Povežite se sa nama

MONITORING

SDP I OPOZICIJA: Ruke u tijestu

Objavljeno prije

na

sdp-ranko-krivokapic-rasko-

Tanke su šanse da ponedjeljak, 23. februar 2015. uđe u istoriju kao dan kad je Socijaldemokratska partija prihvatila opozicionu ideju o prelaznoj vladi i okončala četvrt vijeka vladavine DPS-a.

Mnogo je izvjesnije da će SDP, kažu Monitorovi izvori, na sjednici Predsjedništva najavljenoj za ponedjeljak, najvjerovatnije uz obrazloženje da su preče NATO integracije, odbiti pregovore sa opozicijom.

Lideri Demokratskog fronta, Pozitivne i Građanskog pokreta – Miodrag Lekić, Darko Pajović i Žarko Rakčević i šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović sastali su se prije nekoliko dana sa predstavnicima SDP-a koje je predvodio šef poslaničkog kluba SDP-a Borislav Banović. Predočili su im da bi ciljevi prelazne vlade bili: stabilizacija socijalno-ekonomskih prilika, priprema poštenih izbora i vladavina prava kroz borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Divanili su, zabilježeno je, tri sata.

Šef poslaničkog kluba DF-a Goran Danilović objasnio je da prelaznu vadu vidi kao jedini način da se spasi socijalno-ekonomska supstanca Crne Gore, ,,da se beskompromisno uhvatimo u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom na najvišem nivou i konačno savladamo materiju poštenih izbora i dobijemo prvu nedvosmisleno poštenu korektnu ‘normalnu’ vlast bez upita je li bilo ili nije korektno tokom izbornog procesa”.

I prije i poslije razgovora, predstavnici SDP-a ocjenjivali su da prelazna vlada „nije prioritet”.

,,Kladim se u hiljadu eura da će Ranko Krivokapić i SDP opet da nas prevare i ostanu uz svog voljenog Mila. Da imam više, stavio bih sve. Toliko je siguran fiks”, napisao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević na svom Facebook profilu.

Razgovore svog koalicionog partnera sa opozicijom DPS je uglavnom ignorisao. To se ne bi moglo reći za stvari koje je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao Petru Komneniću u emisiji Načisto na televiziji Vijesti. A kazao je svašta: da je posao oko Kraljičine plaže sumnjiv toliko da bi trebalo ispitati ima li u njemu elemenata koji čine „obrazac korupcije”; da je SDP u vladi samo zbog ulaska u NATO; da se nigdje u svijetu, kao u slučaju Slavoljuba Šćekića, za ubistvo policijskog inspektora ne sudi deset godina. I još: da, „kad se jedan politički koncept brani medijskim najamnicima sa strane, to je već dokaz poodmaklog lošeg stanja i nemoći tog političkog koncepta”; javni servis previše funkcioniše kao partijski servis; lokalni izbori u Bijelom Polju ličili su na one iz devedesetih. Kao kruna: kroz Kombinat aluminijuma ,,nestalo” je 800 miliona eura državnog novca, autoput treba graditi da se ne desi da opet ,,iscuri” 800 mili¬ona kroz neke kanale tipa plaže i nečega drugoga.

Od ,,trulih dasaka u sudstvu” do ,,neznanja ili korupcije oko prvatizacije KAP-a„ naslušali smo se priča predsjednika SDP-a o tome šta sve ne valja u njegovoj rođenoj koaliciji. Kao i toga da je SDP, u spornim slučajevima uvijek ,,glasao protiv”. Te priče dosad nijesu proizvele ništa, osim, možda dobrog izgovora za SDP-ove članove da umjesto principa, ,,još ovaj put” prigrle privilegije.

DPS se uvrijedio. ,,Ponižavajuće je saopštavati sa mjesta predsjednika Skupštine stavove kakve je iznio Krivokapić o onima zahvaljujući čijoj podršci i jeste na toj poziciji”. Strojevim korakom krenuli su analitičari i bivši političari koji se po minut-dva zgražavaju nad tužnom sudbom SDP-a, koji bi padajući u opozicione velikosrpske kandže, mogao nestati sa političke scene i k tome ugroziti NATO integracije. Aoj.

Strah, skoro pa mržnju prema SDP-u, kad on počne da daje znake opoziciji zapravo nije teško razumjeti. Svi oni iz srednjeg ešalona, sa primanjima od po nekoliko hiljada eura, zavise od održavanja baš ovakvog društva i strijepe i od daška promaje koja bi mogla ugroziti udobnost njihovih života. Nikako im ne bi prijalo da budu na mjestima koja svojim znanjima i radom zaslužuju.

Realni su razlozi da se sumnju da će SDP sada prihvati ideju o prelaznoj vladi iz milion razloga. Jedan je svjež i očigledan: prije samo pola godine nijesu se usudili da prihvate ponudu opozicije i preuzmu upravljanje Podgoricom. To je bio mnogo manji ulog, na kraju krajeva, da je SDP mislio ozbiljno, bila je to dobra prilika da se saradnja sa opozicijom isproba. DPS ne bi pobjegao.

Tekućim očijukanjem sa opozicijom i kritikovanjem DPS-a Krivokapić kao da pokušava da pošalje poruku da je SDP odvojiv od DPS-a. Evo prilike da proba: opozicija mu ne nudi manje vlasti nego što sada ima, nego više. U tom slučaju, na sve procese koji mu se ne dopadaju, od privatizacionih do političkih, mogao bi snažnije, a ne slabije da utiče. Ako, dakle, sjediš sa onima koji ti se, po sopstvenom priznanju, ne dopadaju i pritom imaš ponudu da to mjesto zamijeniš za bolje, a ne mrdaš, samo jedno objašnjenje ostaje: drži te strah. To je ono što bi se u crnogorskom političkim životu moglo zvati SDP-ovom konstantom: ako su vam ruke decenijama u tijestu korumpirane vlasti, ne možete se naglo pojaviti kao prva dama borbe protiv korupcije.

U vrhovima SDP-a, očigledno, prilično je onih koji procjenjuju sopstvenu korumpiranost toliko velikom da se ne bi mogla provući kroz mala vrata saradnje sa opozicijom. DPS bi bio odveć nezgodan svjedok.

Iz Građanskog pokreta u međuvremenu su poručili da se SDP ne može više skrivati iza priče o NATO integracijama, jer bi potencijalna prelazna vlada, čije im je formiranje ponudila opozicija, nastavila sve započete integracione procese. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je takođe da bi prelazna vlada nastavila sve međunarodne aktivnosti koje je započela sadašnja, ,,što znači da ne postoji barijera za nastavak razgovora i sa NATO-om” .

Iz Nove srpske demokratije na tu temu stigli su različiti glasovi. ,,Svi koji se zalažu za to da prelazna vlada nastavi NATO integracije Crne Gore mogu to da govore u vlastito ili u ime organizacija koje su osnovali, ali ne i u ime Nove srpske demokratije i srpskog naroda u Crnoj Gori”, kazao je za Dan lider Nove Andrija Mandić. Podsjetio je da je njegova partija odbila javni poziv Mila Đukanovića da uđe u njegovu vladu. ,,Ako nijesmo htjeli da, suprotno volji građana, NATO integracije radimo sa Milom Đukanovićem, zašto bismo to činili sa njegovim privescima, mlađim ortacima ili sa onima koji su to bili donedavno”.

Funkcioner Nove Goran Danilović, međutim, smatra da prelazna vlada ne može biti smetnja želji da se o ulasku u NATO odluči na referendumu. ,,Bez prelazne vlade, a s Đukanovićem na čelu ove, plašim se da će odluka biti donesena u Skupštini i to tropetinskom većinom.” Danilović je podsjetio da je ideju o prelaznoj Vladi utvrdilo sedam članova predsjedništva Demokratskog fronta i predočio da bi je u parlamentu podržalo 37 poslanika. Dodao je i da bi bio srećan da u tom broju poslanici podrže da se trajnim napuštanjem parlamenta svih opozicionih poslanika Vlada primora na dijalog i poštene demokratske izbore. Eto još jedne ideje.

Prelazna vlada, protesti, izlazak iz parlamenta – glavne su ideje koje su posljednjih mjeseci stigle iz opozicije. Kako trenutno stvari stoje: prelaznoj vladi nijesu graške naklonjene, vrlo je neizvjesno koliko je građana raspoloženo za proteste, kao i to da li bi svi poslanici koji ne pripadaju vladajućoj koaliciji htjeli da izađu iz parlamenta. Svaka od ideja bila je s jedne strane dobra, s druge – prazna slama. Sve zavisi od izvedbe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo