Povežite se sa nama

OKO NAS

VASOVE VODE: PRIČA BEZ KRAJA: Planina smeća još čeka sanaciju

Objavljeno prije

na

Aktivisti beranske Mjesne zajednice Beranselo i aktivisti nevladinog sektora iz oblasti zaštite životne sredine složni su u ocjeni da je kašnjenje i odugovlačenje sanacije najvećeg divljeg smetlišta na sjeveru Crne Gore, deponije Vasove vode, nedopustivo i kranje neozbiljno. O štetnim uticajima kojima su i nakon toliko godina izloženi stanovnici naselja koja gravitiraju ovoj nesrećnoj lokaciji, suvišno je govoriti.

Predsjednik ove mjesne zajednice Slobo Lončar smatra da se projekat koji predviđa kompletno uređenje Vasovih voda realizuje nedopustivo sporo zbog čega stanovnici trpe negativne posljedice. On kaže da je zbog postojanja smetlišta na Vasovim vodama po-sljednjih godina u Beranselu evidentiran porast broja oboljelih od plućnih i drugih opasnih bolesti.

Lončar dodaje da su podaci o tome više nego zabrinjavajući i da su mještani, i pored toga što se na Vasovim vodama više ne odla-že smeće, izloženi teško sagledivim štetnim posljedicama.

,,Ukoliko od Vlade Crne Gore ne dobijemo čvrste garancije da će uskoro početi detaljna sanacija smetlišta na Vasovim vodama blo-kiraćemo magistralni put Berane – Bijelo Polje”, upozorava Lončar.

On dodaje da po ko zna koji put mještani Beransela traže i zahtijevaju od Vlade i resornog ministarstva da ubrzaju radove koji se tiču sanacije smetlišta na Vasovim vodama, jer je to najveća planina smeća u Crnoj Gori.

,,Ukoliko to ne urade, odnosno ne ubrzaju, Beranselo ponovo usta-je na noge. Mi više nemamo vremena za čekanje”, poručuju mještani ovog naselja.

Oni zato traže da se aktivnije krene s uređenjem Vasovih voda, jer nezadovoljstvo naroda raste iz dana u dan.

Marta 2014. godine iz državnog vrha plasirana je vijest da se na Vasovim vodama nikada više neće istovariti nijedan kilogram sme-ća. Takva odluka je i ispoštovana.

Ubrzo nakon toga iz Vlade je saopšteno da je obezbijeđeno oko milion eura za sanaciju smetlišta i da radovi treba ubrzo da počnu. Od svega obećanog, objašnjavaju mještani, do sada su izvedeni samo određeni poslovi na kanalisanju takozvanog Lučkog potoka.

Te radove su, prema njihovim riječima, takođe nakon dužeg čekanja, 1. juna 2016. godine ozvaničili tadašnji državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović i pred-sjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić. Tada je najavljeno da će se realizacija projekta odvijati u dvije faze.

Pejovićeva je pred kamerama istakla da prva faza radova predsta-vlja ,,hitne intrevencije radi sprječavanja raznošenja otpada s po-stojećeg odlagališta duž Lučkog potoka i odnošenje otpada u rije-ku Lim, dok druga faza obuhvata izradu glavnog projekta sanacije neuređenog odlagališta i samu sanaciju”. Ona je navela i da će, prema planu, radovi obuhvaćeni prvom fazom trajati svega četrdeset dana te da je u toku revizija glavnog projekta kompletne sanacije smetlišta na Vasovim vodama.

Prema njenim tadašnjim najavama, bilo je za očekivati da se još krajem prošle godine izabere izvođač radova koji će, zahvaljujući sredstvima izdvojenim iz državnog kapitalnog budžeta, raditi trajnu sanaciju deponije na Vasovim vodama.

,,Sva neophodna sredstva za sanaciju neuređenog odlagališta na Vasovim vodama obezbijeđena su iz kapitalnog budžeta Crne Go-re. Vrijednost prve faze projekta je nešto oko stotinu deset hiljada eura, dok je procijenjena investiciona vrijednost radova druge faze oko milion i po eura”, izjavila je Pejović u junu 2016. godine.

Mještani Beransela danas tvrde da je od obećanog malo toga ura-đeno i da predviđena sredstva za sanaciju smetlišta još nijesu sta-vljena u odgovarajuću funkciju. Imaju primjedbe i na način na koji je kanalisan takozvani Lučki potok.

,,Da stvar bude još gora prvi porast vodostaja Lučkog potoka, na isteku protekle zime, pokazao je da izvođač radova, podgoričko preduzeće Tehnoput, nije uradilo odgovarajući betonski ulaz za pri-hvatanje vode koja treba da se sprovede u postavljene cijevi, što je izazvalo ozbiljne probleme. Tako voda umjesto u cijevi i dalje teče rubom deponije odnoseći znatne količine smeća pravo u Lim. Buji-ca je ujedno oštetila i potkopala postavljene cijevi, tako da postoji opravdana bojazan da ih u nekom novom poplavnom talasu išču-pa iz postojećeg ležišta, što bi značilo da su znatna materijalna sredstva uludo potrošena”, objašnjava predsjednik Mjesne zajednice Beranselo.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović, koji je od početka zastupao interese mještana Beransela i pomagao im u tumačenju zakona, posebno onih iz oblasti zaštite životne sredine, ističe kako je kao dobar poznavalac problematike očekivao poteškoće oko početka sanacije ekološke katastrofe na Vasovim vodama i različite vidove opstrukcije, zbog proste činjenice da su još otvorene sve opcije kada je nacionalna politika upravljanja otpadom u pitanju.

On primjećuje da ,,nadležne insitucije pokazuju nevjerovatnu neefikasnost, bez obzira na sve izgovore kojima se pravdaju”.

,,Propali tenderski i postupci javnih nabavki svakako otežavaju planiranu dinamiku aktivnosti i čini mi se postaju sve češći problem, što bi trebao biti signal za Vladu da analizira kvalitet procedure i zakonski okvir u toj oblasti. Ipak, ono što je očigledno i što je potrebno istaći u prvi plan jeste nesposobnost donosilaca odluka na svim nivoima vlasti da pronađu najbolje rješenje za uspostavljanje pravilnog ekološki i ekonomski održivog sistema upravljanja otpadom u Crnooj Gori i da stanu iza te odluke i instutucionalno i na svaki način koji će garantovati da javni interes bude zaštićen”, objašnjava Perović.

On ipak kaže kako je možda bolje što se nije otvorio prostor da se nekim interesnim grupama, ,,a javnost zna kome se najčešće dodjeljuju svi važni infrastrukturni projekti, omogući sticanje privatnog profita, a da na terenu nemamo očekivane benefite, što bi uzrokovalo nova ulaganja i zaduživanje građana”.

Perović dodaje da su građani Mjesne zajednice Beranselo najzaslužniji što je ta ekološka katastrofa na Vasovim vodama, došla u obzir za sanaciju, ali podsjeća da je potrebno da opasnost i posljedice shvate i njihovi sugrađani ali i svi građani naselja i opština koje gravitiraju Limu, i da izvrše pritisak na nadležne institucije da im omoguće pravo na zdravu životnu sredinu.

,,Nadam se da neće proći mnogo vremena dok se ne počnu sanirati Vasove vode i da će to raditi neko čije će stučne i poslovne reference garantovati kvalitet, a da će lokalna uprava Opštine Berane imati mnogo kvalitetniji plan upravljanja otpadom koji će biti zasnovan na inovativnom pristupu, čime će se animirati građanstvo da odgovorno postupa s napravljenim otpadom”, kaže izvršni direktor Ozona.

Priča o Vasovim vodama crnogorskoj javnosti je dobro poznata. Vešegodišnja borba mještana Beransela protiv institucija i namjere da se na ovom mjestu gradi regionalna deponija, najbolji je primjer građanskog aktivizma u državi. Aktivizma koji je dao rezultat i odnio pobjedu.

Javnost samo treba da zna da ta priča još nije do kraja dopričana. Kako u pogledu sanacije najveće planine smeća, tako i odgovornosti institucija i pojedinaca što je taj ekocid napravljen.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo