Povežite se sa nama

MONITORING

TRANZICIONI BIZNISMEN ŽARKO BURIĆ: Hoteli, soliteri, fudbaleri

Objavljeno prije

na

Soliter od 12 spratova izviše hotela Podgorica stavljen je nedavno pod ploču. Ostalo je samo da se do 1. maja iduće godine presvuče staklom.

Dok su ostali građevinski biznismeni gradili po rubovima grada, Žarko Burić, vlasnik Normal kompani, preuredio je uže jezgro Podgorice sa dva objekta. Pomenuti soliter štrči iznad rijeke, a u centru se udara glanc na stari hotel Crna Gora, novi Hilton.

Burićeve graditeljske muke oko dva objekta, koji će ostati da krase glavni grad i kad sve ovo prođe, slika su nefunkcionisanja države i bezobzirnosti novobiznismena.

Nakon što je 2013. saurvao hotel Crna Gora, inspekcije su revoltiranu javnost ubjeđivale da ga nije rušio nego se samo urušio. Burić je uredno platio kaznu Komunalnoj policiji zbog uništavanja gradskog mobilijara od čak 1.650 eura. Čak je i ministar Branimir Gvozdenović osudio nezakonito rušenje koje je uslijedilo ,,bez ikakve najave, indikacije ili upozorenja”. Strogo je zahtijevao da se sve vrati u prvobitno stanje. Burić se pokajao, priznao grešku i obećao sve će biti kao prije. U napadu samokrtike izrazio je spremnost da odgovara pred zakonom zbog tog propusta. Srećom, nije bilo potrebe, umjesto poziva na odgovornost, nakon par mjeseci uručena mu je nagrada za razvoj turizma u Podgorici. Sada kad je kazino u sklopu hotela otvoren, čeka se da se konačno otvori i hotel, jasno je da u zbilji nije ispoštovan ni plan koji je prezentovan na sajtu Normal kompani. Podnesene su i krivične prijave. Nikom ništa.

Slična farsa se ponavlja i oko hotela Podgorica. Na vrijeme, krajem prošle godine protiv gradnje solitera reagovala je javnost. Zbog pritiska javnosti vijećalo se o tome i na najvišem nivou – na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, ministra kulture Pavla Goranovića i gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića. Urbanistička inspekcija je ocijenila da je DUP na osnovu kojeg se neboder gradi nezakonit. Korektno, iz kompanije Normal obećali su da će poštovati svaku odluku državnog organa zasnovanu na zakonu. A organi ne žure, pa je tokom ljetnje pauze soliter porastao do predviđene visine od 12 spratova.

Burićeva graditeljska logika je neumoljiva. Ogleda se u tekstu Neka mi oduzmu sve što sam nelegalno stekao, objavljenom nakon kritika na njegov račun od strane eminentnih arhitekata: ,,…ja kao ‘bivši ugostiteljski radnik’ koji je rekonstruisao i izgradio tri hotela od kojih će jedan uskoro biti Hilton, i to prvi u regionu, i koji je izgradio veliki broj stambenih i poslovnih objekata u posljednjih dvadeset godina, smatram da mogu sebi da dam za pravo da komentarišem arhitetkturu, pogotovo ako se radi o objektima koji predstavljaju moje investicije”. Eto tako.

Monitor je već pisao da se Burić nakon privremenog rada u Njemačkoj u drvnoj industriji, početkom devedesetih vratio u rodne Bjelopavliće i u Danilovgradu otvorio kafić.

Nakon što je promijenio vizuelni identitet Podgorice, odlučio je da pomogne i nematerijalnoj baštini glavnog grada. Početkom ovog mjeseca postao je predsjednik FK Budućnost. Najavljen je kao spasitelj, daće sve za klub a neće tražiti ništa. ,,Idemo korak po korak, ne možemo sve da promijenimo odmah”, izjavio je Burić nakon preuzimanja nove funkcije i najavio izgradnju terena sa travnatom podlogom.

Sredinom prošle godine Burićev UTIP Crna Gora je sudski napatio od FK Budućnosti dug od 113.000, koji je nastao na ime pružanja usluge hrane i pića.

Upornost je Burićev moto: ,,Kao i uvijek u životu, svaka upornost se isplatila”, povjerio se Pobjedi prije par godina pričajući o rekonstrukciji hotela Podgorica. Da. Samo par nedjelja, 2004. nakon što je u sklopu predstavljanja arhitekture Crne Gore na Venecijanskom bijenalu prezentiran i hotel Podgorica, Burić je rekonstruisao enterijer ovog hotela ne vodeći računa o kulturnom nasljeđu.

Pored upornosti Buriću je na ruku išlo još ponešto. Vlada mu je 2006. godine prodala većinski državni paket akcija UTIP Crna Gora u okviru kojeg su bili kamp i hotel Zlatica, kao i hoteli Ljubović i Crna Gora za 4.7600 eura. U vrijeme ove transakcije na čelu Uprave policije bio je Veselin Veljović.

Veljović je još bio direktor UP, a Ivan Brajović je ministar unutrašnjih poslova, kada UP, za potrebe SAJ-a, kupuje od Burićeve Normal kompani kamp na Zlatici za čak 8,3 miliona eura.

Uz tvrdnju da je Buriću nezakonito, samo na osnovu prodaje jednog hotela, omogućeno da ostvari višemilionski profit, MANS je 2013. podnio tužilaštvu krivičnu prijavu protiv više osoba, uključujući Veljovića i Burića.

Povodom ovog slučaja krivična prijava Ivici Stankoviću i Milivoju Katniću podnijeta je i početkom ove godine, od strane Partije udruženih penzionera i invalida. Oni Burića, Brajovića i Veljovića terete za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Pod lupom zbog ovog ugovora je i bivši premijer Igor Lukšić, kao i dugogodišnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša.

Nakon ove transakcije Veljović od firme Normal kompani kupuje luksuzni trosoban stan. Plaća tek trećinu njegove vrijednosti, umjesto tržišnih 300.000 eura, Veljović dobija stan za 92.0000 eura, podaci su koje je prezentovao MANS.

Burić je demantovao sve ove navode uz tvrdnju da će kad svi budu završeni, iznos investicija u hotele koje je kupio dostići 45 miliona eura. Veljović je stan dobio po povoljnoj cijeni, tvrdi Burić, jer ga je kupio u izgradnji.

Stanove u Burićevim zgradama imaju i drugi njegovi poslovni partneri. Sava Grbović, najveći akcionar Lutrije, ima dva stana u Podgorici na prestižnim lokacijama, u zgradama koje je gradila kompanija Normal. Državni paket akcija u Lutriji je 2005. kupila kompanija Korner, čiji su vlasnici bili Grbović i Burić. Uz amin Vlade privredno društvo Džek pot, čiji su osnivači Grbović i Branislav Mićunović, ima koncesiju na kazinu u hotelu Hilton do 2022. godine.

Burić je pomagao i kada su kumovi premijerovog brata Aca upadali u nevolje. Kum Miodrag Ivanović je 2006. osnovao Volvoks, firmu su krajem 2008. pomogli Žarko Burić (Normal kompani) i Željko Mišković (Kroling).

Sa biranim društvom, Burić je uključen i u posao oko mini hidroelektrana. U avgustu je za vodotok Bistrica u Bijelom Polju izabran kao jedini ponuđač konzorcijum Bistrica Clean Energy. BP Hydropower, čiji je Burić vlasnik, ima 98 odsto udjela u konzorcijumu, jedan odsto udjela ima takođe Burićeva kompanija Normal, kao i hrvatski Eucon. Preko šest odsto udjela Burić, zajedno sa suprugom, ima u kompaniji Barska plovidba…

Posao po posao, ispunjava crnogorski tajkunski san. Sve ima cijenu, moraju se plaćati i računi prema gazdama. Nakon prošlogodišnjeg prebijanja naroda po ulicama tokom protesta, iz DF-a su tražili od VDT-a da ispita Burićevu ulogu: ,,Po kom osnovu i za koji iznos je dao u zakup hotel Podgorica, u kojem su 24. oktobra pezionisani službenici DB – a i biznismeni sa trase autoputa, komandovali svojim privatnim odredima. Posebno će biti interesantno da Žarko Burić objasni kako je za potrebe prebijanja građana iznajmio podzemnu garažu hotela Hilton u kojoj je bila smještena partijska vojska DPS – a čiji je zadatak bio da nakon povlačenja demonstranata, obučeni u fantomke, presrijeću i batinaju demonstrante, dok ih progoni i gazi Hamer iz kojeg ispaljuju gumene metke, šok bombe i suzavac”, kazali su iz DF-a.

Ove tvrdnje Burić je nazvao notornom neistinom i požalio se da su mu demonstranti tokom protesta probili zaštitnu ogradu i kamenicama oštetili fasadu i tako počinili štetu od 15.000 eura.

Burić ide dalje. Čudo je upornost. Uz prisustvo vlasti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo