Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI KATUNI  I DIVLJA GRADNJA: Urbanistički haos bez nadzora

Objavljeno prije

na

Na  kolašinskim katunima sve je manje stočara, a sve više divlje gradnje. Mnogi zloupotrebljavaju, takozvano, ,,običajno pravo”, kako bi na planini sagradili objekte za odmor ili ugostiteljstvo. Nadležne inspekcije, sudeći prema stanju na terenu, rijetko dolaze na Bjelasicu, Komove, Sinjavinu…

 

Tradiciju  izdiga na katune sjevera Crne Gore, prošle godine Uprava za zaštitu kulturnih dobara, proglasila je dijelom nematerijalnog  kulturnog  nasljeđa. Nakon toga, Regionalna  razvojna agencija (RRA) za Bjelasicu, Komove i Prokletije napravila je  i korak više. Zahvaljujući trudu te organizacije  postoji šansa da Globally Important Agricultural Heritage Systems (GIAHS) uvrsti crnogorske katune u isti rang sa ,,pejzažno, običajima i proizvodima oblikovanih prostora” sa pirinčanim poljima u Kini, dijelom španskih maslinjaka i italijanskih vinograda. No, dok na jednoj strani traju procedure da se sačuva taj vrijedan i turistima sve interesentniji dio naše tradicije, na drugoj strani kontinuirano se devastiraju preostali katuni.  To je, naročito, izraženo na području cijele kolašinske opštine, pa su divljom gradnjom bez  izuzetka napadnuti katuni na Bjelasici, Sinjavini, Komovima, Kapetanovom jezeru…

Katuni na tim planinama, kaže predsjednik Udruženja proizvođača lisnatog sira Ratko Pejić više ne zalužuju epitet ,,tradicionalni”.  Devastirani su, gradi se bez ikavog reda i dozvola.  U tim naseljima, tvrdi on,  najmanje je stočara, a nadležene inspekcije rijetko kontrolišu stanje, koje Pejić opisuje kao ,,urbanistički haos”.

,,Inspekcije godinama ne rade svoj posao. Divlja gradnja je odavno uzela maha, posljednjih godina to stanje je alarmantno. Nijedan novoizgrađeni obejekat na katunima nije u skladu sa tradicionalnom gradnjom. Na Bjelasici je takvo stanje najočiglednije, ali nije mnogo  drugačije ni na Sinjavini. Jedan stočar sa te planine je nedavno kazao da se Sinjavina pretvorila u diskoteku. Novogradnja, bez ikavog reda, pri čemu nije vođeno računa o stilu i materijalima postali su toliko brojni da je sada na katunima najmanje stočara”, kaže Pejić za Monitor.

Stanje na kolašinskim katunima je alarmantno, ocjenjuje i predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić.  To se, objašnjava, prije svega , odnosi na planske i razvojne politike, primjenu zakona i višestruki negativan uticaj na planine.

,,Stanje je poražavajuće na svim planinama, a pogotovo Bjelasici. Divlja gradnja cvjeta, pejzaž je već dijelom narušen i,  čini se,  da to neće stati. Ovog ljeta je intenzivirana divlja gradnja i još uvijek nemam informaciju da se nadležne inspekcije odlučnije bave tim problemom. Devastacija prostora u katunima je problem koji mora biti riješen u najkraćem roku, inače će prirodni i ‘kulturni’ pejzaž biti nepovratno uništeni a upravo su oni najveća turistička vrijednost planina u ljetnjoj sezoni. Nedopustivo je da se ova turistička vrijednost ugrožava ljudskim faktorom, ako znamo da ta vrijednost utiče na konstantan rast turističkog prometa, pozitivne promjene u strukturi gostiju i konkurentnost Kolašina”, kaže on.

Nadležne opštinske službe, tvrdi, minulih godina su učinile vrlo malo ili nimalo da se takvo stanje popravi.  Đukić podsjeća da je nekoliko puta tražio  da komunalne i inspekcijske službe Opštine intenziviraju svoj rad na terenu i odlučnije sprovode zakone.

,,Podsjećam i da sam odbio da glasam za Izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa kojima rukovodi za 2020. godinu,  dok se njemu ne pridoda obavezujući zaključak da nadležne službe i inspekcije nemaju zadovoljavajuće rezultate. Takođe, i da  u budućem periodu moraju unaprijediti rad na sprovođenju zakona i propisa u toj oblasti”, kaže sagovorik Monitora.

Đukić kaže da je posljednjih godina na sceni ,,nedopustivo povećanje broja objekata od različitih materijala, divlja gradnju u ekspanziji, a sve pod izgovorom ‘običajnog prava’. Običajno pravo, podsjeća, u pravnom  sistemu više ne postoji“, a vid je pozitivne tolerancije za prave poljoprivrednike i stočare koji izdižu u planinu svake godine.

,,Samo nekoliko njih stvarno obavlja tu djelatnost, a ogromna većina objekata na planini nema osnov za gradnju, jer njihovi vlasnici ne drže ni kokoške, a kamoli desetine govedi i stotinu i više ovaca kao nekoliko vrijednih porodica iz kolašinskog kraja. Sadašnji izgled katuna svakako da nemaju veze sa tradicionalnim katunima. Čak je tradicionalno stočarstvo ugroženo divljom gradnjom i nekontrolisanim aktivnostima u planini”, zaključuje predsjendik SO.

Sagovornici Monitora se slažu da ,,nadležni organi moraju dosljedno i posvećeno sprovoditi zakon inače će prostor planine biti trajno uništen a time jedna od njenih najvećih prirodnih, kulturnih i turističkih vrijednosti”. Da bi se zaustavio proces devastacije prostora, narušavnja prirodnog i kulturnog pejzaža i životne sredine, kaže Đukić,  pod hitno se mora uvesti kontrola izdavanja dozvola i gradnje na planini pod lažnim izgovorom poljoprivredne djelatnosti i, takozvanog, „običajnog prava“. Mora postojati, tvrdi on, odlučnost i odgovornost, kao i bliža saradnja između državnih organa zaduženih za imovinu, gradnju objekata i zaštitu životne sredine, sa jedne i  lokalnih službi – sekretarijata za urbanizam, komunalne inspekcije i policije i građevinske inspekcije, sa druge strane.

Pejić objašnjava  da  postoje precizni propisi koji, kada bi se poštovali, omogućili bi čuvanje autentičnosti i osnovne namjene katuna. Prema zakonu,  da bi neko dobio pravo izdiga  na katun, treba da je registrovani stočar.  Zatim, mora dostaviti dokaze da drži stoku, da ima prebivalište na području opštine na čijoj teritoriji želi da izdiže, da je crnogorski državljanin. Uslovi su i da ima jedan hekatar zemljišta  u vlasništvu ili da je zakupac  na 10 i više godina.

,,Sa svim tim dokazima trebalo bi da se obrati Upravi za šume i kad dobije pozitivan odgovor , onda se tek ‘poteže’ običajno pravo izdiga… Objekat koji se gradi za tu namjenu mora da ispunjava brojne standarde, a dozvoljena je gradnja tri objekta  – za stanovanje, smještaj stoke i proizvodnju mlječnih proizvoda… Svakome ko prođe kolašinskim katunima jasno je da se odavno ništa od tih propisa ne poštuje”, tvrdi Pejić.

No, na Bjelasici nije problem samo divlja gradnja u katunima, već planinu ugrožava, kaže Đukić, i ona legalna, koja se odnosi na projekte turističkih objekata i naselja.  Zbog narušavanja prirodnog i kulturnog pejzaža, održivog razvoja i zaštite životne sredine,  smatra on, pod hitno se mora staviti van snage Prostorni plan posebne namjene (PPPN) Bjelasice i Komova usvojen 2010.  godine.

,,Taj megalomanski plan već sada se pokazuje kao predimenzionirana ‘dozvola’ za ‘betoniranje planine’, ugrožavanje prirodnih vrijednosti i razvoja urbanog dijela Kolašina. Pristup obrađivača ovog plana je, nažalost, kako su sami naveli, ‘prvenstveno bio baziran na tržišno-poslovnom modelu razvoja predmetnog prostora’, što je u suprotnosti sa postulatima održivog razvoja”, kaže Đukić.

Prema onome što je trenutno dizvoljeno da se gradi na Bjelasici jasno je da  održivi razvoj  pri izradi PPPN nije bio  polazište za državne i lokalne institucije.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo