Povežite se sa nama

OKO NAS

KRENULA SEZONA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Više gostiju i haosa

Objavljeno prije

na

ulcinj

Posljednjih godina je postalo pravilo da drugog dana Ramazanskog bajrama na ulcinjsku rivijeru stigne prvi veći talas gostiju. Već u ponedjeljak je na plažama i u gradu bilo primjetno mnogo više turista, a u srijedu je preko graničnog prijelaza Sukobin u Ulcinj došlo oko tri hiljade gostiju. Uz vrućine koje se bilježe i na kontinentu, ovo bi mogao biti dobar signal da će sa prvim danima jula krenuti prava sezona. U gradu u kojem se tri četvrtine prometa ostvari u sezoni, izuzetno je značajno da se ona produži za deset dana.

Direktor Turističke organizacije Fuad Hadžibeti smatra da će predstojeća sezona biti jedna od uspješnijih i bolja od prošlogodišnje za oko 30 odsto. „U prošloj godini ostvarili smo 1,1, a ove godine planiramo da gosti realizuju oko 1,5 miliona noćenja”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj je dobio 70 novih hotela koji su podigli nivo kvaliteta smještaja, a cijene su ostale na nivou prošlogodišnjih.

„Svi hotelski kapaciteti su već rasprodati i to je ono što opravdava naša nadanja”, dodaje Hadžibeti.

Neki objekti su rasprodati sve do kraja septembra, što se tumači činjenicom da je blizina kriznih žarišta uticala da se dio gostiju iz Zapadne i Centralne Evrope koji su ljetovali u Turskoj i na sjeveru Afrike odluči da odmor provede na Jadranu. Izvjesno je takođe da je Ulcinj u evropskim razmjerama postao prepoznatljiva destinacija prije svega za kajt-surfing i birdwatcing (posmatranje ptica), ali kupališni turizam, zbog njegovih predivnih i ljekovitih plaža, ostaje ključna atraktivnost ovog grada. Podaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pokazuju da je na svim ulcinjskim plažama, od kojih se na većini vijore plave zastavice kao dokaz njihove uređenosti, morska voda najvišeg kvaliteta.

No, s druge strane, činjenica je takođe da nevolje koje ima ova opština dnevno narastaju i da će tokom ljeta kulminirati. To se prije svega odnosi na saobraćajne gužve. Između dvije sezone u Ulcinju nije napravljeno nijedno novo parking mjesto!? Tu su, naravno, i problemi sa dilerima soba i bukom.

Predsjednik Kluba odbornika SDP-a Skender Elezagić kaže da niko od nadležnih ne razmišlja o pripremi sezone od koje zavisi egzistencija najvećeg broja građana. „Ali, ipak se nešto radi u gradu”, rekao je on ironično navodeći da „vlada prava groznica da se digne još jedna sprat, doda još jedna soba, ubaci još jedna terasa ili kiosk na javnoj površini”.

I nekoliko sedmica prije stupanja na snagu Zakona o regularizaciji objekata, 31. jula, u Ulcinju se masovno gradi. Već od septembra prošle godine, to je poprimilo dramatske razmjere. Sagrađeno je više od 300 novih objekata!?

Elezagić ističe da je posljednjih godina izgrađeno dosta kvalitetnih smještajnih objekata navodeći da je to „mač sa dvije oštrice”. „Jer, ako dovedemo goste koji nikada do sada nijesu odmarali u Ulcinju i ako ih sačeka ovaj haos, biće to dugoročno nepopravljiva šteta za turizam”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj se gostima koji će ove sezone doći ne može pohvaliti ni sa najmanjim poboljšanjima u komunalnoj infrastrukturi.

,,Neriješeno pitanje odlaganja otpada i ispuštanje fekalija u Solanski kanal su najbolji dokaz da u glavnu sezonu kao grad ulazimo potpuno nepripremljeni. Sve se radi kabinetski i zato smo tu gdje jesmo”, tvrdi i aktivista nevladinog sektora Dželal Hodžić.

Indikativno je, kako navodi on, što čak nema ni sjednica Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone.

Hodžić je rekao da su pripreme za ovu sezonu trebale da počnu već u oktobru prošle godine, te da se u to morao uključiti i civilni sektor koji se bavi zaštitom životne sredine. ,,Ali, izgleda da su neki lokalni čelnici opterećeni predstojećim izborima, a i lični biznis im je u prvom planu”, kaže čelnik Ekološkog društva Zeleni korak.

Prema njegovim riječima, odgovornost za ovo stanje snosi i Vlada Crne Gore. ,,Ako nešto ne funkcioniše, zna se kako se treba postaviti”, dodaje on.

No, zvaničnici u Podgorici ne iskazuju previše pažnje prema ovoj opštini iako je i DPS dio vladajuće koalicije, te posebno zato što su trenutnu vlast sami instalirali. Čini se da mnogo više brinu za rezultate lokalnih izbora koji se ovdje očekuju na jesen kao pouzdanog indikatora raspoloženja javnosti za izbore koji se na nacionalnom planu očekuju naredne godine.

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da „nakon svih promašaja koje je DPS napravio sa privredom Ulcinja, a koje skupo plaćaju građani, nema nade da će Ulcinj uskoro doživjeti ekonomski preokret dok traje ovakva vladavina DPS-a i njihovih poslušnika”.

U toj stranci su kritikovali raspisani tender za dugoročni zakup Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjske rivijera, ocjenjujući da Vlada Crne Gore ne traži kredibilnog i ozbiljnog investitora, nego želi da nastavi štetni privatizacioni ritam koji je davno uhvatila.

„Ova firma je samo jedna od velikih ulcinjskih kompanija koja je zahvaljujući Vladinoj privatizacionoj politici, prošla put od giganta do prosjaka turističke privrede, iako je rasprodala skoro sve hotele i imovinu u periodu u kojem je bila u stečaju. Namjera ovoga je jasna, a to je da Ulcinjska rivijera ostane i dalje prosjak turističke privrede i da neće naći pravog strateškog partnera jer niko ozbiljan i kredibilan se ne bi upustio u ovakve Vladine avanture osim unaprijed poznatih investitora koji su u principu domaći Englezi, Rusi ili Arapi”, ističu u URA.

Istorijsko iskustvo nakon Drugog svjetskog rata pokazuje da od uspona i padova upravo HTP Ulcinjska rivijera zavisi i „zdravlje” ulcinjskog turizma, a to znači i ove opštine. Zato je pitanje uspješne privatizacije tog preduzeća uslov da se Ulcinj vrati na stare staze.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo