Povežite se sa nama

MONITORING

KOLIKO SU BEZBJEDNI RADNICI U CRNOJ GORI: Profit preči od života

Objavljeno prije

na

Prošlonedjeljna povreda Ratka Gardaševića (41), radnika Toščelika (nekadašnja Željezara Nikšić), kome je mašina otkinula dio kažiprsta, natjerala je fabrički sindikat da početkom nedjelje javno pozove u pomoć. Nijesu svi stigli ni da pročitaju saopštenje u kome se kaže da novi poslodavci (vlasnici iz Turske su u Nikšić došli 2012. nakon bankrota Željezare) zapošljene ponižavaju i zastrašuju, da ih tjeraju da rade po dvije smjene uzastopno, te da su zbog takvog odnosa uprave učestale povrede radnika u željezari, a iz Nikšića je stigla vijest o novoj nesreći.

Radnik na određeno vrijeme Milun Todorović (29) teško je povrijeđen u Kovačnici, pred zoru, kada se sa prese odlomio i na njega pao komad čelika težak blizu pola tone. Nesrećnom mladiću polomljene su noge.

,,Ljudi rade i po 16 sati uzastopno na teškim radnim mjestima”, požalio se novinarima Željko Perović, metalac sa skoro tri decenije radnog iskustva, ,,koliko god čovjek htio, organizam to ne može da izdrži, dolazi do premora i smanjenja koncentracije, pa je to vjerovatno i uzrok sve češćih povreda”.

A nikšićki sindikalci računaju kako je od dolaska Toščelika broj nesreća jednak kao u cijeloj prethodnoj deceniji. Tako su u fabrici koja upošljava oko 300 radnika u minule tri godine poginula dva radnika, dok ih je povrijeđeno više od 30. Ili, približno, svaki deseti zapošljeni!

Uprava, na drugoj strani, šuti. Pa je nadležnima, a i ovdašnjoj javnosti, ostavljeno na volju da presude šta je važnije: to što su plate u Toščeliku redovne ili učestale nesreće i žalbe zapošljenih na uslove rada?

Tako Branko Gardašević, predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Nikšić, od nadležnih inspekcijskih službi traži da provjere trajanje radnog vremena u Toščeliku, prekovremeni rad, dnevni odmor, odmor između dva radna dana i sedmični odmor te, konačno, sprovođenje propisanih mjera i sredstava zaštite na radu. ,,Nedopustivo je da se nad zaposlenima u Crnoj Gori vrši bilo koji oblik fizičkog ili psihičkog pritiska”, kaže on.

Njegov sugrađanin i predsjednik SO Nikšić Veselin Grbović najavljuje razgovore sa direktorom Toščelika – kako bi utvrdio činjenice.

„Moramo da shvatimo da je željezara u procesu rekonstrukcije i da se pojedina postrojenja puštaju u funkciju, tako da je i bezbjednost otežana, pa je potrebna i velika pažnja radnika”, ne krije Grbović razumijevanje za probleme sa kojima se suočavaju vlasnici Toščelika. ,,Naši ljudi su pomalo navikli laganije da rade i idu na bolovanja, a vjerovatno novi vlasnik to sprječava. Međutim, mora biti maksimalna bezbjednost i moraju se poštovati zakoni Crne Gore”, kazao je Grbović za Vijesti.

Slično, čini se, razmišljaju i u Inspekciji rada. Oni su, kažu, ,,u sklopu redovnih aktivnosti”, prošle godine vršili nadzor u željezari. Iz njihovog saopštenja, međutim, ostaje nejasno što su tamo zatekli. ,,Kako je poslodavac radio na rekonstrukciji postojećih proizvodnih kapaciteta, ukazano mu je koje su njegove dalje obaveze u dijelu zaštite na radu”.

Šta tačno znači ,,dalje obaveze” u fabrici u kojoj su radnici ginuli i prošle i pretprošle godine? Možda nam, u potrazi za valjanim odgovorom, može pomoći nedavno iskustvo Uprave za inspekcije sa neispravnim mesom u podgoričkim i barskim radnjama, gdje je umjesto zabrane dalje djelatnosti prekršiocima izrečena novčana kazna? Za primjer može poslužiti i saznanje da je sanitarna inspekcija, prije približno godinu dana, bjelopoljskoj bolnici – nakon što su u porodilištu pronađene smrtonosne bakterije – izrekla takođe novčanu kaznu. Porodilište je zatvoreno tek kada je jedno novorođenče životom platilo registrovanu nehigijenu i nemar.

Postoji, konačno, i prilično svjež primjer iz oblast inspekcijskog nadzora bezbjednosti na radu, koji nam daje jasne naznake važeće državne politike. U oktobru prošle godine u mojkovačkoj fabrici oružja Tara došlo je do eksplozije u kojoj je povrijeđeno šest radnika. Nakon toga obavljena je vanredna kontrola Uprave za inspekcijske poslove kojom je utvrđeno: kod istog vlasnika u istom mjestu ,,incident sa eksplozijom” desio se i šest mjeseci ranije kada je povrijeđen jedan radnik a inspekcija je utvrdila ,,kršenja normi o zaštiti na radu”; oktobarska eksplozija desila se ,,na radnom mjestu koje aktom poslodavca o procjeni rizika nije utvrđeno kao radno mjesto sa povećanim rizikom”; rukovodilac laboratorije u kojoj je došlo do eksplozije nije imao potrebno ljekarsko uvjerenje da je sposoban da obavlja te zadatke…

Zbog ovih i drugih propusta kompanija je kažnjena sa 500, a njen direktor sa 300 eura. To vam dođe nekih 150 eura po povrijeđenom radniku. Pa recite da se nemar prema zapošljenima i njihovom zdravlju ne isplati.

Za opravdanje Inspekcije može da posluži to što Crna Gora nema dovoljan broj inspektora zaštite na radu. Ukupno ih je, kažu, devet. Ili jedan na 22 hiljade zapošljenih. Standard EU predviđa jednog inspektora na 10 hiljada zaposlenih. Susjedna Hrvatska je propisala da jedan inspektor zaštite na radu brine o najviše četiri hiljade radnika.

Nama preostaje da proširimo fokus. Željezara Toščelik samo trenutno prednjači po učestalosti nesreća na radu i broju povrijeđenih radnika. Vratimo li se koju godinu unazad, dolazimo do saznanja da je tada na vrhu crne liste nesreća na radu bila – Elektroprivreda Crne Gore.

Tokom 2010. i 2011. godine, tokom rada na postrojenjima EPCG poginulo je šest radnika ove kompanije dok je njih više od 80 lakše i teže povrijeđeno. Istrage su pokazale da je u većini ovih slučajeva za nesreću odgovoran ljudski faktor, saopštili su tada iz kompanije, insistirajući da u EPCG ,,u potpunosti poštuju odredbe koje proističu iz propisa i Zakona o zaštiti na radu, da je bezbjednost radnika prioritet kompanije, ali da uvijek postoji rizik od incidenta”.

Nakon jednogodišnjeg zatišja, niz pogibija radnika EPCG nastavljen je prije desetak dana kada je u Herceg Novom poginuo Vaso Milanović (59), radnik Elektrodistribucije sa skoro 40 godina radnog iskustva. Prema pisanju medija, do nesreće je došlo kada je pukao drveni stub na kome je Milanović otklanjao kvar. On je prilikom pada zadobio smrtonosne povrede.

Vjerovatno je samo koincidencija – do eksplozije nesreća na radnom mjestu i u Željezari i u EPCG došlo je nakon što su rukovođenje kompanijom preuzeli strani investitori (iz turskog Toščelika, odnosno menadžeri italijanske A2A). Ima, doduše, i onih koji misle da ta podudarnost i nije sasvim slučajna.

,,Česte povrede zaposlenih na radnom mjestu, povrede sa smrtnim ishodom, ugovori o radu na određeno vrijeme, nepostojanje socijalnog dijaloga, mobing i neizvršavanje obaveza iz kupoprodajnih ugovora stvari su koje oslikavaju odnos stranih investitora prema domaćoj radnoj snazi u Crnoj Gor”, navodi se u saopštenju Unije samostalnih sindikata nakon nedavnih nesreća u Toščeliku. ,,U situaciji u kojoj institucije sistema nemaju mehanizme ili ne koriste postojeće da zaštite dostojanstvo, lični i profesionalni integritet zaposlenih, njihovo zdravlje i živote, radnici su prepušteni sebi samima. Međutim, ako se ima u vidu da je većina zaposlenih dovedena na rub egzistencije zbog niskih i neredovnih zarada, ne čudi činjenica da su nemoćni da bilo šta promijene, jer su preplašeni i pod stalnim pritiskom da će ostati bez posla. Žalosno je što čak i ovakvi, nemili događaji, ne predstavljaju opomenu za sve odgovorne subjekte u društvu.”

Bijes sindikalaca nije teško razumjeti. Prema šturim podacima nadležnih, prošle godine je, na poslu, poginulo makar sedam radnika. Godinu ranije – šest. Prethodna, 2012. će takođe ostati upamćena po sedam smrtno stradalih na radnom mjestu… Povrijeđenih je, po pravilu, pet do deset puta više. Do danas niko zbog toga nije pravosnažno osuđen. Ili oslobođen. Istrage, jednostavno, traju godinama, potom se ročišta zakazuju jednom – dva puta (polu)godišnje. I tako u nedogled.

,,Nesreće se uglavnom dešavaju zbog toga što poslodavac krši zakon i propise zaštite na radu, najčešće svjesno, iz želje za većom zaradom uz manja ulaganja ili zbog neupućenosti u propise”, konstatovano je još prije koju godinu u jednom izvještaju Uprave za inspekcijske poslove. Šta se od tada promijenilo?

Samo u ovoj deceniji radnici su ginuli u Luci Bar, Jadranskom brodogradilištu, TE Pljevlja, Porto Montenegru, Željezari, na pruzi, tokom rekonstrukcije tunela u Platijama, na polaganju cijevi za Regionalni vodovod, tokom gradnje hotela na primorju i vikendica na sjeveru…Ginulo se u šumi, pilani, kamenolomu, na dalekovodu… Najčešče su, ipak, stradali građevinski radnici.

Država je svoj odnos prema problemu zaštite na radu najbolje pokazala tako što nije prihvatila prijedlog da se novim Zakonom definiše institut predstavnika zaposlenih za zdravlje i zaštitu na radu, tvrde u USSCG. Optimisti se, ipak, nadaju.

Radnike nijesu kupili

Na insistiranje poslanika Janka Vučinića, uz podršku njegovih kolega iz vlasti i opozicije (ne svih), u parlamentu će naredne nedjelje biti održano kontrolno saslušanje povodom dešavanja u nikšićkoj željezari. Poslanik Vučinić kaže da je saslušanje na koje su pozvani ministar rada i socijalnog staranja, glavni inspektor rada, predstavnici fabričkog poslovodstva i sindikata te nadležni iz Državnog tužilaštva, inicirao nakon saznanja da njegove nekadašnje kolega rade pod izuzetno teškim uslovima, uz svakodnevno maltretiranje i šikaniranje. ,,Ako su kupili Željezaru to ne znači da su kupili i radnike”, kazao je Vučinić. Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković kaže da će se odazvati pozivu za saslušanje, mada on i njegovo ministarstvo nijesu nadležni za kontrolu poštovanja propisa iz oblasti zaštite na radu. A metalci čekaju. ,,Ako država nešto ne pomogne, a sačekaćemo ovo kontrolno saslušanje da vidimo, mi moramo nešto radikalno preduzeti da zaštitimo gole živote”, rekao je novinarima Pero Kadović iz Toščelikovog sindikata. Podaci svjedoče da bi ove ljude i njihove nevolje morali shvatiti krajnje ozbiljno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo