Povežite se sa nama

MONITORING

SDP I OPOZICIJA: Ruke u tijestu

Objavljeno prije

na

Tanke su šanse da ponedjeljak, 23. februar 2015. uđe u istoriju kao dan kad je Socijaldemokratska partija prihvatila opozicionu ideju o prelaznoj vladi i okončala četvrt vijeka vladavine DPS-a.

Mnogo je izvjesnije da će SDP, kažu Monitorovi izvori, na sjednici Predsjedništva najavljenoj za ponedjeljak, najvjerovatnije uz obrazloženje da su preče NATO integracije, odbiti pregovore sa opozicijom.

Lideri Demokratskog fronta, Pozitivne i Građanskog pokreta – Miodrag Lekić, Darko Pajović i Žarko Rakčević i šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović sastali su se prije nekoliko dana sa predstavnicima SDP-a koje je predvodio šef poslaničkog kluba SDP-a Borislav Banović. Predočili su im da bi ciljevi prelazne vlade bili: stabilizacija socijalno-ekonomskih prilika, priprema poštenih izbora i vladavina prava kroz borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Divanili su, zabilježeno je, tri sata.

Šef poslaničkog kluba DF-a Goran Danilović objasnio je da prelaznu vadu vidi kao jedini način da se spasi socijalno-ekonomska supstanca Crne Gore, ,,da se beskompromisno uhvatimo u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom na najvišem nivou i konačno savladamo materiju poštenih izbora i dobijemo prvu nedvosmisleno poštenu korektnu ‘normalnu’ vlast bez upita je li bilo ili nije korektno tokom izbornog procesa”.

I prije i poslije razgovora, predstavnici SDP-a ocjenjivali su da prelazna vlada „nije prioritet”.

,,Kladim se u hiljadu eura da će Ranko Krivokapić i SDP opet da nas prevare i ostanu uz svog voljenog Mila. Da imam više, stavio bih sve. Toliko je siguran fiks”, napisao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević na svom Facebook profilu.

Razgovore svog koalicionog partnera sa opozicijom DPS je uglavnom ignorisao. To se ne bi moglo reći za stvari koje je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao Petru Komneniću u emisiji Načisto na televiziji Vijesti. A kazao je svašta: da je posao oko Kraljičine plaže sumnjiv toliko da bi trebalo ispitati ima li u njemu elemenata koji čine „obrazac korupcije”; da je SDP u vladi samo zbog ulaska u NATO; da se nigdje u svijetu, kao u slučaju Slavoljuba Šćekića, za ubistvo policijskog inspektora ne sudi deset godina. I još: da, „kad se jedan politički koncept brani medijskim najamnicima sa strane, to je već dokaz poodmaklog lošeg stanja i nemoći tog političkog koncepta”; javni servis previše funkcioniše kao partijski servis; lokalni izbori u Bijelom Polju ličili su na one iz devedesetih. Kao kruna: kroz Kombinat aluminijuma ,,nestalo” je 800 miliona eura državnog novca, autoput treba graditi da se ne desi da opet ,,iscuri” 800 mili¬ona kroz neke kanale tipa plaže i nečega drugoga.

Od ,,trulih dasaka u sudstvu” do ,,neznanja ili korupcije oko prvatizacije KAP-a„ naslušali smo se priča predsjednika SDP-a o tome šta sve ne valja u njegovoj rođenoj koaliciji. Kao i toga da je SDP, u spornim slučajevima uvijek ,,glasao protiv”. Te priče dosad nijesu proizvele ništa, osim, možda dobrog izgovora za SDP-ove članove da umjesto principa, ,,još ovaj put” prigrle privilegije.

DPS se uvrijedio. ,,Ponižavajuće je saopštavati sa mjesta predsjednika Skupštine stavove kakve je iznio Krivokapić o onima zahvaljujući čijoj podršci i jeste na toj poziciji”. Strojevim korakom krenuli su analitičari i bivši političari koji se po minut-dva zgražavaju nad tužnom sudbom SDP-a, koji bi padajući u opozicione velikosrpske kandže, mogao nestati sa političke scene i k tome ugroziti NATO integracije. Aoj.

Strah, skoro pa mržnju prema SDP-u, kad on počne da daje znake opoziciji zapravo nije teško razumjeti. Svi oni iz srednjeg ešalona, sa primanjima od po nekoliko hiljada eura, zavise od održavanja baš ovakvog društva i strijepe i od daška promaje koja bi mogla ugroziti udobnost njihovih života. Nikako im ne bi prijalo da budu na mjestima koja svojim znanjima i radom zaslužuju.

Realni su razlozi da se sumnju da će SDP sada prihvati ideju o prelaznoj vladi iz milion razloga. Jedan je svjež i očigledan: prije samo pola godine nijesu se usudili da prihvate ponudu opozicije i preuzmu upravljanje Podgoricom. To je bio mnogo manji ulog, na kraju krajeva, da je SDP mislio ozbiljno, bila je to dobra prilika da se saradnja sa opozicijom isproba. DPS ne bi pobjegao.

Tekućim očijukanjem sa opozicijom i kritikovanjem DPS-a Krivokapić kao da pokušava da pošalje poruku da je SDP odvojiv od DPS-a. Evo prilike da proba: opozicija mu ne nudi manje vlasti nego što sada ima, nego više. U tom slučaju, na sve procese koji mu se ne dopadaju, od privatizacionih do političkih, mogao bi snažnije, a ne slabije da utiče. Ako, dakle, sjediš sa onima koji ti se, po sopstvenom priznanju, ne dopadaju i pritom imaš ponudu da to mjesto zamijeniš za bolje, a ne mrdaš, samo jedno objašnjenje ostaje: drži te strah. To je ono što bi se u crnogorskom političkim životu moglo zvati SDP-ovom konstantom: ako su vam ruke decenijama u tijestu korumpirane vlasti, ne možete se naglo pojaviti kao prva dama borbe protiv korupcije.

U vrhovima SDP-a, očigledno, prilično je onih koji procjenjuju sopstvenu korumpiranost toliko velikom da se ne bi mogla provući kroz mala vrata saradnje sa opozicijom. DPS bi bio odveć nezgodan svjedok.

Iz Građanskog pokreta u međuvremenu su poručili da se SDP ne može više skrivati iza priče o NATO integracijama, jer bi potencijalna prelazna vlada, čije im je formiranje ponudila opozicija, nastavila sve započete integracione procese. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je takođe da bi prelazna vlada nastavila sve međunarodne aktivnosti koje je započela sadašnja, ,,što znači da ne postoji barijera za nastavak razgovora i sa NATO-om” .

Iz Nove srpske demokratije na tu temu stigli su različiti glasovi. ,,Svi koji se zalažu za to da prelazna vlada nastavi NATO integracije Crne Gore mogu to da govore u vlastito ili u ime organizacija koje su osnovali, ali ne i u ime Nove srpske demokratije i srpskog naroda u Crnoj Gori”, kazao je za Dan lider Nove Andrija Mandić. Podsjetio je da je njegova partija odbila javni poziv Mila Đukanovića da uđe u njegovu vladu. ,,Ako nijesmo htjeli da, suprotno volji građana, NATO integracije radimo sa Milom Đukanovićem, zašto bismo to činili sa njegovim privescima, mlađim ortacima ili sa onima koji su to bili donedavno”.

Funkcioner Nove Goran Danilović, međutim, smatra da prelazna vlada ne može biti smetnja želji da se o ulasku u NATO odluči na referendumu. ,,Bez prelazne vlade, a s Đukanovićem na čelu ove, plašim se da će odluka biti donesena u Skupštini i to tropetinskom većinom.” Danilović je podsjetio da je ideju o prelaznoj Vladi utvrdilo sedam članova predsjedništva Demokratskog fronta i predočio da bi je u parlamentu podržalo 37 poslanika. Dodao je i da bi bio srećan da u tom broju poslanici podrže da se trajnim napuštanjem parlamenta svih opozicionih poslanika Vlada primora na dijalog i poštene demokratske izbore. Eto još jedne ideje.

Prelazna vlada, protesti, izlazak iz parlamenta – glavne su ideje koje su posljednjih mjeseci stigle iz opozicije. Kako trenutno stvari stoje: prelaznoj vladi nijesu graške naklonjene, vrlo je neizvjesno koliko je građana raspoloženo za proteste, kao i to da li bi svi poslanici koji ne pripadaju vladajućoj koaliciji htjeli da izađu iz parlamenta. Svaka od ideja bila je s jedne strane dobra, s druge – prazna slama. Sve zavisi od izvedbe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo