Povežite se sa nama

MONITORING

KRIMINAL KADRUJE POLICIJOM: Red bombi, red ostavki

Objavljeno prije

na

Nove, prinudne, rotacije u crnogorskoj policiji. Pomoćnik direktora Uprave policije i rukovodilac Sektora kriminalističke policije Milan Tomić podnio je ostavku krajem prošle nedjelje. Direktan povod za njegovu ostavku bile su prošlonedjeljna eksplozija u podgoričkom naselju Blok V i reakcija ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića nakon tog događaja.

Prvo je, u četvrtak 19. februara, u podne, snažna eksplozija potpuno uništila blindirani audi A8 koji pripada Milanu Vujotiću (32). Samo zahvaljujući velikoj sreći, u ovoj eksploziji nastradali su samo okolni automobili, a ne i neko od zapošljenih u obližnjim lokalima, slučajni prolaznici ili učenici iz škole i vrtića u susjedstvu. Građane Podgorice uplašila je promjena kriminalnog obrasca prema kome su parkirani automobili uništavni noću, pred zoru, kada je i opasnost da će neko slučajno nastradati mnogo manja.

Nezadovoljstvo javnosti registrovao je i ministar policije. ,,Policija će uraditi sve da ovo brzo razriješi, ali bez obzira na to neko će morati da snosi odgovornost, jer se desilo nešto što ozbiljno ljulja povjerenje u institucije ove države”, saopštio je Konjević novinarima.

Potom je najavio: ,,Mislim da dešavanja u zadnjih pola godine u Podgorici više ne mogu da dozvole toleranciju da isti ljudi rade na odgovornim mjestima, a da nam se dešavaju ovakvi slučajevi”.

Da li se u izrečenim kritikama prepoznao samo Milan Tomić?

Prema medijima, koji su se pozivali na nezvanične izvore, on je ostavku podnio nezadovoljan rezultatima koje već neko vrijeme pod njegovim vođstvom postiže Kriminalistička policija. Posebno kada je u pitanju rješavanje naručenih ubistava, učestalih bombaških napada i odsustvo najavljenih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i krupnih riba iz podzemlja. Bomba u Bloku V i javne kritike ministra Konjevića su prelile čašu.

Zvanične informacije su šture. ,,Pomoćnik direktora Tomić je, uz zahvalnost na ukazanom povjerenju i dosadašnjoj saradnji, naveo da ostavku podnosi iz ličnih razloga, te da očekuje da će biti uvažena i da će shodno tome biti raspoređen na druge poslove i zadatke u Upravi policije”, stoji u saopštenju objavljenom na sajtu MUP-a. Uz informaciju da je kolegijum UP ostavku prihvatio i na upražnjeno mjesto, privremeno, postavio Milovana Pavićevića, dotadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić. Na njegovo mjesto postavljen je Milorad Žižić, doskorašnji šef Kriminalističke policije u Nikšiću.

Paralelno, plasirana je i informacija da vrh Uprave policije, predvođen direktorom UP Slavkom Stojanovićem, i ministar Konjević već traže nova personalna rješenja za načelnike Centara bezbjednosti u Podgorici, Baru i Budvi. Navodno, nijesu zadovoljni načinom na koji posao obavljaju sadašnji načelnici Vojislav Dragović, Miloš Radulović i Mijomir Bulatović. Posebno, kažu verzirani, brine činjenica da je policija ostala nemoćna pred talasom kriminalnih obračuna koji su evo godinu-dvije zapljusnuli ove gradove.

Dovoljno je da pomenemo seriju nerazriješenih ubistava. Do danas su ostale nepoznate ubice Barana Armina Muše Osmanagića, Stefana Đukića i Andrije Mrdaka; Podgoričana Vinetu Strugara i Mirka Radovića, odnosno Ivana Šćepanovića i Dragana Bećirovića ubijenih u Budvi. To je samo djelić zločina počinjenih u tim gradovima. Policija je, primjera radi, ostala bez komentara na tvrdnje da su znali za pripreme likvidacije Osmanagića i Mrdaka (ubijen ispred zatvora u Spužu) ali da nijesu uspjeli – ili nijesu pokušali – da spriječe naručene egzekucije. Samo bi ta spekulacija, u nekim drugim vremenima ili na nekom drugom mjestu, bila dovoljna da se rad policije preispita od vrha do dna. Pa da se vidi treba li u priču uključiti i ANB odnosno cijelu vladu.

Ovako, sve se svodi na ostavke, razrješenja i imenovanja. Aktuelni vrh policije sprema, izgleda, paket promjena u podgoričkom CB jedva godinu dana nakon što su postavljeni ovi što će ih sada, kanda, smjenjivati.

U međuvremenu, direktor UP Slavko Stojanović jesenas je smijenio i načelnika beranske policije Veselina Krgovića. Krgović je smijenjen nekih mjesec dana nakon što su ga pred zgradom u kojoj stanuje napala i povrijedila dvojica do danas nepoznatih napadača. Razlog za njegovo smjenjivanje bile su sumnje da je pokušao da zataška šverc više od 100 paketa cigareta.

Krgovićevu smjenu, tada sa mjesta načelnika Ispostave granične policije u Beranama, inicirao je i prethodni direktor UP Božidar Vuksanović. I tada je šverc bio u centru priče.

Božidar Vuksanović je bio glavni akter jedne od najvećih “sječa” policijskih glavešina u novijoj crnogorskoj istoriji. Verzirani su tada objašnjavali da Vuksanović, pod zaštitom tadašnjeg premijera Igora Lukšića i svemoćnog ministra inostranih poslova Milana Roćena, iz policije ,,krči” funkcionere koje su, godinama, kadrirali Veselin Veljović i Duško Marković. U medijima se tada pričalo o obračunu sa mojkovačkim klanom koji predvode visoko pozicionirani članovi Grand klana. Svaka sličnost sa ustrojstvom kriminalnih klanova bila je, prema tvrdnjama autora tih tekstova – namjerna. Da slika bude kompletna, sud je tada, u dva navrata, poništavao vladinu odluku o Vuksanovićevom postavljenju na mjesto direktora UP nakon Veljovićeve ostavke.

O toj političko-policijskoj vrtešci mogu nam svjedočiti detalji iz profesionalne biografije Milana Tomića. Nije ovo prvi put da bivši čelnik Kriminalističke policije ostaje bez funkcije.

Vuksanović je po dolasku u policiju smijenio Tomića sa mjesta šefa Sektora kriminalističke policije i doveo Vojislava Markovića, svog saradnika iz Uprave carina, odbornika u SO Podgorica i člana OO DPS Podgorica.

Jedan od posljednjih javnih istupa Tomića pred odlazak sa dužnosti (zvanično mu je ,,istekao mandat”) bio je vezan za aferu listing. Tada je, prije nego što je tužilaštvo pokrenulo istragu, on saopštio da su listinzi na kojima su zabilježeni navodni razgovori Lukšića i Roćena sa Duškom Šarićem falsifikovani. Afera nije dobila epilog.

Tomić je napustio policiju i otišao za direktora ZIKS-a. Prvi zamjenik tamo mu je bio Miljan Perović, još jedan Veljovićev pomoćnik, policajac koji je na suđenju optuženima za ubistvo svog kolege Slavoljuba Šćekića osporio vlastiti iskaz da je jedan od optuženih prijetio Šćekiću. Na Perovićevo mjesto u Vuksanovićevom timu došao je Predrag Ašanin, koji je u junu 2000. nakon atentata na Vuka Draškovića u Budvi, smijenjen sa dužnosti načelnika Centra bezbjednosti u Baru (pokrivao i budvansku opštinu), skupa sa Rajkom Kuljačom, ondašnjim komandirom odjeljenja bezbjednosti Budva.

Neprekidan je niz koincidencija.

Jedan od Tomićevih prethodnika na mjestu direktora ZIKS-a bio je Željko Jočić, nekadašnji šef CB Podgorica. Njega je sa te funkcije u maju 1995. smijenio nekadašnji ministar policije Nikola Pejaković nakon jednog od najneobičnijih događaja u novijoj istoriji crnogorske policije. Priča je počela tako što je u selu Kuline nadomak Spuža postavljen dinamit pred vratima izbjegličke familije. Podgorička policija je nekoliko dana kasnije privela osumnjičenog bombaša i od njega batinama iznudila priznanje. Tek što su se pred kamerama pohvalili svojim uspijehom, a na vrata CB Podgorica banuo je dobrovoljac spreman da prizna kako je dinamit podmetnuo – on. Policija je onda i njega pretukla (kasnije su tvrdili da im je ovog dobrovoljca podmetnula tadašnja Služba državne bezbjednosti).

Pejaković je smijenio kompletno rukovodstvo podgoričkog CB-a, da bi potom i premijer Milo Đukanović smijenio Pejakovića. Njegovi najbliži saradnici dali su ostavke. Tada, otprilike, počinje crnogorska policajska klackalica.

Gdje se završava? Među pomenutim kandidatima za smjenu (načelnici CB Podgorica, Bar, Budva) najinteresantnija je priča o Milošu Raduloviću, policijskom funkcioneru koji je unazad dvije godine nekoliko puta bio na meti nepoznatih napadača. Pred njegovim stanom u Podgorici eksplodirala je bomba, eksplozivna naprava prethodno je bačena na njegov auto…

Sve to je bilo povod da se, krajem 2013. oglasi i premijer: ,,Očigledno da određene strukture u crnogorskoj državi smatraju da se mogu šegačiti sa državom. Policija i tužilaštvo će morati da pored deklarativne opredijeljenosti dokažu i kompetentnost da se suoče sa tim problemima. Ili će biti mijenjani… Ako nismo sposobni da stanemo tome na put, ostavljamo utisak da gubimo rat sa kriminalom”. Krajnje ozbiljno. Ko nije odavde, mogao bi pomisliti da je Đukanović stvarno u ratu sa kriminalom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo