Povežite se sa nama

MONITORING

SDP I OPOZICIJA: Ruke u tijestu

Objavljeno prije

na

Tanke su šanse da ponedjeljak, 23. februar 2015. uđe u istoriju kao dan kad je Socijaldemokratska partija prihvatila opozicionu ideju o prelaznoj vladi i okončala četvrt vijeka vladavine DPS-a.

Mnogo je izvjesnije da će SDP, kažu Monitorovi izvori, na sjednici Predsjedništva najavljenoj za ponedjeljak, najvjerovatnije uz obrazloženje da su preče NATO integracije, odbiti pregovore sa opozicijom.

Lideri Demokratskog fronta, Pozitivne i Građanskog pokreta – Miodrag Lekić, Darko Pajović i Žarko Rakčević i šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović sastali su se prije nekoliko dana sa predstavnicima SDP-a koje je predvodio šef poslaničkog kluba SDP-a Borislav Banović. Predočili su im da bi ciljevi prelazne vlade bili: stabilizacija socijalno-ekonomskih prilika, priprema poštenih izbora i vladavina prava kroz borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Divanili su, zabilježeno je, tri sata.

Šef poslaničkog kluba DF-a Goran Danilović objasnio je da prelaznu vadu vidi kao jedini način da se spasi socijalno-ekonomska supstanca Crne Gore, ,,da se beskompromisno uhvatimo u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom na najvišem nivou i konačno savladamo materiju poštenih izbora i dobijemo prvu nedvosmisleno poštenu korektnu ‘normalnu’ vlast bez upita je li bilo ili nije korektno tokom izbornog procesa”.

I prije i poslije razgovora, predstavnici SDP-a ocjenjivali su da prelazna vlada „nije prioritet”.

,,Kladim se u hiljadu eura da će Ranko Krivokapić i SDP opet da nas prevare i ostanu uz svog voljenog Mila. Da imam više, stavio bih sve. Toliko je siguran fiks”, napisao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević na svom Facebook profilu.

Razgovore svog koalicionog partnera sa opozicijom DPS je uglavnom ignorisao. To se ne bi moglo reći za stvari koje je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao Petru Komneniću u emisiji Načisto na televiziji Vijesti. A kazao je svašta: da je posao oko Kraljičine plaže sumnjiv toliko da bi trebalo ispitati ima li u njemu elemenata koji čine „obrazac korupcije”; da je SDP u vladi samo zbog ulaska u NATO; da se nigdje u svijetu, kao u slučaju Slavoljuba Šćekića, za ubistvo policijskog inspektora ne sudi deset godina. I još: da, „kad se jedan politički koncept brani medijskim najamnicima sa strane, to je već dokaz poodmaklog lošeg stanja i nemoći tog političkog koncepta”; javni servis previše funkcioniše kao partijski servis; lokalni izbori u Bijelom Polju ličili su na one iz devedesetih. Kao kruna: kroz Kombinat aluminijuma ,,nestalo” je 800 miliona eura državnog novca, autoput treba graditi da se ne desi da opet ,,iscuri” 800 mili¬ona kroz neke kanale tipa plaže i nečega drugoga.

Od ,,trulih dasaka u sudstvu” do ,,neznanja ili korupcije oko prvatizacije KAP-a„ naslušali smo se priča predsjednika SDP-a o tome šta sve ne valja u njegovoj rođenoj koaliciji. Kao i toga da je SDP, u spornim slučajevima uvijek ,,glasao protiv”. Te priče dosad nijesu proizvele ništa, osim, možda dobrog izgovora za SDP-ove članove da umjesto principa, ,,još ovaj put” prigrle privilegije.

DPS se uvrijedio. ,,Ponižavajuće je saopštavati sa mjesta predsjednika Skupštine stavove kakve je iznio Krivokapić o onima zahvaljujući čijoj podršci i jeste na toj poziciji”. Strojevim korakom krenuli su analitičari i bivši političari koji se po minut-dva zgražavaju nad tužnom sudbom SDP-a, koji bi padajući u opozicione velikosrpske kandže, mogao nestati sa političke scene i k tome ugroziti NATO integracije. Aoj.

Strah, skoro pa mržnju prema SDP-u, kad on počne da daje znake opoziciji zapravo nije teško razumjeti. Svi oni iz srednjeg ešalona, sa primanjima od po nekoliko hiljada eura, zavise od održavanja baš ovakvog društva i strijepe i od daška promaje koja bi mogla ugroziti udobnost njihovih života. Nikako im ne bi prijalo da budu na mjestima koja svojim znanjima i radom zaslužuju.

Realni su razlozi da se sumnju da će SDP sada prihvati ideju o prelaznoj vladi iz milion razloga. Jedan je svjež i očigledan: prije samo pola godine nijesu se usudili da prihvate ponudu opozicije i preuzmu upravljanje Podgoricom. To je bio mnogo manji ulog, na kraju krajeva, da je SDP mislio ozbiljno, bila je to dobra prilika da se saradnja sa opozicijom isproba. DPS ne bi pobjegao.

Tekućim očijukanjem sa opozicijom i kritikovanjem DPS-a Krivokapić kao da pokušava da pošalje poruku da je SDP odvojiv od DPS-a. Evo prilike da proba: opozicija mu ne nudi manje vlasti nego što sada ima, nego više. U tom slučaju, na sve procese koji mu se ne dopadaju, od privatizacionih do političkih, mogao bi snažnije, a ne slabije da utiče. Ako, dakle, sjediš sa onima koji ti se, po sopstvenom priznanju, ne dopadaju i pritom imaš ponudu da to mjesto zamijeniš za bolje, a ne mrdaš, samo jedno objašnjenje ostaje: drži te strah. To je ono što bi se u crnogorskom političkim životu moglo zvati SDP-ovom konstantom: ako su vam ruke decenijama u tijestu korumpirane vlasti, ne možete se naglo pojaviti kao prva dama borbe protiv korupcije.

U vrhovima SDP-a, očigledno, prilično je onih koji procjenjuju sopstvenu korumpiranost toliko velikom da se ne bi mogla provući kroz mala vrata saradnje sa opozicijom. DPS bi bio odveć nezgodan svjedok.

Iz Građanskog pokreta u međuvremenu su poručili da se SDP ne može više skrivati iza priče o NATO integracijama, jer bi potencijalna prelazna vlada, čije im je formiranje ponudila opozicija, nastavila sve započete integracione procese. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je takođe da bi prelazna vlada nastavila sve međunarodne aktivnosti koje je započela sadašnja, ,,što znači da ne postoji barijera za nastavak razgovora i sa NATO-om” .

Iz Nove srpske demokratije na tu temu stigli su različiti glasovi. ,,Svi koji se zalažu za to da prelazna vlada nastavi NATO integracije Crne Gore mogu to da govore u vlastito ili u ime organizacija koje su osnovali, ali ne i u ime Nove srpske demokratije i srpskog naroda u Crnoj Gori”, kazao je za Dan lider Nove Andrija Mandić. Podsjetio je da je njegova partija odbila javni poziv Mila Đukanovića da uđe u njegovu vladu. ,,Ako nijesmo htjeli da, suprotno volji građana, NATO integracije radimo sa Milom Đukanovićem, zašto bismo to činili sa njegovim privescima, mlađim ortacima ili sa onima koji su to bili donedavno”.

Funkcioner Nove Goran Danilović, međutim, smatra da prelazna vlada ne može biti smetnja želji da se o ulasku u NATO odluči na referendumu. ,,Bez prelazne vlade, a s Đukanovićem na čelu ove, plašim se da će odluka biti donesena u Skupštini i to tropetinskom većinom.” Danilović je podsjetio da je ideju o prelaznoj Vladi utvrdilo sedam članova predsjedništva Demokratskog fronta i predočio da bi je u parlamentu podržalo 37 poslanika. Dodao je i da bi bio srećan da u tom broju poslanici podrže da se trajnim napuštanjem parlamenta svih opozicionih poslanika Vlada primora na dijalog i poštene demokratske izbore. Eto još jedne ideje.

Prelazna vlada, protesti, izlazak iz parlamenta – glavne su ideje koje su posljednjih mjeseci stigle iz opozicije. Kako trenutno stvari stoje: prelaznoj vladi nijesu graške naklonjene, vrlo je neizvjesno koliko je građana raspoloženo za proteste, kao i to da li bi svi poslanici koji ne pripadaju vladajućoj koaliciji htjeli da izađu iz parlamenta. Svaka od ideja bila je s jedne strane dobra, s druge – prazna slama. Sve zavisi od izvedbe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo