Povežite se sa nama

OKO NAS

KONCESIONARI UGROŽAVAJU ŽIVOTE I IMOVINU: Inspektori ne vide očigledno

Objavljeno prije

na

Mjesecima traje, kaže Mojkovčanin Radojica Čobeljić, njegova borba protiv preduzeća koje eksploatiše šumu na području sela Štitarica. Za sada bez rezulatata, jer preduzeće Trudbenik po svom planu siječe šumu. Čobeljić s nekoliko rođaka, tvrdi, neće odustati dok se ne ,,sankcioniše nesavjestan rad te firme i Uprave za šume”. Propusti pri sječi šume, kažu Štitaričani, vidljivi su na više mjesta. Probijanjem „vlake” (put kojim mašine izvlače drvnu građu) Trudbenik ugrožava cijelo selo – pisao je Čobeljić na mnoge adrese. Tražio je, za sada neuspješno, i privremenu mjeru obustave sječe.

On kaže i da mu je stijenje, odronjeno prilikom probijanja „vlake”, oštetilo i vodovod star pedesetak godina. Kako objašnjava, šuma se siječe na potezu gdje to nije rađeno u minulih 100 godina, zbog opasnosti od lavine. Početkom prošlog vijeka, kaže, lavina je na tom mjestu odnijela tri života i napravila ogromnu materijalnu štetu.

„Prije mjesec i sam sam bio životno ugrožen, kada se na gornjem dijelu imanja na mene obrušilo kamenje. O tome sam obavijestio Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Kamenje je svuda po imanju, a ono koje se još nije skotrljalo može svakog časa. Prinuđen sam da se zbog nesavjesnog rada Uprave za šume i Trudbenika iselim, s obzirom na to da sam iskoristio sve mogućnosti obraćanja nadležnim institucijama i niko me nije zaštitio”, tvrdi pedesetogodišnji Mojkovčanin za Monitor.

Čobeljić objašnjava da se sječom šume ponovo otvara prostor za novu lavinu. Krči se šuma u vodozahvatima, što će pospješiti poplave. To, tvrdi on, ugrožava cijelo selo, a naročito kuće Čobeljića, koje su u poplavama devedesetih godina bile najugrošenije u tom kraju.

On kaže da je dio šume kuda je prošla lavina nekada bio privatno vlasništvo, ali da su ga se vlasnici odrekli u korist države. Međutim, kako tvrdi Čobeljić, njegov djed Božo, ,,koji je bio predsjednik nekadašnje opštine Polja Kolašinska”, izdejstvovao je donošnje rješenja, kojim se na tom području zabranjuje sječa.

„To rješenje je izgubljeno, a sada mi nadležni zamjeraju što ga nemam. Tražio sam od Osnovnog suda u Bijelom Polju da donese privremenu mjeru, pa da Trudbenik privremeno obustavi radove na ovom potezu. Međutim, ništa od toga. Najteže mi pada što ću morati da se iselim s imanja koje je moj čukunđed Marko dobio još od kralja Nikole. Ne mogu da koristim, zbog radova Trudbenika, ni livade na kojima je decenijama pasla stoka. Prodajemo polako ovce i košnice, jer je na ovom imanju postalo nemoguće živjeti”, tvrdi Čobeljić.

Posebno mu je teško što, kako kaže, inspektori previđaju štetu na terenu i ,,ne primjećuju očigledno”.

Vlasnik mojkovačkog preduzeća Trudbenik Vuksan Radonjić optužbe Ćobeljića naziva ,,bespotrebnom halabukum”, kojom želi da obmane javnost i povrati šumu koja odavno nije njegova. Navodno, nadležni inspektori na terenu nijesu našli ni jedan dokaz za tvrdnje Čobeljića.

„On je vodio neke višegodišnje sporove pokušavajući da dobije šumu koja nije njegova već državna. Pretpostavljam da mu je to jedina motivacija za ovakve tvrdnje. Nijesmo probijali novu, već raskrčivali „vlaku” koju je Uprava za šume koristila prije 15 godina. Moguće da se prilikom tih radova kamenje obrušavalo, ali samo 50 metera dalje. Kuća Čobeljića je udaljena više od kilometra”, kaže vlasnik Trudbenika.

U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je povodom Čobeljićevih navoda generalni direktor Direktorata za šumarstvo Adem Fetić, zajedno s predstavnicima Uprave za šume i inspektormima, početkom jula obišao lokalciju gdje Trudbenik siječe. Tvrde da je riječ o odjeljenjima 11 i 12 gazdinske jedinice Štitarica, za koju osnova gazdovanja šumama važi do 2019. godine, gdje po planskom dokumentu i po izvođačkom projektu, nije predviđena nikakva zaštitna zona.

,,Prilikom obilaska terena, predstavnici Ministarstva, Uprave za šume i šumarske inspekcije konstatovali su da aktivnosti koje se sprovode u dijelu sječe, nijesu, niti mogu uzrokovati opasnost od sniježnih usova, pa ni posljedice po imovinu i živote, kako to navode Čobeljići. Ne osporavamo da su se nekada u posebnim uslovima mogli dešavati usovi ili sniježne lavine sa stjenovitih vrhova duž ove padine, ali ne postoje tragovi da su se u posljednjih nekoliko desetina godina dešavale takve pojave”, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

Na oko 300 metara od privatnih šuma, uz padinu, navode iz Ministarstva, identifikovana su dva izvorišta koja sada nisu aktivna, ali su primjetni vodotokovi. Međutim, tvrdim, da stanje vodotoka ,,nije posljedica sadašnjih aktivnosti na korišćenju šuma, jer se šume na ovom području ne koriste po prvi put”.

,,Iz razloga otklanjanja i najmanjih sumnji u moguće negativne posljedice ovih aktivnosti na izdašnost tih izvorišta, po nalogu šumarske inspekcije prilikom prethodne kontrole bilo je naloženo skidanje doznake na lokaciji neposredno oko pokazanih izvorišta. No i pored toga, u cilju smanjenja i najmanjeg rizika, prema predlogu Čobeljića, naloženo je da se površina neposredno iznad izvorišta, na kojoj je doznaka već skinuta, proširi i doznaka skine i u sljedećem pojasu, sve do novootvorene traktorske vlake”.

Naknadnom kontrolom prije petnaestak dana, konstatovano je, takođe, tvrde, da su doznake ukolnjene. Time je, navodno, obezbijeđen pojas šume u državnoj svojini oko izvorišta u kome se neće obavljati nikakva sječa, čime će biti eliminisan svaki mogući rizik od ugrožavanja vodnog režima na tom području.

,,Takođe, šumarska inspekcija je prilikom obilaska dala nalog koncesionaru da nakon uklanjanja doznake predstavnika Uprave za šume u tom pojasu, uspostavi šumski red u skladu sa zakonom. Koncesionar je upozoren da će svako narušavanje privatnih interesa njegovom nepažnjom biti najoštrije sankcionisano. Kada je riječ o stručnoj ocjeni doznake, šumarska inspekcija će se odrediti prema tome, kao i prema primjedbi na uspostavljanje šumskog reda od koncesionara i u tom pravcu će preduzeti zakonom predviđene mjere”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo