Povežite se sa nama

MONITORING

KOTORSKI NIZ SMRTI SE NASTAVLJA: Služba, politika i mafija

Objavljeno prije

na

U Kotoru je nastavljen niz mafijaških obračuna. U tamošnjem naselju Muo u eksploziji stradali su dvadesetosmogodišnji Goran Biskupović i tri godine mlađi Miloš Bošnjak. Dvojica mladića stradali su u eksploziji usred bijela dana, nadomak Biskupovićeve kuće. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu. Bošnjak, Biskupovićev prijatelj ranije je hapšen zbog posjedovanja droge.

Ubistva Biskupovića i Bošnjaka samo su nastavak niza smrti u Kotoru koji se povezuje sa obračunima dva tamošnja kriminalna klana, škaljarskim i kavačkim. Škaljarski klan navodno predvode braća Jovan i Igor Vukotić, dok suprotstavljeni kavački klan, prema policijskim evidencijama, vode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Klanovi nose imena kotorskih naselja.

Prethodna žrtva, Srđan Vlahović, koji je u aprilu ubijen u Kotoru, povezivao se sa kavačkim klanom. U međuvremenu, u junu ove godine, propao je pokušaj ubistva tridesetogodišnjeg Miloša Radonjića koji se takođe povezuje sa kavačkim klanom.

Niz međusobnih ubistava sežu nekoliko godina unazad, a prema jednoj od verzija, najčešće pominjanoj u medijima, obračuni se povezuju sa hapšenjem Šarićevog klana, te ubistvom Šarićevog saradnika Kotoranina Dragana Dudića Frica. Navodno se na mafijaškoj pozornici dešava prestrojavanje, a sukobi su, prema toj verziji, intenzivirani nakon što je prije otprilike dvije godine, u Valensiji nestao dio zajedničkog kokainskog tovara (200 do 300 kilograma).

Monitorovi izvori iz bezbjednosnog sektora, upoznati sa situacijom u Kotoru, nude i drugu verziju onoga što stoji u pozadini obračuna koji ne prestaju.

,,ANB je izazvao sukobe u Kotoru sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše. Oni nijesu uz vlast. Onda su krenule osvete. Vukotići ne priznaju Branov autoritet, što znači ni Milov. Policija ie nemoćna. U CB Kotoru i ANB KO ima dosta korumpiranih inspektora koji su na platnom spisku oba klana”, objašnjava prirodu sukoba kotorskih klanova dobro obaviješteni izvor Monitora iz bezbjednosnog sektora.

,,Luka Bojović za ubistvo brata optužuje Brana Mićunovića jer su Šaranovići njegovi prijatelji. On je u strahu, pa ANB pokreće sukob između klanova i provocira međusobni rat. Meta su braća Vukotići. Neko je smislio da se stvari riješe svađanjem i ratom klanova. Kao u Beogradu, između zemunskog i surčinskog. Vrlo opasna situacija. Sukobi će se nastaviti”, kaže naš izvor.

Brat Luke Bojovića Nikola ubijen je u aprilu 2013. godine u Beogradu. Za ubistvo su terećeni Slobodan Šaranović, Miloš Delibašić, Miloš Vojinović, Slaviša Novaković, Ratko Koljenšić, Saša Cvetanović i Goran Bojanić.

Jovan Vukotić koji predvodi škaljarski klan blizak je saradnik Luke Bojovića i najistaknutijih pripadnika njegovog ganga, koji su narko-poslove nastavili i nakon što im je vođa uhapšen u Španiji, gdje izdržava zatvorsku kaznu od 18 godina. Vukotić u sudskoj evidenciji ima jedno krivično djelo: pomaganje u pokušaju ubistva, izvršeno 2002. Crnogorska policija ga je teretila da je 2014. godine izvršio utaju poreza u iznosu od oko 22.000 eura. Njegov advokat tvrdio je da istražni organi manipulišu tom istragom, držeći je neosnovano otvorenom, kako bi kontrolisali njegovog klijenta.

Šta god bilo u pozadini rata klanova, za sada je sasvim sigurno da je policija iz nekog razloga nemoćna da zaustavi obračune u Kotoru. Uzalud i svojevremeno prisustvo Posebne jedinice u Kotoru. Iz osnovnog tužilaštva ljetos su ukazali na jedan od mogućih razloga neefikasnosti policije. Vesna Jovićević, šefica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, saopštila je u junu ove godine da se među osumnjičenima za niz ubistava u Kotoru nalazi i ,,jedno lice sa službenim ovlašćenjima”. Nagovijestila je da se moguće ne radi o usamljenom slučaju u policiji.

Od tada – ništa. Niti se ubistva rješavaju, niti prestaju, niti zbog međusobnih obračuna klanova koji su nadjačali državu, ostavku daju odgovorni u vrhu policije i bezbjednosnih službi. Izgleda ih neće ni biti.

Novi ministar policije Goran Danilović kazao je da je nakon posljednja dva ubistva u Kotoru tražio smjene u policiji, te da za dešavanja u Kotoru osjeća odgovornost, ali da se nada da to isto osjećaju i u Vladi i Upravi policije: ,,Ono što mogu sada da vam kažem a da ne povrijedim tajnost je da sam tražio odgovornost da se utvrdi vrlo precizno kroz zaključke i da se smijene određeni ljudi iz Uprave policije. Moji zaključci nijesu prošli, prošli su zaključci predsjednika Vlade”, rekao je Danilović za TV Vijesti. Predsjednik Vlade o zaključcima u vezi sa bezbjednosnom situacijom nije obavještavao javnost.

Nema glasa ni od šefa Uprave policije Slavka Stojanovića, šefa CB Kotor Igora Popovića, koordinatora bezbjednosnih službi i potpredsjednika Vlade Duška Markovića… Marković bi, ako ništa, kao neko ko pokriva tako važnu funkciju u bezbjednosnom sektoru, mogao barem da se izvini zbog izjave da Crna Gora ,,nema problem sa organizovanim kriminalom”, kako je govorio u septembru prošle godine u intervjuu za bosanske Dane.

,,Kada je riječ o vladavini prava, Crna Gora je posljednje četiri godine radila veoma predano na uspostavljanju ustavnog, podustavnog i institucionalnog okvira kako bi se suprotstavila svim onim slabostima koje su posljedica organizovanog kriminala i korupcije. U ovoj fazi, organizovani kriminal više nije problem Crne Gore. Proteklih godina izgrađene su institucije koje se sa tim problemom uspješno hvataju u koštac, što je potvrđeno ne samo na nacionalnom nego i na međunarodnom nivou”, govorio je potpredsjednik Marković. A možda bi sada mogao da pojasni šta bi sa tim institucijama. I šta bi sa njima kada je mafija postavila 18 kamera da nadgleda kretanje građana Kotora.

Nebojša Medojević, član skupštinskog odbora za bezbjednost, za Monitor kaže da je organizovani kriminal u Crnoj Gori politički fenomen, a ne krivično pravni. ,,Rješenje se zato mora tražiti u promjeni vlasti i temeljnim reformama službi bezbjednosti, tužilastva i sudova, iz kojih treba odstraniti ljude koji su na platnom spisku mafije. Mafija je dio vlasti, režima i zbog toga je nedodirljiva i jača od ovakve slabe države”.

,,Na posljednjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, posvećenoj bezbjednosnoj situaciji u Kotoru, imali smo priliku da uživo posmatramo raspad pravne države Crne Gore. Direktor policije i ministar u Vladi Đukanovića se svađaju i raspravljaju pred članovima odbora i optužuju za tolerisanje razvoja kriminalnih klanova u Kotoru, Vrhovni državni tužilac nema komunikaciju sa policijom i ANB-om, šef ANB iznosi dramatične i apokaliptične ocjene nemogućnosti države da se izbori sa organizovanim kriminalom. Rasulo u ovom sektoru ukazuje na političku pozadinu organizovanog kriminala i na hitnu potrebu političkih promjena i smjene ovog kriminalizovanog režima”, naveo je on nešto ranije u saopštenju povodom najnovijih ubistava u Kotoru.

Ostavki nema. Obračuni se, sve su prilike, nastavljaju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo