Povežite se sa nama

OKO NAS

KONCESIONARI UGROŽAVAJU ŽIVOTE I IMOVINU: Inspektori ne vide očigledno

Objavljeno prije

na

Mjesecima traje, kaže Mojkovčanin Radojica Čobeljić, njegova borba protiv preduzeća koje eksploatiše šumu na području sela Štitarica. Za sada bez rezulatata, jer preduzeće Trudbenik po svom planu siječe šumu. Čobeljić s nekoliko rođaka, tvrdi, neće odustati dok se ne ,,sankcioniše nesavjestan rad te firme i Uprave za šume”. Propusti pri sječi šume, kažu Štitaričani, vidljivi su na više mjesta. Probijanjem „vlake” (put kojim mašine izvlače drvnu građu) Trudbenik ugrožava cijelo selo – pisao je Čobeljić na mnoge adrese. Tražio je, za sada neuspješno, i privremenu mjeru obustave sječe.

On kaže i da mu je stijenje, odronjeno prilikom probijanja „vlake”, oštetilo i vodovod star pedesetak godina. Kako objašnjava, šuma se siječe na potezu gdje to nije rađeno u minulih 100 godina, zbog opasnosti od lavine. Početkom prošlog vijeka, kaže, lavina je na tom mjestu odnijela tri života i napravila ogromnu materijalnu štetu.

„Prije mjesec i sam sam bio životno ugrožen, kada se na gornjem dijelu imanja na mene obrušilo kamenje. O tome sam obavijestio Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Kamenje je svuda po imanju, a ono koje se još nije skotrljalo može svakog časa. Prinuđen sam da se zbog nesavjesnog rada Uprave za šume i Trudbenika iselim, s obzirom na to da sam iskoristio sve mogućnosti obraćanja nadležnim institucijama i niko me nije zaštitio”, tvrdi pedesetogodišnji Mojkovčanin za Monitor.

Čobeljić objašnjava da se sječom šume ponovo otvara prostor za novu lavinu. Krči se šuma u vodozahvatima, što će pospješiti poplave. To, tvrdi on, ugrožava cijelo selo, a naročito kuće Čobeljića, koje su u poplavama devedesetih godina bile najugrošenije u tom kraju.

On kaže da je dio šume kuda je prošla lavina nekada bio privatno vlasništvo, ali da su ga se vlasnici odrekli u korist države. Međutim, kako tvrdi Čobeljić, njegov djed Božo, ,,koji je bio predsjednik nekadašnje opštine Polja Kolašinska”, izdejstvovao je donošnje rješenja, kojim se na tom području zabranjuje sječa.

„To rješenje je izgubljeno, a sada mi nadležni zamjeraju što ga nemam. Tražio sam od Osnovnog suda u Bijelom Polju da donese privremenu mjeru, pa da Trudbenik privremeno obustavi radove na ovom potezu. Međutim, ništa od toga. Najteže mi pada što ću morati da se iselim s imanja koje je moj čukunđed Marko dobio još od kralja Nikole. Ne mogu da koristim, zbog radova Trudbenika, ni livade na kojima je decenijama pasla stoka. Prodajemo polako ovce i košnice, jer je na ovom imanju postalo nemoguće živjeti”, tvrdi Čobeljić.

Posebno mu je teško što, kako kaže, inspektori previđaju štetu na terenu i ,,ne primjećuju očigledno”.

Vlasnik mojkovačkog preduzeća Trudbenik Vuksan Radonjić optužbe Ćobeljića naziva ,,bespotrebnom halabukum”, kojom želi da obmane javnost i povrati šumu koja odavno nije njegova. Navodno, nadležni inspektori na terenu nijesu našli ni jedan dokaz za tvrdnje Čobeljića.

„On je vodio neke višegodišnje sporove pokušavajući da dobije šumu koja nije njegova već državna. Pretpostavljam da mu je to jedina motivacija za ovakve tvrdnje. Nijesmo probijali novu, već raskrčivali „vlaku” koju je Uprava za šume koristila prije 15 godina. Moguće da se prilikom tih radova kamenje obrušavalo, ali samo 50 metera dalje. Kuća Čobeljića je udaljena više od kilometra”, kaže vlasnik Trudbenika.

U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je povodom Čobeljićevih navoda generalni direktor Direktorata za šumarstvo Adem Fetić, zajedno s predstavnicima Uprave za šume i inspektormima, početkom jula obišao lokalciju gdje Trudbenik siječe. Tvrde da je riječ o odjeljenjima 11 i 12 gazdinske jedinice Štitarica, za koju osnova gazdovanja šumama važi do 2019. godine, gdje po planskom dokumentu i po izvođačkom projektu, nije predviđena nikakva zaštitna zona.

,,Prilikom obilaska terena, predstavnici Ministarstva, Uprave za šume i šumarske inspekcije konstatovali su da aktivnosti koje se sprovode u dijelu sječe, nijesu, niti mogu uzrokovati opasnost od sniježnih usova, pa ni posljedice po imovinu i živote, kako to navode Čobeljići. Ne osporavamo da su se nekada u posebnim uslovima mogli dešavati usovi ili sniježne lavine sa stjenovitih vrhova duž ove padine, ali ne postoje tragovi da su se u posljednjih nekoliko desetina godina dešavale takve pojave”, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

Na oko 300 metara od privatnih šuma, uz padinu, navode iz Ministarstva, identifikovana su dva izvorišta koja sada nisu aktivna, ali su primjetni vodotokovi. Međutim, tvrdim, da stanje vodotoka ,,nije posljedica sadašnjih aktivnosti na korišćenju šuma, jer se šume na ovom području ne koriste po prvi put”.

,,Iz razloga otklanjanja i najmanjih sumnji u moguće negativne posljedice ovih aktivnosti na izdašnost tih izvorišta, po nalogu šumarske inspekcije prilikom prethodne kontrole bilo je naloženo skidanje doznake na lokaciji neposredno oko pokazanih izvorišta. No i pored toga, u cilju smanjenja i najmanjeg rizika, prema predlogu Čobeljića, naloženo je da se površina neposredno iznad izvorišta, na kojoj je doznaka već skinuta, proširi i doznaka skine i u sljedećem pojasu, sve do novootvorene traktorske vlake”.

Naknadnom kontrolom prije petnaestak dana, konstatovano je, takođe, tvrde, da su doznake ukolnjene. Time je, navodno, obezbijeđen pojas šume u državnoj svojini oko izvorišta u kome se neće obavljati nikakva sječa, čime će biti eliminisan svaki mogući rizik od ugrožavanja vodnog režima na tom području.

,,Takođe, šumarska inspekcija je prilikom obilaska dala nalog koncesionaru da nakon uklanjanja doznake predstavnika Uprave za šume u tom pojasu, uspostavi šumski red u skladu sa zakonom. Koncesionar je upozoren da će svako narušavanje privatnih interesa njegovom nepažnjom biti najoštrije sankcionisano. Kada je riječ o stručnoj ocjeni doznake, šumarska inspekcija će se odrediti prema tome, kao i prema primjedbi na uspostavljanje šumskog reda od koncesionara i u tom pravcu će preduzeti zakonom predviđene mjere”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo