OKO NAS
OPŠTINSKE MINI HIDROELETRANE U BERANAMA I ANDRIJEVICI: Može i bez tajkuna

Poslije smjene DPS-a u Beranama 2014. godine, nove vlasti pokrenule su inicijativu za formiranje novog preduzeća za proizvodnju i distribuciju struje koje je u potpunosti opštinsko, a ne tajkunsko. Isto se dogodilo u Andrijevici. Danas su zadovoljni njegovim poslovanjem
Mala hidroelektrana Miolje polje, u stoprocentnom vlasništvu Opštine Berane, od kada je počela da radi, u martu 2021. godine, do danas, proizvela je 2.122 megavatsata (MWh) struje. Direktor opštinskog preduzeća Benergo, koje direktno gazduje ovom elektranom, Nikola Ćojbašić, objašnjava da se radi o vrijednosti od 169.347 eura.
„Struju koju proizvedemo mi smo dužni da preko Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTE), predamo u sistem, a Elektroprivreda nam, zatim, preko COTE isplaćuje novac za struju“, kaže direktor Benerga.
Ćojbašić dodaje da je to manje nego što je prvobitno projektom bilo planirano, ali da se ove godine radi na tome da se stvore tehničke pretpostavke za povećanje proizvodnje od još trideset odsto.
On podsjeća da je ova mala hidroelektrana izgrađena na cijevima gradskog vodovoda, odnosno na takozvanoj prekidnoj komori, i bez ikakve ekološke štete. Pored Berana, na sjeveru Crne Gore jedino je još Opština Andrijevica izgradila malu hidrolektranu na gradskom vodovodu i od nje ima sopstvene prihode.
Direktor preduzeća koje gazduje hidrolektranom u Beranama kaže da imaju u planu izgradnju još jedne takve mini elektrane na kaludarsko-rženičkom vodovodu, za koju je već dobijena saglasnost, dok su u fazi idejne razrade izgradnja mini elektrana na još nekim vodovodima.
„To je tehnički sve jednostavno, a da pri tome nema riječi o narušavanju ekološkog ambijenta i prirode“, dodaje Ćojbašić.
Direktor preduzeća Benergo vjeruje da će nekoliko takvih mini hidroeltrana u skorijoj budućnosti, donostiti Opštini Berane značajan prihod.
Ideju za izgradnju male hidrocentrale na gradskom vodovodu u Beranama tadašnja opoziciona vlast je u periodu od 2002. do 2006. godine kandidovala kod međunarodnih donatora, i taj projekat je prošao svu procedure i bio odobren.
Te godine, međutim, Demokratska partija socijalista je preuzela lokalnu vlast u Beranama, i iz nepoznatih razloga odustala od gradnje male hidrolektrane. Stranci su tada, da bi novac, koji je već bio opredijeljen, bio utrošen, upitali šta je najneophodnije, pa je napravljeno centralno grijanje na struju u zgradi Opštine!?
Uslijedila je poznata priča o tome kada je u Beranama, pod vlašću DPS-a, osnovano preduzeće Hidroenergija Montenegro, već u jesen naredne godine.
Tada je biznismen Oleg Obradović preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.
Odluka o upisu udjela Opštine Berane u d.o.o Hidroenergija Montenegro donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra 2007. godine, i prema toj odluci Opština Berane je trebalo da dijeli deset odsto akcija sa Andrijevicom i Plavom, odnosno dobit u zavisnosti od broja elektrana i proizvedene struje na svojoj teritoriji. Odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama. Zatim je objelodanjeno da prema Centralnom privrednom registru Opština Berane, kao i Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao vlasnici Hidroenergije Montenegro.
Hidronergija Montenegro je do sada izgradila značajan broj malih elektrana na području beranske opštine, iz kojih su, prema nekim računicama već zaradili milione eura, dok je lokalna uprava u Beranama, u čijem je parlamentu osnovano ovo preduzeće, ostala bez ikakve dobiti i koristi od tih hidrocentrala.
Zato su, poslije smjene vlasti u ovom gradu i odlaska DPS-a u opoziciju, 2014. godine, nove lokalne vlasti, predvođene Socijalističkom narodnom partijom, pokrenule inicijativu za formiranje novog preduzeća za proizvodnju i distribuciju struje koje bi bilo u potpunosti opštinsko, a ne tajkunsko.
Formirano je preduzeće d.o.o Benergo koje je najprije izgradilo malu hidrocentralu na Mioljem polju. Dalji planovi su izgradnja još jedne ili dvije male hidrocentrale na seoskim vodovodima. Na već postojećim cjevovodima i bez štete za prirodnu okolinu.
Istovjetnu stvar je uradila i Opština Andrijevica, izgrađujući malu hidroelektranu Krkori, kojom gazduje tamošnje preduzeće Vodovod.
Direktor tog preduzeća Željko Novović podsjeća na činjenicu da je nekoliko firmi u kojima je vlasnik ili suvlasnik Igor Mašović, brat bivšeg predsjednika ove sjeverne opštine Srđana Mašovića (DPS), prije toga izgradilo na teritoriji opštine Andrijevica čak dvanaest malih hidroelektrana, kojima je devastirana priroda i planinske rijeke, dok lokalno stanovništvo nema od njih nikave koristi.
Novović kaže da opštinska mini hidroelektrana Krkori predstavlja dio sistema za vodosnabdijevanje grada Andrijevice vodom sa vodoizvorišta Krkori. Smještena je 3,6 km ispod vodoizvorišta Krkori u mjestu Kamena luka, na lijevoj obali Kutske rijeke.
S obzirom na to da vodoizvorište Krkori nema konstantan kapacitet od 500 l/s, već krajem ljeta i u jesenjem periodu ta količina vode opada, očekivanja su da prosječna godišnja dobit bude od oko 240 – 280.000 eura, tj. oko 20 – 24.000 eura, u prosjeku, na mjesečnom nivou.
,,Ako uzmemo u obzir činjenicu da je naša mHE dio vodovodnog sistema, što znači da turbinu u našoj mHE pokreće voda koju po izlasku iz iste tehnički obrađujemo, odnosno hlorišemo, i koja je svakako namijenjena da zadovolji potrebe stanovništva i privrede u opštini Andrijevica i okolnim selima, možemo zaključiti da se radi o savršeno ekološkom projektu, koji nema ni najmanje negativnog uticaja na životnu sredinu, za razliku od drugih mHE koje koriste vodu iz rijeka i potoka i samim tim isušuju korita u dionicama u kojima je voda smještena u cijev, pritom ugrožavajući i narušavajući prirodni sklad, ravnotežu i pejzažne ljepote“, priča Novović za Monitor.
U Beranama su ranije sračunali da će novac od prodate struje iz opštinske male hidroelektrane Miolje polje daleko nadmašiti potrošnju gradske rasvjete i drugih opštinskih potrošača, a u Andrijevici da će mala hidroelektrana Krkori pokriti čak deset odsto planiranog godišnjeg budžeta Opštine. Naravno, od trenutka kada same sebe isplate.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije