Povežite se sa nama

MONITORING

MANJINE I IZBORI: Kobajagi autentični

Objavljeno prije

na

dritan-abazovic

Jasno je predsjednik Demokratske partije sa prvog predizbornog skupa na Cetinju pozvao birače da njegovoj partiji obezbijede 41 mandat. Osim što mu je dosta „političkih krpelja”, po svemu sudeći rado bi izbjegao i situaciju u kojoj se našao nakon prethodnih izbora – da njegova vlast, makar formalno, zavisi od partija manjinskih naroda.

U oktobru 2012. koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović nije osvojila apsolutnu vlast. Od 81 imali su 39 mandata. Doduše, dodatak je mogao da bira. Tri mandata je imala Bošnjačka stranka, dva su osvojile dvije koalicije manjinskih lista albanskog naroda, jedan HGI. Oni su, kako je zamišljeno ,,autentični” predstavnici manjina. Zapravo se autentičnost, ma šta to bilo, glumi, radi se za vlast.

Već tokom pobjedničkog slavlja Đukanović je izjavio da je lista Evropska Crna Gora pobijedila ,,kao što su i obećali”, te da su osvojili 180 hiljada glasova, znatno više nego na prošlim izborima kada ih je zaokružilo 168 hiljada birača. Budući da je njegova koalicija zapravo dobila 165.380 glasova, bilo je očito da je, bez ikakve zadrške prisvojio 15.124 glasa Bošnjačke stranke.

Nije pogriješio. Potrkali su se predstavnici albanskih i hrvatske liste da se ponude „prirodnom savezniku”. Predstavnici Bošnjačke stranke govorili su da očekuju veći broj Bošnjaka na pozicijama gdje se odlučuje i tražili veću pomoć sjeveru gdje uglavnom žive Bošnjaci. „To nam je prioritet u odnosu na ministarske fotelje ili neka personalna rješenja”, objašnjavao je tada Rafet Husović, predsjednik BS-a.

Četiri godine kasnije, ne bi se reklo da je sjeveru išta bolje. Bošnjačka stranka najviše je glasova osvojila u Rožajama i Bijelom Polju, baš to su bili gradovi iz kojih je najviše ljudi početkom 2015. pokušalo da potraži azil u zemljama zapadne Evrope. Njihov pokušaj da se pridruže onima koji decenijama odlaze sa sjevera je ovoga puta propao, zbog migrantske krize, većina evropskih zemalja uvela je strože propise za doseljenike, naročito one koji traže azil. To ne znači da će ljudi koji žive bez ikakve perspektive prestati da pokušavaju da odu.

Milo zvuče priče o suživotu i multinacionalnom skladu, ali brojke kažu da je sve to – tandara mandara. Prema rezultatima popisa iz 2003. godine, najveće procentno učešće građana Crne Gore u inostranstvu je u opštinama Plav – 35,9 i Ulcinj – 23,6 procenata. Bošnjaci, Muslimani i Albanci te godine su činili 16,8 odsto ukupnog stanovništva zemlje, a njihov udio među crnogorskim građanima u inostranstvu iznosio je 67,3 procenta. Niko od dobra ne odlazi. Sa popisa iz 2011. brojke su skrivene.

Da, pažnju prema područjima gdje žive Bošnjaci vlast je pokazala dodjeljujući im samostalnost. Činjenica da su Petnjica i Gusinje dobili status opštine, živote ljudi u tim mjestima slabo je promijenila. Tokom prošle godine prosječna zarada ni u jednom mjestu gdje pretežno ili u većem broju žive manjinski narodi nije dostizala republički prosjek od 480 eura. Osim Tivta u kojem živi najviše Hrvata u Crnoj Gori. Njih 2.300 čine oko 16 odsto stanovnika tog grada.

Budući da živimo u Crnoj Gori, uslovi u kojima ljudi žive tek u naznakama utiču na to kako će glasati. I kod većinskih, a naročito kod manjinskih naroda u ovoj zemlji često presuđuje strah – da ne bude gore. Upravo taj strah je nezaobilazan osnov na kojem se grade praktične predizborne manipulacije: ucjene oko dobijanja ili gubljenja posla, socijalne pomoći, svega ono što čini baze sigurnih glasova.

Drugo su funkcioneri. Nepodijeljeno je mišljenje među pripadnicima manjinskih naroda da su „njihovi” predstavnici dobro naplatili drugovanje i poslovanje sa Đukanovićem nakon prošlih parlamentarnih izbora, zapošljavajući članove svojih familija i obezbjeđujući sebi bliskima razne protekcije.

Kako će se sve to odraziti na izbore koji su pred nama, teško je prognozirati. Partije manjinskih naroda dobijaju tek dio glasova svojih sunarodnika, ostali glasaju za vlast. Na ovim izborima pokazaće se, pored ostalog, koliko je glasova manjina koaliciji DPS-a i SDP-a donosio SDP.

Sudeći po rezultatima lokalnih izbora – pravila nema. U Petnjici je na lokalnim izborima DPS osvojio 15 mandata, SDP 11, Bošnjačka stranka četiri i SNP jedan. Vlast su formirale DPS i BS.

U Gusinju su DPS, BS i SDP bili na istoj listi, i dobili najviše glasova, za njima je bila koalicija Partija za Gusinje – SNP-LP, potom Demokratski savez, Albanska alijansa i DUA. Vlast je u toj opštini od početka bila nestabilna, na kraju se raspala.

U Plavu je 2014. najviše glasova dobio DPS, ali su vlast formirale SDP, BS i SNP.

U Rožajama je pobijedila Bošnjačka stranka sa 17 mandata, DPS je imao 12, SDP – četiri i Bošnjačka demokratska stranka jedan. Vlast su formirale BS i SDP.

,,Moj narod generalno pati od demencije, zaboravlja sve što je bilo i, nažalost, ‘najbošnjačkija’ stranka je DPS. Do skoro je DPS na lokalnom nivou samostalno bio na vlasti u Rožajama, a nije ni na Cetinju. Krivo mi je što moji sunarodnici zaboravljaju sve što se desilo onda kad je DPS radio to što je radio i ko je bio uz nas. Bilo ih je malo, ali ih je bilo. SDP i nekadašnji liberali”, kaže u izjavi za Monitor poslanik SDP-a Džavid Šabović.

Prema Šabovićevom mišljenju, Bošnjaci ovoga puta treba da glasaju sve, samo ne one koji će direktno ili indirektno da služe DPS-u. „Mi na sjeveru očekujemo i glasače Bošnjačke stranke jer se nadamo da su vidjeli za koga su glasali – bolje da su direktno Milu dali glas. Na prethodnim izborima, razočarani politikom DPS-a glasali su za Bošnjačku stranku, neće valjda sad glasati DPS broj dva. Konkurencija iz opozicije nam nije niko, sve će to biti manji broj”.

Širok je spektar posrednika kroz koji Bošnjaci mogu dati glas Đukanoviću: Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate, Pozitivna… Računa se da URA može koaliciji Ključ donijeti određen broj glasova manjinskih naroda. Zanimljivo je, međutim, da su pregovori Bošnjačke demokratke zajednice sa Demosom oko uključivanja te partije u koaliciju propali.

Hazbija Kalač, predsjednik BDZ u Crnoj Gori, kazao je, kako piše Sandžak pres da su se razgovori sa Demosom završili nakon nepostizanja konsenzusa unutar trojne koalicije oko prijedloga Demosa o proširivanju koalicije uključivanjem manjih političkih subjekata u ovaj politički savez. ,,Očigledno je da je ova koalicija odbijanjem uključivanja BDZ-a kao i Albanske alternative, u stvari, poslala poruku da i ne očekuje glasove Bošnjaka i Albanaca.”

Bošnjačka stranka, kaže Kalač, odbila je svaki razgovor o zajedničkoj listi. ,,Očito je da je BS i ovdje pokazala da ima zadatak očuvanja političkih interesa DPS-a i njegovog šefa, gospodina Đukanovića. Ovo iz razloga jer se BDZ potvrdio da ima jasnu namjeru dati doprinos smjeni postojećeg režima, te bi ovakav koalicioni ugovor doveo u sumnju i njihovu bezrezevnu servilnost DPS-u”, ocijenio je Hazbija Kalač.

DF u prošlom sazivu nije imao nijednog poslanika pripadnika iz manjinskih naroda, vidjećemo hoće li i sada biti eskluzivno hrišćanski klub.

Uoči ovih izbora Albanci su napravili dvije koalicije. Jednu će činiti Forca i Demokratska unija Albanaca, u drugoj će se naći Demokratska partija, Demokratski savez u Crnoj Gori, Građanska inicijativa i Građanski pokret Perspektriva.

Monitorovi dobro obaviješteni izvori procjenjuju da će, kao i na prošlim izborima, uzeti po jedno poslaničko mjesto. „Biće još jedna ‘solistička grupa’ koja će prosuti nešto glasova. Samostalni ogranci Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori u Malesiji i Rožajama imaju u tim mjestima više glasova od partije od koje su se ‘odmetnuli’, ali najvjerovatnije nedovoljno za ulazak u parlament”.

„Poslanici sa manjinskih lista albanskog naroda biće kao i do sada Milovi produžni kablovi. Na prošlim izborima pali su za oko 1500 glasova, na ovima će jedan dio otići DPS-u, jedan Građanskom pokretu URA, odnosno Dritanu Abazoviću. Nepovjerenje u nacionalne stranke još je veće nego što je bilo. Ogromno nezadovoljstvo Albanaca nema ko da kanališe, Albanci više nijesu politički faktor u Crnoj Gori”, kaže naš izvor.

Cenzus za manjinske liste albanske nacionalne manjine po zakonu je 0,7 odsto. Na prošlim izborima, na primjer, 2.848 glasova Demokratskoj uniji Albanaca nije bilo dovoljno da uđe u parlament.

U potrazi za glasovima manjinskih naroda, naročito Bošnjaka, vlast je tokom proteklih mjeseci veoma agilno obilazila dijasporu. Upućeni objašnjavaju kako svi koji dođu iz inostranstva, glasaju za DPS. „Dio ljudi iz dijaspore pod velikim je pritiskom. Oni ih dovedu, plate im put, ali u rukama su im i drugi instrumenti osim ljubaznosti. Dovoljno je, na primjer, da vam MUP nekoliko dana zakasni sa produženjem pasoša, vi ćete u inostranstvu izgubiti posao”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika.

Da bi dobila poslanički mandat, Hrvatska građanska inicijativa treba da dostigne cenzus od 0,3 odsto. Već smo pisali o tome da je to ,,najjeftiniji” poslanički mandat na koji DPS može da računa.

Većinski narodi u Crnoj Gori vole da grinjaju kako im kapu u njihovoj, pravoslavnoj zemlji, kroje pripadnici manjinskih naroda. Misaoni proces, međutim, nikako da im stigne dotle da čak i pristojnost nalaže da ka onome ko je manji i slabiji, onaj ko je jači treba da napravi prvi korak. Po mogućnosti, iskren.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo