Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI: Pečatan sigurni korak

Objavljeno prije

7 godina

na

160816008-Danilovic-Goran

Predizborna prestrojavanja privode se kraju, kampanje polako kreću. Demokratska partija socijalista istrajava na najavama da će samostalno na izbore, da li će se u poljednji čas smilovati na svoje siročiće – Pozitivnu, Socijaldemokrate, Liberalnu partiju i slične – i dalje se pouzdano ne zna. Opozicija se ukrupnila što se ukrupnila, ta slika, ako se ne gleda u detalje, trenutno izgleda bolje nego što se donedavno očekivalo.

DPS će, kako je najavljeno, krenuti zvanično u kampanju u ponedjeljak predizbornom tribinom na Cetinju. Nezvanično se radi odavno. Najslađi primjer propagande koju vladajuća partija uvijek protura kroz aktivnosti vladinih zvaničnika trenutno je potpredsjednik Vlade Petar Ivanović. Stiže da popriča sa pčelarima, odnekud se bavi i klizanjem škole u Herceg Novom. Svečano otvara vodovod u gornjem dijelu sela Orah kod Nikšića, za oko 15 domaćinstava, koja su tu blagodat čekala sedam decenija. Impresivan događaj.

Treba biti pečatan pa poslije četvrt vijeka pljačke, života na ivici siromaštva za većinu građana koji nijesu spremni da poljube ruku gospodaru, nepravde, korupcije i osjećaja beznađa pred građane izaći sa sloganom – Sigurnim korakom. Sigurnim korakom do vode za 15 kuća u drugoj deceniji 21. vijeka.

Ima, mora se priznati, nečeg poštenog u tome što se u prvom spotu koji DPS prikazuje, gotovo isključivo pojavljuje predsjednik partije Milo Đukanović. Tek na kratko se vidi još nekoliko ljudi i dijete kojem veliki vođa daje grozd grožđa. Pošto ne mogu da prikažu ono što im zaista donosi glasove – razne lopovluke, sitna i krupna kupovanja i zastrašivanja – istakli su jedino što osim toga imaju. Svoju ikonu.

Priču o svijetloj budućnosti, Đukanović, uobičajeno, upotpunjuje oštrim osvrtima na političku konkurenciju. Ovih dana je u razgovoru za Pobjedu primijetio da se isti opozicioni lideri koji su branili režim u Beogradu 90-ih sada „lažno predstavljaju kao demokrate i nosioci progresa”.

Dirljivo je kako šef DPS-a zaboravlja minimum sedam godina sopstvene ljubavi sa Njim. I Dubrovnik i Zetu i Neretvu i deportacije, i Štrpce i Morinj. „U Crnoj Gori ne žive ni glupi ni politički slijepi ljudi”, kaže Đukanović. Očigledno računa da žive zaboravni. I oni koji, slijedeći njega, sistematski potiru svoja i sjećanja puka.

Ma šta DPS pričao, oni koji dosad nijesu odlučili da zaborave njihove ratne zasluge, neće ni sada.

Neuporedivo je komplikovanija situacija sa onima što bi srce dali samo da ih šef režima uzme za ručicu i uvede u parlament. Zasad dobijaju hladne tuševe. ,,Apsolutno raspoloženje u DPS-u i svim njegovim organima je da na ovim izborima učestvujemo samostalno. Vjerujem da to nikoga ne iznenađuje”, rekao je Đukanović.

Uprkos takvim najavama, Liberalna partija je javno zaplakala za koalicijom sa DPS-om. Socijaldemokrate i Pozitivna glume samouvjerenost. Dok se ovaj broj Monitora bude štampao, DPS će utvrđivati svoju izbornu listu.

Pripomenuo je, međutim, da je DPS vrlo otvoren za saradnju sa svima sa sličnim programskim principima. ,,Nije najvažnije da li su nam procenti tih partija potrebni, čak i pod uslovom da kao partija dođemo do apsolutne vlasti, tražili bi saradnju sa što je moguće širim krugom partnera, zato što mislimo da je Crnoj Gori i njenoj budućoj stabilnosti i razvoju potreban širi politički front partija koji će činiti vlast.”

Osim što ulivaju kakve-takve nade satelitima, ovakve najave daju snagu, procjenama da će, bez obzira na procente osvojene na izborima, naredna vlada biti nekakva kompromisna.

Demokrate Alekse Bečića odavno su u kampanji „od vrata do vrata”. Među tradicionalnim pristalicama SNP-a, kažu sa terena, ne ide im loše. Napravili su izbornu listu mr Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele. Na listi je osamdeset odsto onih koji nikada nijesu bili ni na čijoj poslaničkoj listi, u prvih dvadeset je, osim Bečića tek nekoliko lica poznatih javnosti. Kažu da to treba da posluži ,,nužnoj liderskoj i kadrovskoj obnovi na političkoj sceni Crne Gore”.

Jedni smatraju da naglašena izdvojenost Bečićevih od ostatka opozicije može da bude dobra strategija, drugima izgledaju zatvoreni u svoj svijet.

Nakon što je načelno usaglašena koalicija Demosa, Građanskog pokreta URA i SNP-a, sa tih strana gotovo da nema vijesti, posebno ne ovih koje se odnose na koalicioni nastup.

Demokratski front najavio je kampanju skupom ispred Sabornog hrama u Nikšiću. ,,Širite priču, kažite svakom glasaču koga sretnete: u kući DF-a ima mjesta za svakoga, jer svaki glas protiv Đukanovića i njegove lopovske bande je glas za novi početak i novu nadu za sve nas”, poručio je Mandić i pozvao sve da se probude i ponovo povjeruju da su promjene moguće.

DF je dosad lansirao dvije osnovne poruke: Mi li on i Da radi Crna Gora radi. Njihov predizborni program, kažu, nudi konkretna rješenja za ključne probleme u državi – nezaposlenost i siromaštvo. „Osnovne mjere koje ćemo ostvariti su povećanje minimalne zarade na 350 eura, minimalne penzije na 200, otpis dugova najranjivijim socijalnim grupama i gubitnicima tranzicije, uvešćemo socijalni karton i preispitati imovinu, obezbijediti egzistencijalni minimum svim građanima”, kazao je član Predsjedništva DF-a Branko Radulović.

Program ima 707 mjera. Bilo bi zanimljivo znati koliko ih je čelnika DF-a pročitalo i do koliko će birača stići.

Lider Socijaldemokratske partije i bivši predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić pojasnio je u intervjuu za Slobodnu Evropu da podržava ukrupnjavanje na strani opozicije, ali da je SDP od početka ove kampanje donio odluku da samostalno nastupa. „ Ali, u svakom slučaju podržavamo ukrupnjavanje kao način da se snage okupe i da zajedno nakon izbora možemo preuzeti vlast i voditi Crnu Goru na neki drugi put – put koji će prekinuti sa poharom, put koji će otvoriti mogućnost stvarnom razvoju i vratiti državu svima”, kazao je Krivokapić. Njegova ocjena je da je ,,Đukanović prošlost Crne Gore”.

Zasad je, osim za Bošnjačku stranku, nepoznato u kakvim će se aranžmanima pojaviti partije manjinskih naroda, prije svega Albanaca. Povjerenje među njima, naročito nakon iskustava sa prethodnih izbora nije veliko, ali su izborni zakoni takvi da su na koalicije prinuđeni. Hrvatska građanska inicijativa na lokalnim izborima u Tivtu prošla je veoma loše i poznavaoci prilika smatraju da bi se moglo desiti da toj partiji vlast pripomogne da stigne do cenzusa od 0,3 odsto. Mogao bi to biti jeftin, a koristan mandat.

Biometrijski falsifikat

Dok partije ubrzavaju kampanju, uslovi za izbore daleko su od sređenih. Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je da u ovom trenutku nijedan ministar ne bi potpisao birački spisak. U priči o biometrijskim ličnim kartama koje nijesu biometrijske Državna izborna komisija je odlučila da je to sasvim u redu i da ne treba mijenjati Zakon o izboru odbornika i poslanika. Koji propisuje da se može glasati samo sa biometrijskim dokumentima. Za tu odluku glasali su predstavnici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i Pozitivne Crne Gore, dok je protiv bio predstavnik nevladinog sektora u DIK-u. Sjednici nijesu prisustvovali predstavnici Demokratskog fronta, SNP-a i SDP-a. ,,Odluka Državne izborne komisije da se na izborima 16. oktobra može glasati sa postojećim ličnim kartama suprotna je Zakonu o izboru odbornika i poslanika i podriva povjerenje u izborni proces”, smatraju u MANS-u. Direktor monitoring programa u MANS-u Vuk Maraš, kazao je da je političko odlučivanje DIK-a o biometrijskim ličnim kartama ,,finalni udarac kredibilitetu te institucije koji podriva povjerenje u izborni proces i predstavlja otvoren poziv za falsifikovanje ličnih karata i manipulacije izbornim rezultatom”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo