Mještani Botuna četiri mjeseca svakodnevno protestuju protiv namjere da se glavni gradski kolektor izgradi ispred njihovih kuća. Duže od deceniju mještani ovog sela u Zeti tvrde da bi nakon ekološke katastrofe koju im je nanio KAP, kolektor bio završni udarac. Do sada nije imao ko da ih čuje

,I, sad, oni nama pričaju da je taj kolektor strašno dobar za nas. A i u Budvi im smrdi… Oni se igraju sa nama. Može doći do velikih problema ako se ovo ne shvati ozbiljno”, pričaju uglas mještani Botuna koji već četiri mjeseca svakodnevno protestuju tražeći da se lokacija za kolektor premjesti.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i preradu otpadnog mulja po planu treba da se gradi u Botunu. Mještani se protiv te odluke bune duže od deceniju. Dosadašnje iskustvo sa Kombinatom aluminijuma ih je naučilo da budu vrlo oprezni – bazeni crvenog mulja, kade za piralen i teške metale, kaustična soda, silosi glinice, fabrika za preradu šljunka, sve se to nalazi u blizini Botuna. ,,Očigledno da život na ovom lokalitetu nema nikakvu perspektivu”, zaključak je Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz 2004. o kvalitetu zemljišta u Botunu. Od tada se situacija dodatno pogoršala. Kolektor bi bio kap koja preliva čašu.

,,Problem sa kolektorom nije priča od prije četiri mjeseca nego traje od 2004. godine. Mještani Botuna se konstantno tome protive. Imamo gomilu papira kome smo se sve obraćali, ali rijetko nas je ko saslušao. Bila je i ostala samo jedna priča – tu, tu i samo tu. To niđe ne može da se gradi bez tu”, kaže za Monitor Jagoš Bećirović, jedan od učesnika protesta.

On objašnjava da kolektor nije u startu bio planiran u Botunu. ,,Jedne prilike sam rekao – selio se kao mačka s mačadima. Kako je imao ko koga mijenjao je lokaciju. Prvo nije odgovarao u Donjoj Gorici nekome od moćnika pa je premješten. Ne odgovara kod mosta u blizini Dajbaba, zato što i tu ima neki moćnik, i na kraju su ga nacrtali u Botunu”.

Podgorici je kolektor neophodan. Postojeći kolektor, kod Krivog mosta, sagrađen je 1978. godine, sa kapacitetom za 55 hiljada stanovnika, a sada prečišćava vodu za duplo više stanovnika, preko 100.000. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika.

Botunjani ističu da shvataju da je novi kolektor spas za Podgoricu i da nemaju ništa protiv njegove izgradnje. Samo zahtijevaju da se pronađe druga lokacija.

,,Tražimo promjenu lokacije, da ne bude u našem naselju. Predložili smo par lokacija još prije pet i 10 godina, ali niko to nije htio ni da sasluša. Jedan od predloga je bilo i Ćemovsko polje. Predlog za lokaciju su i barake KAP-a, zatim iza ovog brda pored Kombinata, kod otpada anoda, i to smo predlagali, tamo nema naselja, a već postoji otpad iz Kombinata. No niko to neće da sasluša. Samo nas ubjeđuju kako je to dobro i lijepo, ali kako to treba maći iz grada i staviti u Botun”, priča Bećirović.

Promjena lokacije i premještanje centralnog postrojenja iz Botuna je skupo, kazali su mještanima iz Opštine. Na pitanja Monitora o projektu i da li je moguće izmještanje iz Opštine odgovori nijesu stigli.

Zna se da se radi o projektu vijeka za Podgoricu, čija realizacija je otpočela još za mandatra Miomira Mugoše. U vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, 2017. godine, potpisan je ugovor o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj od 35 miliona i dobijena donacija Evropske unije od 10 miliona. Početkom prošle godine direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković je podsjetio da je u pitanju projekat vijeka za Glavni grad, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti preko 50 miliona eura.

,,Nije mi jasno zašto ga ne prave tamo ispod onog brda, gdje je Kombinat ionako sve zatrovao i gdje nikome ne smeta”, pita se mještanin Botuna Milan Ćetković. Objašnjava da se radi o ,,500 metara razlike, a mi bismo bili spašeni. Ubjeđuju nas da će to biti dobro, da ćemo imati toplu vodu, da će zaposliti ljude. Makrid je najavio da će zaposliti 20 momaka na tom kolektoru. Ne pominju spalionicu, koja tu treba da bude”.

I prilikom ranijih protesta Botunjani su zamjerali Opštini da su im godinama tajili da će kolektor imati i spalionicu. Kod Botuna je predviđen puni tretman prečišćavanja otpadnih voda, kanalizacionog mulja i ostatka mulja kroz proces spaljivanja. Strahuju da će spaljivanje mulja u blizini njihovog naselja dodatno ugroziti ionako zatrovanu životnu sredinu.

Iz Vodovoda su, kada je ranije Monitor pisao o ovoj temi, tvrdili da imaju rješenje za opasni otpad koji će nastajati u procesu spaljivanja mulja. Opasni otpad koji se bude stvarao na filterima će se izvoziti u Njemačku, s obzirom na to da u Crnoj Gori ne postoji deponija opasnog otpada.

Mještani Botuna su nedavno kroz javno saopštenje poručili Ivanu Vukoviću, gradonačelniku Podgorice, da ne raspisuje tender za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i preradu otpadnog mulja sve dok ne uradi studiju uticaja na životnu sredinu. Objasnili su da prilikom odlučivanja o gradnji postrojenja nije urađena strudija uticaja na životnu sredinu i Glavni grad, kao nosilac projekta, nije omogućio da Botunjani učestvuju u radu komisije. Od Vukovića traže da obustavi svaku dalju preceduru i gradnju na ovoj lokaciji, samim tim što nije urađena sveobuhvatna analiza životne sredine Botuna i nije urađena procjena uticaja postrojenja na životnu sredinu, kao ni studija izvodljivosti izgradnje.

Bećirović navodi i da ih optužuju da namjerno protestuju protiv DPS vlasti u Podgorici. Ističe da to nije političko pitanje, da protestuju članovi vlasti i opozicije, jer brane svoje naselje i ognjišta.

,,U četiri mjeseca intenzivnih protesta imali smo jedan sastanak sa opštinskim rukovodstvom, dva puta u ministarstvu ekologije, i jedan u Vodovodu, pošto su oni nosioci posla. Oni kažu da je to odmakla faza i da ne može nigdje drugdje. A mi ovu našu priču pričamo evo već 15 godina i tražimo da se nađe druga lokacija”, priča Bećirović.

Prije mjesec dolazio je i ministar ekologije Ratko Mitrović, sa dva pomoćnika, obišli su lokaciju na kojoj se planira gradnja kolektora i bazane crvenog mulja.

U utorak je organizovan sastanak predstavnika mještana Botuna,  gradonačelnika Vukovića, njegovog zamjenika Časlava Vešovića i direktora Vodovoda Makrida sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zbog neslaganja oko lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ministarstvo je formiralo Komisiju za zaštitu životne sredine, koja bi trebalo, kako tvrde Botunjani, da za deset dana iznese  stav o ovom pitanju i da ga preda Vladi Crne Gore.

Što god odluči komisija mi ne odustajemo od naših zahtjeva, poručuju mještani koji protestuju.

Botun je naselje u kome živi preko 1.200 ljudi. Mještanin Vukašin Stojanović napominje. ,,Ovo selo je 1943. izgorelo, ali je svaka kuća obnovljena. Poslije dosadašnje ‘odbrane’ ekologije imamo, do sada, iseljene 32 porodice iz Botuna. Ako nastave sa ovim kolektorom biće ih još. Gradonačelnik je naslijedio problem, ali umjesto da ga ispravi on ga nastavlja. Sa ovom izgradnjom kolektora mi, građani Botuna, doživljavamo nastavak ’43, đe će biti uništeno čitavo selo”.

Bećirović kaže da u krugu Kombinata cijena kvadrata zemljišta košta oko 100 eura: ,,Toliko je valjda i u Botunu, pa nek nam plate tržišnu cijenu i nek nas isele”. Predlaže, i ponavlja da od svojih zahtjeva mještani neće odustati.

Predrag NIKOLIĆ