Povežite se sa nama

OKO NAS

NASTAVLJA SE ZAGAĐIVANJE ZETE: Velike količne otpadnih voda ponovo završile u rijeci

Objavljeno prije

na

Ove je nedjelje Mljekara Lazine, jedan od mnogih njenih zagađivača,  ponovo ispustila velike količine toksičnih otpadnih voda u Zetu. Iako je mljekara dužna da izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje ispušta u zaštićeno prirodno dobro – od toga ništa . Nadležni žmure

 

U nedjelju, prema video snimku koji je objavio portal Volim Danilovgrad, Mljekara Lazine je ispustila velike količine otpadnih voda u Zetu. Prizor je zastrašujući. Boja vode u određenim djelovima rijeke je potpuno bijela. Nije to prvi put da otpadne vode završavaju tamo gdje ne treba. Za to godinama niko ne odgovara.

Iz Odsjeka za kvalitet voda i vazduha Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju su, na zahtjev Agencije za zaštitu životne sredine (AZŽS), prethodno uradili ispitivanje na mjestu gdje mljekara inače ispušta otpadne vode. Uzorak koji su uzeli 22. jula sa izlazne cijevi odakle voda ide dalje u Zetu pokazao je da su fizičko-hemijske i biološke karakteristike rijeke – loše. U izvještaju, u koji je Monitor imao uvid, a koji potpisuje načelnica Nevenka Tomić navodi se da voda ne odgovara uslovima Pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda.

Iz mljekare na pitanje Monitora zbog čega ta firma do sada nije osposobila valjanu aparaturu za prečišćavanje otpadnih voda kako bi zaštitila životnu sredinu do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor.

,,Hrani me, pazi me – Mljekara Lazine. Sva ironija odnosa te firme i kompanije Šimšić-Montmilk – Danilovgrad u okviru koje ona posluje, prema životnoj sredini, a time i prema svim kupcima sadržana je u njihovom sloganu. Kompanija koja na svom zvaničnom sajtu ističe kvalitet, zdravlje, visokotehnološke procese i odgovoran odnos, oslikava ukorijenjeno licemjerje našeg društva i institucija”, kaže za Monitor Danilovgrađanin i osnivač portala Volim Danilovgrad Milan Mijajlović.

U Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Proširenje proizvodnog kapaciteta sa pet hiljada litara na 20 hiljada litara mlijeka na dnevnom nivou i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kompanije Šimšić-Montmilk iz februara ove godine, u dijelu kontrole zagađenja, navodi da je usvojena odluka o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda definisanog tehnolškim projektom. ,,U slučaju da dođe do zastoja na tom postrojenju, neophodno je obustaviti proces proizvodnje i pozvati ovlašćenog servisera za postrojenje za prečišćavanja otpadnih voda, sa kojim nosilac projekta ima potpisan Ugovor o redovnom servisiranju. Zastoj može nastati usljed njegovog neredovnog održavanja, pa je potrebno izgraditi proceduru redovnog održavanja”, piše još u ovom dokumentu.

U Odluci o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od javnog interesa koju krajem 2021. potpisuje donedavna predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević dogovoreno je mjesto za izgradnju postrojenja za prečišćavanje voda. Nigdje se ne precizira kada bi se ta izgradnja trebalo završiti.

Lokalne institucije, prema riječima Milana Mijajlovića, odavno nemaju gotovo nikakvog smisla u Danilovgradu. ,,Godinama obećavaju rješavanje problema, a kompanija samo povećava količinu otpadnih voda. Na to  joj Opština indirektno daje saglasnost odobravajući elaborat u kojem nije odredila rokove za rješavanje problema otpadnih voda. U prevodu – prosipajte dok god možete”, objašnjava on.

Dolina rijeke Zete proglašena je parkom prirode 2019. godine. Vrijednost njenog biodiverziteta je neprocjenjiva. Tu je pronađeno pet tipova staništa koja su od posebnog značaja za zaštitu prirode u Evropskoj uniji, kao i nekoliko vrsta gljiva, mahovina i puževa koji su prvi put registrovani u Crnoj Gori. Od 19 vrsta riba koliko je popisano na ovom području – deset su endemi. Utvrđeno je da ovdje žive 774 biljne vrste, kao i da je mjesto od ekstremnog značaja za ptice.

Mijajlović smatra da nije daleko dan kada će svakom biznisu sa teritorije opštine Danilovgrad biti isplativije da vodi računa o životnoj sredini. ,,U tom slučaju neće plaćati kazne, a proizvodi i usluge će vrijedjeti više. Nevladine organizacije iz Danilovgrada bave se izradom brojnih dokumenata koji će pomoći da se područjem pravilno upravlja. Građani su podigli i usadili hiljade sadnica ugroženog hrasta, započinje se nemali broj biznisa zasnovanih na prirodnim ljepotama Danilovgrada – kampovi, uređene plaže, rijeka se u jednom dijelu redovno koristi za kajakarenje”.

Monitor je i ranije pisao o zagađenju koje Zeta, gotovo svakodnevno, trpi.

Prema Strategiji održivog razvoja Crne Gore do 2030, donji tok rijeke Zete spada u jedan od šest najzagađenijih riječnih tokova u Crnoj Gori.

U Socio-ekonomskoj analizi Parka prirode Rijeka Zeta iz aprila 2021. godine koju je naručila globalna ekološka organizacija The Nature Conservancy navodi se da najveći efekat ima upravo zagađenje koje potiče iz netretiranih otpadnih voda. ,,Ovaj vid zagađenja ogleda se u prisustvu fosfata i nitrita duž čitavog toka Zete. Rješenje leži u izgradnji adekvatne komunalne infrastrukture koja će pokriti čitavo stanovništvo ovog prostora. Veliki je broj subjekata koji utiču na kvalitet voda Zete – od industrijskh pogona, preko poljoprivrednih gazdinstava, do domaćinstava, i to ne samo na prostoru Parka, već u čitavom slivnom području. Za to treba da bude zadužen čitav sistem državnih institucija koje se bave donošenjem i sprovođenjem propisa i minimalnih standarda koji se odnose na oblast zaštite životne sredine od otpada i otpadnih voda (ministarstva, agencije, inspekcije, opštine…)”, navodi se u ovoj analizi.

,,Što se mene tiče, a i dobrog broja sugrađana, proizvodi Mljekare Lazine neće biti kupovani sve dok se ne riješi problem otpadnih voda. Na nama je da  preskočimo proizvode na rafu,  onima koji ne vode računa o životnoj sredini”, kaže Mijajlović.

Stanje rijeke pokazuje da se nadležni ne bave stvarnom zaštitom Zete i da žmure na nedjela zagađivača. Mljekara Lazine  jedna je od nekoliko crnih tačaka u zagađenju ove rijeke. Tu su i farma svinja i kokošaka, pojedine kamenoreznice, brojne deponije, Željezara Toščelik, Mljekara Nika, naselja, kao i privatne farme…

Odnekle preuzimanje odgovornosti mora otpočeti.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo