Povežite se sa nama

OKO NAS

KRENULA SEZONA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Više gostiju i haosa

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina je postalo pravilo da drugog dana Ramazanskog bajrama na ulcinjsku rivijeru stigne prvi veći talas gostiju. Već u ponedjeljak je na plažama i u gradu bilo primjetno mnogo više turista, a u srijedu je preko graničnog prijelaza Sukobin u Ulcinj došlo oko tri hiljade gostiju. Uz vrućine koje se bilježe i na kontinentu, ovo bi mogao biti dobar signal da će sa prvim danima jula krenuti prava sezona. U gradu u kojem se tri četvrtine prometa ostvari u sezoni, izuzetno je značajno da se ona produži za deset dana.

Direktor Turističke organizacije Fuad Hadžibeti smatra da će predstojeća sezona biti jedna od uspješnijih i bolja od prošlogodišnje za oko 30 odsto. „U prošloj godini ostvarili smo 1,1, a ove godine planiramo da gosti realizuju oko 1,5 miliona noćenja”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj je dobio 70 novih hotela koji su podigli nivo kvaliteta smještaja, a cijene su ostale na nivou prošlogodišnjih.

„Svi hotelski kapaciteti su već rasprodati i to je ono što opravdava naša nadanja”, dodaje Hadžibeti.

Neki objekti su rasprodati sve do kraja septembra, što se tumači činjenicom da je blizina kriznih žarišta uticala da se dio gostiju iz Zapadne i Centralne Evrope koji su ljetovali u Turskoj i na sjeveru Afrike odluči da odmor provede na Jadranu. Izvjesno je takođe da je Ulcinj u evropskim razmjerama postao prepoznatljiva destinacija prije svega za kajt-surfing i birdwatcing (posmatranje ptica), ali kupališni turizam, zbog njegovih predivnih i ljekovitih plaža, ostaje ključna atraktivnost ovog grada. Podaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pokazuju da je na svim ulcinjskim plažama, od kojih se na većini vijore plave zastavice kao dokaz njihove uređenosti, morska voda najvišeg kvaliteta.

No, s druge strane, činjenica je takođe da nevolje koje ima ova opština dnevno narastaju i da će tokom ljeta kulminirati. To se prije svega odnosi na saobraćajne gužve. Između dvije sezone u Ulcinju nije napravljeno nijedno novo parking mjesto!? Tu su, naravno, i problemi sa dilerima soba i bukom.

Predsjednik Kluba odbornika SDP-a Skender Elezagić kaže da niko od nadležnih ne razmišlja o pripremi sezone od koje zavisi egzistencija najvećeg broja građana. „Ali, ipak se nešto radi u gradu”, rekao je on ironično navodeći da „vlada prava groznica da se digne još jedna sprat, doda još jedna soba, ubaci još jedna terasa ili kiosk na javnoj površini”.

I nekoliko sedmica prije stupanja na snagu Zakona o regularizaciji objekata, 31. jula, u Ulcinju se masovno gradi. Već od septembra prošle godine, to je poprimilo dramatske razmjere. Sagrađeno je više od 300 novih objekata!?

Elezagić ističe da je posljednjih godina izgrađeno dosta kvalitetnih smještajnih objekata navodeći da je to „mač sa dvije oštrice”. „Jer, ako dovedemo goste koji nikada do sada nijesu odmarali u Ulcinju i ako ih sačeka ovaj haos, biće to dugoročno nepopravljiva šteta za turizam”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj se gostima koji će ove sezone doći ne može pohvaliti ni sa najmanjim poboljšanjima u komunalnoj infrastrukturi.

,,Neriješeno pitanje odlaganja otpada i ispuštanje fekalija u Solanski kanal su najbolji dokaz da u glavnu sezonu kao grad ulazimo potpuno nepripremljeni. Sve se radi kabinetski i zato smo tu gdje jesmo”, tvrdi i aktivista nevladinog sektora Dželal Hodžić.

Indikativno je, kako navodi on, što čak nema ni sjednica Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone.

Hodžić je rekao da su pripreme za ovu sezonu trebale da počnu već u oktobru prošle godine, te da se u to morao uključiti i civilni sektor koji se bavi zaštitom životne sredine. ,,Ali, izgleda da su neki lokalni čelnici opterećeni predstojećim izborima, a i lični biznis im je u prvom planu”, kaže čelnik Ekološkog društva Zeleni korak.

Prema njegovim riječima, odgovornost za ovo stanje snosi i Vlada Crne Gore. ,,Ako nešto ne funkcioniše, zna se kako se treba postaviti”, dodaje on.

No, zvaničnici u Podgorici ne iskazuju previše pažnje prema ovoj opštini iako je i DPS dio vladajuće koalicije, te posebno zato što su trenutnu vlast sami instalirali. Čini se da mnogo više brinu za rezultate lokalnih izbora koji se ovdje očekuju na jesen kao pouzdanog indikatora raspoloženja javnosti za izbore koji se na nacionalnom planu očekuju naredne godine.

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da „nakon svih promašaja koje je DPS napravio sa privredom Ulcinja, a koje skupo plaćaju građani, nema nade da će Ulcinj uskoro doživjeti ekonomski preokret dok traje ovakva vladavina DPS-a i njihovih poslušnika”.

U toj stranci su kritikovali raspisani tender za dugoročni zakup Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjske rivijera, ocjenjujući da Vlada Crne Gore ne traži kredibilnog i ozbiljnog investitora, nego želi da nastavi štetni privatizacioni ritam koji je davno uhvatila.

„Ova firma je samo jedna od velikih ulcinjskih kompanija koja je zahvaljujući Vladinoj privatizacionoj politici, prošla put od giganta do prosjaka turističke privrede, iako je rasprodala skoro sve hotele i imovinu u periodu u kojem je bila u stečaju. Namjera ovoga je jasna, a to je da Ulcinjska rivijera ostane i dalje prosjak turističke privrede i da neće naći pravog strateškog partnera jer niko ozbiljan i kredibilan se ne bi upustio u ovakve Vladine avanture osim unaprijed poznatih investitora koji su u principu domaći Englezi, Rusi ili Arapi”, ističu u URA.

Istorijsko iskustvo nakon Drugog svjetskog rata pokazuje da od uspona i padova upravo HTP Ulcinjska rivijera zavisi i „zdravlje” ulcinjskog turizma, a to znači i ove opštine. Zato je pitanje uspješne privatizacije tog preduzeća uslov da se Ulcinj vrati na stare staze.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo