan od predloga je bilo i Ćemovsko polje. Predlog za lokaciju su i barake KAP-a, zatim iza ovog brda pored Kombinata, kod otpada anoda, i to smo predlagali, tamo nema naselja, a već postoji otpad iz Kombinata. No niko to neće da sasluša. Samo nas ubjeđuju kako je to dobro i lijepo, ali kako to treba maći iz grada i staviti u Botun”, priča Bećirović.

Promjena lokacije i premještanje centralnog postrojenja iz Botuna je skupo, kazali su mještanima iz Opštine. Na pitanja Monitora o projektu i da li je moguće izmještanje iz Opštine odgovori nijesu stigli.

Zna se da se radi o projektu vijeka za Podgoricu, čija realizacija je otpočela još za mandatra Miomira Mugoše. U vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, 2017. godine, potpisan je ugovor o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj od 35 miliona i dobijena donacija Evropske unije od 10 miliona. Početkom prošle godine direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković je podsjetio da je u pitanju projekat vijeka za Glavni grad, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti preko 50 miliona eura.

,,Nije mi jasno zašto ga ne prave tamo ispod onog brda, gdje je Kombinat ionako sve zatrovao i gdje nikome ne smeta”, pita se mještanin Botuna Milan Ćetković. Objašnjava da se radi o ,,500 metara razlike, a mi bismo bili spašeni. Ubjeđuju nas da će to biti dobro, da ćemo imati toplu vodu, da će zaposliti ljude. Makrid je najavio da će zaposliti 20 momaka na tom kolektoru. Ne pominju spalionicu, koja tu treba da bude”.

I prilikom ranijih protesta Botunjani su zamjerali Opštini da su im godinama tajili da će kolektor imati i spalionicu. Kod Botuna je predviđen puni tretman prečišćavanja otpadnih voda, kanalizacionog mulja i ostatka mulja kroz proces spaljivanja. Strahuju da će spaljivanje mulja u blizini njihovog naselja dodatno ugroziti ionako zatrovanu životnu sredinu.

Iz Vodovoda su, kada je ranije Monitor pisao o ovoj temi, tvrdili da imaju rješenje za opasni otpad koji će nastajati u procesu spaljivanja mulja. Opasni otpad koji se bude stvarao na filterima će se izvoziti u Njemačku, s obzirom na to da u Crnoj Gori ne postoji deponija opasnog otpada.

Mještani Botuna su nedavno kroz javno saopštenje poručili Ivanu Vukoviću, gradonačelniku Podgorice, da ne raspisuje tender za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i preradu otpadnog mulja sve dok ne uradi studiju uticaja na životnu sredinu. Objasnili su da prilikom odlučivanja o gradnji postrojenja nije urađena strudija uticaja na životnu sredinu i Glavni grad, kao nosilac projekta, nije omogućio da Botunjani učestvuju u radu komisije. Od Vukovića traže da obustavi svaku dalju preceduru i gradnju na ovoj lokaciji, samim tim što nije urađena sveobuhvatna analiza životne sredine Botuna i nije urađena procjena uticaja postrojenja na životnu sredinu, kao ni studija izvodljivosti izgradnje.

Bećirović navodi i da ih optužuju da namjerno protestuju protiv DPS vlasti u Podgorici. Ističe da to nije političko pitanje, da protestuju članovi vlasti i opozicije, jer brane svoje naselje i ognjišta.

,,U četiri mjeseca intenzivnih protesta imali smo jedan sastanak sa opštinskim rukovodstvom, dva puta u ministarstvu ekologije, i jedan u Vodovodu, pošto su oni nosioci posla. Oni kažu da je to odmakla faza i da ne može nigdje drugdje. A mi ovu našu priču pričamo evo već 15 godina i tražimo da se nađe druga lokacija”, priča Bećirović.

Prije mjesec dolazio je i ministar ekologije Ratko Mitrović, sa dva pomoćnika, obišli su lokaciju na kojoj se planira gradnja kolektora i bazane crvenog mulja.

U utorak je organizovan sastanak predstavnika mještana Botuna,  gradonačelnika Vukovića, njegovog zamjenika Časlava Vešovića i direktora Vodovoda Makrida sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zbog neslaganja oko lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ministarstvo je formiralo Komisiju za zaštitu životne sredine, koja bi trebalo, kako tvrde Botunjani, da za deset dana iznese  stav o ovom pitanju i da ga preda Vladi Crne Gore.

Što god odluči komisija mi ne odustajemo od naših zahtjeva, poručuju mještani koji protestuju.

Botun je naselje u kome živi preko 1.200 ljudi. Mještanin Vukašin Stojanović napominje. ,,Ovo selo je 1943. izgorelo, ali je svaka kuća obnovljena. Poslije dosadašnje ‘odbrane’ ekologije imamo, do sada, iseljene 32 porodice iz Botuna. Ako nastave sa ovim kolektorom biće ih još. Gradonačelnik je naslijedio problem, ali umjesto da ga ispravi on ga nastavlja. Sa ovom izgradnjom kolektora mi, građani Botuna, doživljavamo nastavak ‘43, đe će biti uništeno čitavo selo”.

Bećirović kaže da u krugu Kombinata cijena kvadrata zemljišta košta oko 100 eura: ,,Toliko je valjda i u Botunu, pa nek nam plate tržišnu cijenu i nek nas isele”. Predlaže, i ponavlja da od svojih zahtjeva mještani neće odustati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo