Povežite se sa nama

MONITORING

GUBITNIČKI BILANS PORODICE MAROVIĆ: Da li se Svetovo ćutanje isplatilo

Objavljeno prije

na

U septembru ove godine Svetozar Marović završava svoju dugu i burnu političku karijeru kao šef kriminalne organizacije, osuđenik koji će uz pomoć dvije nagodbe sa tužiocem Milivojem Katnićem provesti u zatvoru u Spužu nešto više od četiri godine, odnosno 22 plus 30 mjeseci.

Državnik, ideolog, funkcioner i koordinator Demokratske partije socijalista, neformalni vladar turističke Budve u posljednjih dvadeset godina, okrivljen je na kraju kratkotrajne istrage za krivično djelo zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem i krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Kada presude Višeg suda u Podgorici uskoro postanu pravosnažne, Marovića očekuje povratak u Spuž, u kome neće boraviti sam. Društvo će mu praviti najbliži članovi porodice, sin Miloš i brat Dragan Marović, koji su takođe potpisali sporazume o priznanju krivice za kriminalno udruživanje i učešće u nezakonitim poslovima u zamjenu za blaže kazne, koje je sud uvažio.

Miloš Marović robijaće godinu dana uz obavezu da plati 380.000 eura na ime imovinske koristi koju je stekao izvršenjem krivičnog djela u predmetu Prijevor, dok je njegov stric Dragan postigao dil za 17 mjeseci zatvora, rok u kome mu se odbija virjeme provedeno u istražnom zatvoru, u aferama koji se vode pod imenima Krapina i Donji bulevar. Specijalno tužilaštvo nije obezbijedilo dokaze da je Dragan Marović pribavio materijalnu korist za sebe izvršenjem krivičnog djela koje je priznao, te je oslobođen obaveze da Opštini Budva nadoknadi bilo kakvu štetu, osim plaćanja sudskih troškova u iznosu od 1.100 eura.

Sporazumom koji je Viši sud prihvatio 1. septembra ove godine, Svetozar Marović je pored zatvorske kazne od godine i deset mjeseci dužan da plati iznos od 1.096.000 eura, sudske troškove u iznosu od 3.000 eura i kaznu – prilog u humanitarne svrhe od 50.000 eura, okrivljen u aferama Donji bulevar, seoski put Krapina, Kopirajt i Properti investment u kojima je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

Tako će iz kuće Marovića, za štetu nanijetu Opštini, procijenjenu na 45,5 miliona eura, društvu biti vraćeno oko 1,5 milion eura.

U predmetima plato Jaz ili Madona, te Prijevor i TQ Plaza Opština Budva je oštećena za 24 miliona eura, ali je Svetozar Marović oslobođen obaveze da nadoknadi imovinsku štetu, jer je tužilaštvo utvrdilo kako u ovim milionskim aferama on nije pribavio nikakvu imovinsku korist za sebe.

,,Ni centa”, poentirao je Marović u pismu kojim se obratio javnosti nakon ročišta u Višem sudu, kojim je predsjedavao Boris Savić, bivši tužilac u Kotoru, koji će ostati upamćen po broju odbijenih i neprocesuiranih krivičnih prijava građana Budve, koji su godinama ukazivali na korupciju i kriminal u Budvi.

,,Priznao sam svoju krivicu i grijeh, kao prvi, kako je napisano, među ostalima, jer nijesam znao ono što sam trebao da znam. Nijesam vidio ono što su svi vidjeli, nisam spiječio ono što nisam znao da je bilo, što sam vjerovao onima kojima bih opet vjerovao….Kriv sam ja i niko drugi, nije kriva moja porodica koja kao taoc moga imena strada i pati, nije kriva partija koju sam stvarao i osjećao kao dijete svoje, iako je ona uvijek imala i ima boljih i važnijih od mene. Niko osim mene, jer iako u svim ovim pravnim slučajevima nijesam za sebe imao nikakve koristi, ni centa, prihvatio sam da vraćam i za druge iz nasleđa imovine moje porodice….”, navodi Marović u svojoj patetičnoj ispovijesti.

Kako iz poslova u kojima je Budva oštećena za ukupno 45 miliona eura Marović nije stekao ni centa, pitanje je na koje nema logičnog odgovora. Čak je i sporazumom o priznanju krivice za onaj milion koji treba da plati navedeno, da je to novčana nadoknada na ime pribavljene koristi za kriminalnu organizaciju, a ne za njenog šefa Svetozara Marovića.

Ispalo je da visoki funkcioner DPS-a kojeg su brojni svjedoci saradnici, među kojima je bilo kumova, prijatelja i partijskih drugova, i na koncu članovi njegove porodice, označili kao kreatora svih poslovnih kombinacija kojima su izvlačene pare iz opštinskog budžeta – nije za sebe pribavio ni centa. Radio je za druge, poput dobročinitelja i filantropa ali u obrnutom smjeru, čovjeka koji je svoj ugled i političku moć založio za bogaćenje drugih na račun grada i građana Budve koja je poslije njih ostala u ruševinama. Može se samo zamisliti kakva bi Budva danas bila da je svu tu energiju, uticaj, moć i milione, Marović usmjerio na razvoj grada u kome je rođen i na dobrobit svojih sugrađana.

Oslobađanjem od imovinske odgovornosti Specijalno tužilaštvo dalo je šlagvort Maroviću za žalopojku o nesrećnoj sudbini u kojoj strada zbog kirivice drugih, primoran da je prihvati – ,,iz straha za moju djecu, za moje po krvi najbliže, za moju porodicu, od onih koji su skriveno znali da bace kamen tereta na nas, iz zavisti ambicije, političkog neslaganja i kojima u njihovoj tajnoj moći možda neće biti dovoljno ovo moje kažnjavanje i stradanje Marovića….”

Ako Svetozar Marović u budvanskim aferama nije pribavio nikakvu imovinsku korist za sebe, postavlja se pitanje zbog čega su mu izrečene tolike zatvorske kazne. U vrijeme izvršenja navednih krivičnih djela nije imao nijednu izvršnu funkciju pa je bilo teško dokazati da je mogao naložiti onima koji su se izvukli kao svjedoci saradnici, da izvrše onolike kriminalne radnje.

Bio je ,,samo” potpredsjednik vladajuće partije, član Glavnog odbora i Predsjedništva stranke. Pa ako potpredsjednik DPS-a ima naredbodavnu, izvršnu moć, onda je, logično i DPS kriminalna organizacija.

Marovićeva greška, po mišljenju mnogih analitičara ovog i ovakvog procesa, jeste što je priznao krivicu. Čovjek njegovog formata morao se boriti do kraja ako već nije bilo dokaza da je izvukao ličnu korist. Familiju ionako nije zaštitio. Svi će se, neko na duži a neko na kraći rok, okupiti u Spužu. To je ogledalo drame ove porodice.

Javnost je u potpunosti isključena iz cijelog procesa protiv Marovića i ostalih. Suđenja su tajna, sadržaji do sada potpisanih sporazuma o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom nijesu okačeni na sajtu Specijalnog tužilaštva, pa su mnogi detalji istraga i nagodbi sa akterima budvanskih afera, koje su obilježile političku situaciju u državi, javnosti ostali nepoznati.

U Specijalnom tužilaštvu dobili smo informaciju da će se svi sporazumi uskoro naći na njihovom sajtu, kako su razlozi kašnjenja tehničke prirode, jer je potrebno u tekstu anonimizirati imena učesnika, firmi i svih aktera istrage, odnosno umjesto punih imena uvesti samo njihove inicijale.

Međutim, i presude Višeg suda ostaće van domašaja javnosti, najavljuje Marovićev advokat Zdravko Begović. ,,U ovom predmetu presuda neće biti javno objavljena, već će je predsjednik suda dostaviti strankama, jer takva nije zakonska obaveza”, kazao je novinarima Begović.

Nije baš najjasnije u čemu je igra, jer je Viši sud prihvatio sve sporazume Specijalnog tužilaštva u cjelosti. Nije se dogodilo da je vijeće Višeg suda odbilo sporazum ili zatražilo oštrije kazne za optužene.

Drama porodice Marović neće biti okončana dok se na završe pokrenute istrage i protiv njenih drugih članova, ćerke Milene, gradske menadžerke i strine Mirjane Marović, bivše šefice budvanskog katastra. Milena je uhapšena 13. avgusta prošle godine, osumnjičena u aferi izgradnje poslovnog centra TQ Plaza. Odmah je puštena da se brani sa slobode, dok je Mirjana, osumnjičena za učešće u malverzacijama sa opštinskim zemljištem u aferi Prijevor, provela nekoliko mjeseci u istražnom zatvoru.

Među osumnjičenima je i Dragica Popović, tašta Svetovog sina Miloša, za učešće u nezakonitim poslovima izgradnje platoa za koncerte Rolingstounsa i Madone na Jazu.

Godinu dana kasnije optužnice protiv navedenih članova uže i šire porodice Marović, kao ni protiv desetina učesnika, službenika lokalne uprave, hapšenih i privođenih u brojnim budvanskim aferama, nisu podignute.

Niko ništa nije uzeo

U januaru ove godine, nakon hapšenja Svetozara Marovića, tužilac Katnić je tvrdio kako će Opština Budva biti obeštećena.,,Svaka protivpravno stečena imovinska korist mora biti vraćena i svaka pričinjena šteta mora biti popravljena odnosno nadoknađena onome kome je pričinjena. To je stav tužilaštva i od njega se ni pod kojim okolnostima neće odustati”, govorio je Katnić Kasnije je ispalo drugačije. Prema glavnim akterima milenijumske pljačke Budve tužilaštvo nema zahtjeva za povraćaj novca. Opštini ništa ne duguju Rajko Kuljača, Lazar Rađenović, Dragan Marović, dok je Svetozarova obaveza u tom smislu gotovo simbolična, u odnosu na ukupno procijenjenu štetu. Izgleda da će sav finansijski teret ovih tužilačkih procesa snositi nekoliko privatnih firmi preko kojih je gradska kasa olakšavana. Onima koji su im to omogućili određene su minimalne zatvorske kazne ili su oslobođeni kao svjedoci saradnici.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo