U Kotoru je nastavljen niz mafijaških obračuna. U tamošnjem naselju Muo u eksploziji stradali su dvadesetosmogodišnji Goran Biskupović i tri godine mlađi Miloš Bošnjak. Dvojica mladića stradali su u eksploziji usred bijela dana, nadomak Biskupovićeve kuće. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu. Bošnjak, Biskupovićev prijatelj ranije je hapšen zbog posjedovanja droge.
Ubistva Biskupovića i Bošnjaka samo su nastavak niza smrti u Kotoru koji se povezuje sa obračunima dva tamošnja kriminalna klana, škaljarskim i kavačkim. Škaljarski klan navodno predvode braća Jovan i Igor Vukotić, dok suprotstavljeni kavački klan, prema policijskim evidencijama, vode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Klanovi nose imena kotorskih naselja.
Prethodna žrtva, Srđan Vlahović, koji je u aprilu ubijen u Kotoru, povezivao se sa kavačkim klanom. U međuvremenu, u junu ove godine, propao je pokušaj ubistva tridesetogodišnjeg Miloša Radonjića koji se takođe povezuje sa kavačkim klanom.
Niz međusobnih ubistava sežu nekoliko godina unazad, a prema jednoj od verzija, najčešće pominjanoj u medijima, obračuni se povezuju sa hapšenjem Šarićevog klana, te ubistvom Šarićevog saradnika Kotoranina Dragana Dudića Frica. Navodno se na mafijaškoj pozornici dešava prestrojavanje, a sukobi su, prema toj verziji, intenzivirani nakon što je prije otprilike dvije godine, u Valensiji nestao dio zajedničkog kokainskog tovara (200 do 300 kilograma).
Monitorovi izvori iz bezbjednosnog sektora, upoznati sa situacijom u Kotoru, nude i drugu verziju onoga što stoji u pozadini obračuna koji ne prestaju.
,,ANB je izazvao sukobe u Kotoru sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše. Oni nijesu uz vlast. Onda su krenule osvete. Vukotići ne priznaju Branov autoritet, što znači ni Milov. Policija ie nemoćna. U CB Kotoru i ANB KO ima dosta korumpiranih inspektora koji su na platnom spisku oba klana”, objašnjava prirodu sukoba kotorskih klanova dobro obaviješteni izvor Monitora iz bezbjednosnog sektora.
,,Luka Bojović za ubistvo brata optužuje Brana Mićunovića jer su Šaranovići njegovi prijatelji. On je u strahu, pa ANB pokreće sukob između klanova i provocira međusobni rat. Meta su braća Vukotići. Neko je smislio da se stvari riješe svađanjem i ratom klanova. Kao u Beogradu, između zemunskog i surčinskog. Vrlo opasna situacija. Sukobi će se nastaviti”, kaže naš izvor.
Brat Luke Bojovića Nikola ubijen je u aprilu 2013. godine u Beogradu. Za ubistvo su terećeni Slobodan Šaranović, Miloš Delibašić, Miloš Vojinović, Slaviša Novaković, Ratko Koljenšić, Saša Cvetanović i Goran Bojanić.
Jovan Vukotić koji predvodi škaljarski klan blizak je saradnik Luke Bojovića i najistaknutijih pripadnika njegovog ganga, koji su narko-poslove nastavili i nakon što im je vođa uhapšen u Španiji, gdje izdržava zatvorsku kaznu od 18 godina. Vukotić u sudskoj evidenciji ima jedno krivično djelo: pomaganje u pokušaju ubistva, izvršeno 2002. Crnogorska policija ga je teretila da je 2014. godine izvršio utaju poreza u iznosu od oko 22.000 eura. Njegov advokat tvrdio je da istražni organi manipulišu tom istragom, držeći je neosnovano otvorenom, kako bi kontrolisali njegovog klijenta.
Šta god bilo u pozadini rata klanova, za sada je sasvim sigurno da je policija iz nekog razloga nemoćna da zaustavi obračune u Kotoru. Uzalud i svojevremeno prisustvo Posebne jedinice u Kotoru. Iz osnovnog tužilaštva ljetos su ukazali na jedan od mogućih razloga neefikasnosti policije. Vesna Jovićević, šefica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, saopštila je u junu ove godine da se među osumnjičenima za niz ubistava u Kotoru nalazi i ,,jedno lice sa službenim ovlašćenjima”. Nagovijestila je da se moguće ne radi o usamljenom slučaju u policiji.
Od tada – ništa. Niti se ubistva rješavaju, niti prestaju, niti zbog međusobnih obračuna klanova koji su nadjačali državu, ostavku daju odgovorni u vrhu policije i bezbjednosnih službi. Izgleda ih neće ni biti.
Novi ministar policije Goran Danilović kazao je da je nakon posljednja dva ubistva u Kotoru tražio smjene u policiji, te da za dešavanja u Kotoru osjeća odgovornost, ali da se nada da to isto osjećaju i u Vladi i Upravi policije: ,,Ono što mogu sada da vam kažem a da ne povrijedim tajnost je da sam tražio odgovornost da se utvrdi vrlo precizno kroz zaključke i da se smijene određeni ljudi iz Uprave policije. Moji zaključci nijesu prošli, prošli su zaključci predsjednika Vlade”, rekao je Danilović za TV Vijesti. Predsjednik Vlade o zaključcima u vezi sa bezbjednosnom situacijom nije obavještavao javnost.
Nema glasa ni od šefa Uprave policije Slavka Stojanovića, šefa CB Kotor Igora Popovića, koordinatora bezbjednosnih službi i potpredsjednika Vlade Duška Markovića… Marković bi, ako ništa, kao neko ko pokriva tako važnu funkciju u bezbjednosnom sektoru, mogao barem da se izvini zbog izjave da Crna Gora ,,nema problem sa organizovanim kriminalom”, kako je govorio u septembru prošle godine u intervjuu za bosanske Dane.
,,Kada je riječ o vladavini prava, Crna Gora je posljednje četiri godine radila veoma predano na uspostavljanju ustavnog, podustavnog i institucionalnog okvira kako bi se suprotstavila svim onim slabostima koje su posljedica organizovanog kriminala i korupcije. U ovoj fazi, organizovani kriminal više nije problem Crne Gore. Proteklih godina izgrađene su institucije koje se sa tim problemom uspješno hvataju u koštac, što je potvrđeno ne samo na nacionalnom nego i na međunarodnom nivou”, govorio je potpredsjednik Marković. A možda bi sada mogao da pojasni šta bi sa tim institucijama. I šta bi sa njima kada je mafija postavila 18 kamera da nadgleda kretanje građana Kotora.
Nebojša Medojević, član skupštinskog odbora za bezbjednost, za Monitor kaže da je organizovani kriminal u Crnoj Gori politički fenomen, a ne krivično pravni. ,,Rješenje se zato mora tražiti u promjeni vlasti i temeljnim reformama službi bezbjednosti, tužilastva i sudova, iz kojih treba odstraniti ljude koji su na platnom spisku mafije. Mafija je dio vlasti, režima i zbog toga je nedodirljiva i jača od ovakve slabe države”.
,,Na posljednjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, posvećenoj bezbjednosnoj situaciji u Kotoru, imali smo priliku da uživo posmatramo raspad pravne države Crne Gore. Direktor policije i ministar u Vladi Đukanovića se svađaju i raspravljaju pred članovima odbora i optužuju za tolerisanje razvoja kriminalnih klanova u Kotoru, Vrhovni državni tužilac nema komunikaciju sa policijom i ANB-om, šef ANB iznosi dramatične i apokaliptične ocjene nemogućnosti države da se izbori sa organizovanim kriminalom. Rasulo u ovom sektoru ukazuje na političku pozadinu organizovanog kriminala i na hitnu potrebu političkih promjena i smjene ovog kriminalizovanog režima”, naveo je on nešto ranije u saopštenju povodom najnovijih ubistava u Kotoru.
Ostavki nema. Obračuni se, sve su prilike, nastavljaju.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ