Povežite se sa nama

MONITORING

GUBITNIČKI BILANS PORODICE MAROVIĆ: Da li se Svetovo ćutanje isplatilo

Objavljeno prije

na

marovici-dragan-milos-sveto

U septembru ove godine Svetozar Marović završava svoju dugu i burnu političku karijeru kao šef kriminalne organizacije, osuđenik koji će uz pomoć dvije nagodbe sa tužiocem Milivojem Katnićem provesti u zatvoru u Spužu nešto više od četiri godine, odnosno 22 plus 30 mjeseci.

Državnik, ideolog, funkcioner i koordinator Demokratske partije socijalista, neformalni vladar turističke Budve u posljednjih dvadeset godina, okrivljen je na kraju kratkotrajne istrage za krivično djelo zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem i krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Kada presude Višeg suda u Podgorici uskoro postanu pravosnažne, Marovića očekuje povratak u Spuž, u kome neće boraviti sam. Društvo će mu praviti najbliži članovi porodice, sin Miloš i brat Dragan Marović, koji su takođe potpisali sporazume o priznanju krivice za kriminalno udruživanje i učešće u nezakonitim poslovima u zamjenu za blaže kazne, koje je sud uvažio.

Miloš Marović robijaće godinu dana uz obavezu da plati 380.000 eura na ime imovinske koristi koju je stekao izvršenjem krivičnog djela u predmetu Prijevor, dok je njegov stric Dragan postigao dil za 17 mjeseci zatvora, rok u kome mu se odbija virjeme provedeno u istražnom zatvoru, u aferama koji se vode pod imenima Krapina i Donji bulevar. Specijalno tužilaštvo nije obezbijedilo dokaze da je Dragan Marović pribavio materijalnu korist za sebe izvršenjem krivičnog djela koje je priznao, te je oslobođen obaveze da Opštini Budva nadoknadi bilo kakvu štetu, osim plaćanja sudskih troškova u iznosu od 1.100 eura.

Sporazumom koji je Viši sud prihvatio 1. septembra ove godine, Svetozar Marović je pored zatvorske kazne od godine i deset mjeseci dužan da plati iznos od 1.096.000 eura, sudske troškove u iznosu od 3.000 eura i kaznu – prilog u humanitarne svrhe od 50.000 eura, okrivljen u aferama Donji bulevar, seoski put Krapina, Kopirajt i Properti investment u kojima je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

Tako će iz kuće Marovića, za štetu nanijetu Opštini, procijenjenu na 45,5 miliona eura, društvu biti vraćeno oko 1,5 milion eura.

U predmetima plato Jaz ili Madona, te Prijevor i TQ Plaza Opština Budva je oštećena za 24 miliona eura, ali je Svetozar Marović oslobođen obaveze da nadoknadi imovinsku štetu, jer je tužilaštvo utvrdilo kako u ovim milionskim aferama on nije pribavio nikakvu imovinsku korist za sebe.

,,Ni centa”, poentirao je Marović u pismu kojim se obratio javnosti nakon ročišta u Višem sudu, kojim je predsjedavao Boris Savić, bivši tužilac u Kotoru, koji će ostati upamćen po broju odbijenih i neprocesuiranih krivičnih prijava građana Budve, koji su godinama ukazivali na korupciju i kriminal u Budvi.

,,Priznao sam svoju krivicu i grijeh, kao prvi, kako je napisano, među ostalima, jer nijesam znao ono što sam trebao da znam. Nijesam vidio ono što su svi vidjeli, nisam spiječio ono što nisam znao da je bilo, što sam vjerovao onima kojima bih opet vjerovao….Kriv sam ja i niko drugi, nije kriva moja porodica koja kao taoc moga imena strada i pati, nije kriva partija koju sam stvarao i osjećao kao dijete svoje, iako je ona uvijek imala i ima boljih i važnijih od mene. Niko osim mene, jer iako u svim ovim pravnim slučajevima nijesam za sebe imao nikakve koristi, ni centa, prihvatio sam da vraćam i za druge iz nasleđa imovine moje porodice….”, navodi Marović u svojoj patetičnoj ispovijesti.

Kako iz poslova u kojima je Budva oštećena za ukupno 45 miliona eura Marović nije stekao ni centa, pitanje je na koje nema logičnog odgovora. Čak je i sporazumom o priznanju krivice za onaj milion koji treba da plati navedeno, da je to novčana nadoknada na ime pribavljene koristi za kriminalnu organizaciju, a ne za njenog šefa Svetozara Marovića.

Ispalo je da visoki funkcioner DPS-a kojeg su brojni svjedoci saradnici, među kojima je bilo kumova, prijatelja i partijskih drugova, i na koncu članovi njegove porodice, označili kao kreatora svih poslovnih kombinacija kojima su izvlačene pare iz opštinskog budžeta – nije za sebe pribavio ni centa. Radio je za druge, poput dobročinitelja i filantropa ali u obrnutom smjeru, čovjeka koji je svoj ugled i političku moć založio za bogaćenje drugih na račun grada i građana Budve koja je poslije njih ostala u ruševinama. Može se samo zamisliti kakva bi Budva danas bila da je svu tu energiju, uticaj, moć i milione, Marović usmjerio na razvoj grada u kome je rođen i na dobrobit svojih sugrađana.

Oslobađanjem od imovinske odgovornosti Specijalno tužilaštvo dalo je šlagvort Maroviću za žalopojku o nesrećnoj sudbini u kojoj strada zbog kirivice drugih, primoran da je prihvati – ,,iz straha za moju djecu, za moje po krvi najbliže, za moju porodicu, od onih koji su skriveno znali da bace kamen tereta na nas, iz zavisti ambicije, političkog neslaganja i kojima u njihovoj tajnoj moći možda neće biti dovoljno ovo moje kažnjavanje i stradanje Marovića….”

Ako Svetozar Marović u budvanskim aferama nije pribavio nikakvu imovinsku korist za sebe, postavlja se pitanje zbog čega su mu izrečene tolike zatvorske kazne. U vrijeme izvršenja navednih krivičnih djela nije imao nijednu izvršnu funkciju pa je bilo teško dokazati da je mogao naložiti onima koji su se izvukli kao svjedoci saradnici, da izvrše onolike kriminalne radnje.

Bio je ,,samo” potpredsjednik vladajuće partije, član Glavnog odbora i Predsjedništva stranke. Pa ako potpredsjednik DPS-a ima naredbodavnu, izvršnu moć, onda je, logično i DPS kriminalna organizacija.

Marovićeva greška, po mišljenju mnogih analitičara ovog i ovakvog procesa, jeste što je priznao krivicu. Čovjek njegovog formata morao se boriti do kraja ako već nije bilo dokaza da je izvukao ličnu korist. Familiju ionako nije zaštitio. Svi će se, neko na duži a neko na kraći rok, okupiti u Spužu. To je ogledalo drame ove porodice.

Javnost je u potpunosti isključena iz cijelog procesa protiv Marovića i ostalih. Suđenja su tajna, sadržaji do sada potpisanih sporazuma o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom nijesu okačeni na sajtu Specijalnog tužilaštva, pa su mnogi detalji istraga i nagodbi sa akterima budvanskih afera, koje su obilježile političku situaciju u državi, javnosti ostali nepoznati.

U Specijalnom tužilaštvu dobili smo informaciju da će se svi sporazumi uskoro naći na njihovom sajtu, kako su razlozi kašnjenja tehničke prirode, jer je potrebno u tekstu anonimizirati imena učesnika, firmi i svih aktera istrage, odnosno umjesto punih imena uvesti samo njihove inicijale.

Međutim, i presude Višeg suda ostaće van domašaja javnosti, najavljuje Marovićev advokat Zdravko Begović. ,,U ovom predmetu presuda neće biti javno objavljena, već će je predsjednik suda dostaviti strankama, jer takva nije zakonska obaveza”, kazao je novinarima Begović.

Nije baš najjasnije u čemu je igra, jer je Viši sud prihvatio sve sporazume Specijalnog tužilaštva u cjelosti. Nije se dogodilo da je vijeće Višeg suda odbilo sporazum ili zatražilo oštrije kazne za optužene.

Drama porodice Marović neće biti okončana dok se na završe pokrenute istrage i protiv njenih drugih članova, ćerke Milene, gradske menadžerke i strine Mirjane Marović, bivše šefice budvanskog katastra. Milena je uhapšena 13. avgusta prošle godine, osumnjičena u aferi izgradnje poslovnog centra TQ Plaza. Odmah je puštena da se brani sa slobode, dok je Mirjana, osumnjičena za učešće u malverzacijama sa opštinskim zemljištem u aferi Prijevor, provela nekoliko mjeseci u istražnom zatvoru.

Među osumnjičenima je i Dragica Popović, tašta Svetovog sina Miloša, za učešće u nezakonitim poslovima izgradnje platoa za koncerte Rolingstounsa i Madone na Jazu.

Godinu dana kasnije optužnice protiv navedenih članova uže i šire porodice Marović, kao ni protiv desetina učesnika, službenika lokalne uprave, hapšenih i privođenih u brojnim budvanskim aferama, nisu podignute.

Niko ništa nije uzeo

U januaru ove godine, nakon hapšenja Svetozara Marovića, tužilac Katnić je tvrdio kako će Opština Budva biti obeštećena.,,Svaka protivpravno stečena imovinska korist mora biti vraćena i svaka pričinjena šteta mora biti popravljena odnosno nadoknađena onome kome je pričinjena. To je stav tužilaštva i od njega se ni pod kojim okolnostima neće odustati”, govorio je Katnić Kasnije je ispalo drugačije. Prema glavnim akterima milenijumske pljačke Budve tužilaštvo nema zahtjeva za povraćaj novca. Opštini ništa ne duguju Rajko Kuljača, Lazar Rađenović, Dragan Marović, dok je Svetozarova obaveza u tom smislu gotovo simbolična, u odnosu na ukupno procijenjenu štetu. Izgleda da će sav finansijski teret ovih tužilačkih procesa snositi nekoliko privatnih firmi preko kojih je gradska kasa olakšavana. Onima koji su im to omogućili određene su minimalne zatvorske kazne ili su oslobođeni kao svjedoci saradnici.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo