Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI: Pečatan sigurni korak

Objavljeno prije

na

Predizborna prestrojavanja privode se kraju, kampanje polako kreću. Demokratska partija socijalista istrajava na najavama da će samostalno na izbore, da li će se u poljednji čas smilovati na svoje siročiće – Pozitivnu, Socijaldemokrate, Liberalnu partiju i slične – i dalje se pouzdano ne zna. Opozicija se ukrupnila što se ukrupnila, ta slika, ako se ne gleda u detalje, trenutno izgleda bolje nego što se donedavno očekivalo.

DPS će, kako je najavljeno, krenuti zvanično u kampanju u ponedjeljak predizbornom tribinom na Cetinju. Nezvanično se radi odavno. Najslađi primjer propagande koju vladajuća partija uvijek protura kroz aktivnosti vladinih zvaničnika trenutno je potpredsjednik Vlade Petar Ivanović. Stiže da popriča sa pčelarima, odnekud se bavi i klizanjem škole u Herceg Novom. Svečano otvara vodovod u gornjem dijelu sela Orah kod Nikšića, za oko 15 domaćinstava, koja su tu blagodat čekala sedam decenija. Impresivan događaj.

Treba biti pečatan pa poslije četvrt vijeka pljačke, života na ivici siromaštva za većinu građana koji nijesu spremni da poljube ruku gospodaru, nepravde, korupcije i osjećaja beznađa pred građane izaći sa sloganom – Sigurnim korakom. Sigurnim korakom do vode za 15 kuća u drugoj deceniji 21. vijeka.

Ima, mora se priznati, nečeg poštenog u tome što se u prvom spotu koji DPS prikazuje, gotovo isključivo pojavljuje predsjednik partije Milo Đukanović. Tek na kratko se vidi još nekoliko ljudi i dijete kojem veliki vođa daje grozd grožđa. Pošto ne mogu da prikažu ono što im zaista donosi glasove – razne lopovluke, sitna i krupna kupovanja i zastrašivanja – istakli su jedino što osim toga imaju. Svoju ikonu.

Priču o svijetloj budućnosti, Đukanović, uobičajeno, upotpunjuje oštrim osvrtima na političku konkurenciju. Ovih dana je u razgovoru za Pobjedu primijetio da se isti opozicioni lideri koji su branili režim u Beogradu 90-ih sada „lažno predstavljaju kao demokrate i nosioci progresa”.

Dirljivo je kako šef DPS-a zaboravlja minimum sedam godina sopstvene ljubavi sa Njim. I Dubrovnik i Zetu i Neretvu i deportacije, i Štrpce i Morinj. „U Crnoj Gori ne žive ni glupi ni politički slijepi ljudi”, kaže Đukanović. Očigledno računa da žive zaboravni. I oni koji, slijedeći njega, sistematski potiru svoja i sjećanja puka.

Ma šta DPS pričao, oni koji dosad nijesu odlučili da zaborave njihove ratne zasluge, neće ni sada.

Neuporedivo je komplikovanija situacija sa onima što bi srce dali samo da ih šef režima uzme za ručicu i uvede u parlament. Zasad dobijaju hladne tuševe. ,,Apsolutno raspoloženje u DPS-u i svim njegovim organima je da na ovim izborima učestvujemo samostalno. Vjerujem da to nikoga ne iznenađuje”, rekao je Đukanović.

Uprkos takvim najavama, Liberalna partija je javno zaplakala za koalicijom sa DPS-om. Socijaldemokrate i Pozitivna glume samouvjerenost. Dok se ovaj broj Monitora bude štampao, DPS će utvrđivati svoju izbornu listu.

Pripomenuo je, međutim, da je DPS vrlo otvoren za saradnju sa svima sa sličnim programskim principima. ,,Nije najvažnije da li su nam procenti tih partija potrebni, čak i pod uslovom da kao partija dođemo do apsolutne vlasti, tražili bi saradnju sa što je moguće širim krugom partnera, zato što mislimo da je Crnoj Gori i njenoj budućoj stabilnosti i razvoju potreban širi politički front partija koji će činiti vlast.”

Osim što ulivaju kakve-takve nade satelitima, ovakve najave daju snagu, procjenama da će, bez obzira na procente osvojene na izborima, naredna vlada biti nekakva kompromisna.

Demokrate Alekse Bečića odavno su u kampanji „od vrata do vrata”. Među tradicionalnim pristalicama SNP-a, kažu sa terena, ne ide im loše. Napravili su izbornu listu mr Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele. Na listi je osamdeset odsto onih koji nikada nijesu bili ni na čijoj poslaničkoj listi, u prvih dvadeset je, osim Bečića tek nekoliko lica poznatih javnosti. Kažu da to treba da posluži ,,nužnoj liderskoj i kadrovskoj obnovi na političkoj sceni Crne Gore”.

Jedni smatraju da naglašena izdvojenost Bečićevih od ostatka opozicije može da bude dobra strategija, drugima izgledaju zatvoreni u svoj svijet.

Nakon što je načelno usaglašena koalicija Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a, sa tih strana gotovo da nema vijesti, posebno ne ovih koje se odnose na koalicioni nastup.

Demokratski front najavio je kampanju skupom ispred Sabornog hrama u Nikšiću. ,,Širite priču, kažite svakom glasaču koga sretnete: u kući DF-a ima mjesta za svakoga, jer svaki glas protiv Đukanovića i njegove lopovske bande je glas za novi početak i novu nadu za sve nas”, poručio je Mandić i pozvao sve da se probude i ponovo povjeruju da su promjene moguće.

DF je dosad lansirao dvije osnovne poruke: Mi li on i Da radi Crna Gora radi. Njihov predizborni program, kažu, nudi konkretna rješenja za ključne probleme u državi – nezaposlenost i siromaštvo. „Osnovne mjere koje ćemo ostvariti su povećanje minimalne zarade na 350 eura, minimalne penzije na 200, otpis dugova najranjivijim socijalnim grupama i gubitnicima tranzicije, uvešćemo socijalni karton i preispitati imovinu, obezbijediti egzistencijalni minimum svim građanima”, kazao je član Predsjedništva DF-a Branko Radulović.

Program ima 707 mjera. Bilo bi zanimljivo znati koliko ih je čelnika DF-a pročitalo i do koliko će birača stići.

Lider Socijaldemokratske partije i bivši predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić pojasnio je u intervjuu za Slobodnu Evropu da podržava ukrupnjavanje na strani opozicije, ali da je SDP od početka ove kampanje donio odluku da samostalno nastupa. „ Ali, u svakom slučaju podržavamo ukrupnjavanje kao način da se snage okupe i da zajedno nakon izbora možemo preuzeti vlast i voditi Crnu Goru na neki drugi put – put koji će prekinuti sa poharom, put koji će otvoriti mogućnost stvarnom razvoju i vratiti državu svima”, kazao je Krivokapić. Njegova ocjena je da je ,,Đukanović prošlost Crne Gore”.

Zasad je, osim za Bošnjačku stranku, nepoznato u kakvim će se aranžmanima pojaviti partije manjinskih naroda, prije svega Albanaca. Povjerenje među njima, naročito nakon iskustava sa prethodnih izbora nije veliko, ali su izborni zakoni takvi da su na koalicije prinuđeni. Hrvatska građanska inicijativa na lokalnim izborima u Tivtu prošla je veoma loše i poznavaoci prilika smatraju da bi se moglo desiti da toj partiji vlast pripomogne da stigne do cenzusa od 0,3 odsto. Mogao bi to biti jeftin, a koristan mandat.

Biometrijski falsifikat

Dok partije ubrzavaju kampanju, uslovi za izbore daleko su od sređenih. Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je da u ovom trenutku nijedan ministar ne bi potpisao birački spisak. U priči o biometrijskim ličnim kartama koje nijesu biometrijske Državna izborna komisija je odlučila da je to sasvim u redu i da ne treba mijenjati Zakon o izboru odbornika i poslanika. Koji propisuje da se može glasati samo sa biometrijskim dokumentima. Za tu odluku glasali su predstavnici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i Pozitivne Crne Gore, dok je protiv bio predstavnik nevladinog sektora u DIK-u. Sjednici nijesu prisustvovali predstavnici Demokratskog fronta, SNP-a i SDP-a. ,,Odluka Državne izborne komisije da se na izborima 16. oktobra može glasati sa postojećim ličnim kartama suprotna je Zakonu o izboru odbornika i poslanika i podriva povjerenje u izborni proces”, smatraju u MANS-u. Direktor monitoring programa u MANS-u Vuk Maraš, kazao je da je političko odlučivanje DIK-a o biometrijskim ličnim kartama ,,finalni udarac kredibilitetu te institucije koji podriva povjerenje u izborni proces i predstavlja otvoren poziv za falsifikovanje ličnih karata i manipulacije izbornim rezultatom”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo