Povežite se sa nama

OKO NAS

KRENULA SEZONA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Više gostiju i haosa

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina je postalo pravilo da drugog dana Ramazanskog bajrama na ulcinjsku rivijeru stigne prvi veći talas gostiju. Već u ponedjeljak je na plažama i u gradu bilo primjetno mnogo više turista, a u srijedu je preko graničnog prijelaza Sukobin u Ulcinj došlo oko tri hiljade gostiju. Uz vrućine koje se bilježe i na kontinentu, ovo bi mogao biti dobar signal da će sa prvim danima jula krenuti prava sezona. U gradu u kojem se tri četvrtine prometa ostvari u sezoni, izuzetno je značajno da se ona produži za deset dana.

Direktor Turističke organizacije Fuad Hadžibeti smatra da će predstojeća sezona biti jedna od uspješnijih i bolja od prošlogodišnje za oko 30 odsto. „U prošloj godini ostvarili smo 1,1, a ove godine planiramo da gosti realizuju oko 1,5 miliona noćenja”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj je dobio 70 novih hotela koji su podigli nivo kvaliteta smještaja, a cijene su ostale na nivou prošlogodišnjih.

„Svi hotelski kapaciteti su već rasprodati i to je ono što opravdava naša nadanja”, dodaje Hadžibeti.

Neki objekti su rasprodati sve do kraja septembra, što se tumači činjenicom da je blizina kriznih žarišta uticala da se dio gostiju iz Zapadne i Centralne Evrope koji su ljetovali u Turskoj i na sjeveru Afrike odluči da odmor provede na Jadranu. Izvjesno je takođe da je Ulcinj u evropskim razmjerama postao prepoznatljiva destinacija prije svega za kajt-surfing i birdwatcing (posmatranje ptica), ali kupališni turizam, zbog njegovih predivnih i ljekovitih plaža, ostaje ključna atraktivnost ovog grada. Podaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pokazuju da je na svim ulcinjskim plažama, od kojih se na većini vijore plave zastavice kao dokaz njihove uređenosti, morska voda najvišeg kvaliteta.

No, s druge strane, činjenica je takođe da nevolje koje ima ova opština dnevno narastaju i da će tokom ljeta kulminirati. To se prije svega odnosi na saobraćajne gužve. Između dvije sezone u Ulcinju nije napravljeno nijedno novo parking mjesto!? Tu su, naravno, i problemi sa dilerima soba i bukom.

Predsjednik Kluba odbornika SDP-a Skender Elezagić kaže da niko od nadležnih ne razmišlja o pripremi sezone od koje zavisi egzistencija najvećeg broja građana. „Ali, ipak se nešto radi u gradu”, rekao je on ironično navodeći da „vlada prava groznica da se digne još jedna sprat, doda još jedna soba, ubaci još jedna terasa ili kiosk na javnoj površini”.

I nekoliko sedmica prije stupanja na snagu Zakona o regularizaciji objekata, 31. jula, u Ulcinju se masovno gradi. Već od septembra prošle godine, to je poprimilo dramatske razmjere. Sagrađeno je više od 300 novih objekata!?

Elezagić ističe da je posljednjih godina izgrađeno dosta kvalitetnih smještajnih objekata navodeći da je to „mač sa dvije oštrice”. „Jer, ako dovedemo goste koji nikada do sada nijesu odmarali u Ulcinju i ako ih sačeka ovaj haos, biće to dugoročno nepopravljiva šteta za turizam”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj se gostima koji će ove sezone doći ne može pohvaliti ni sa najmanjim poboljšanjima u komunalnoj infrastrukturi.

,,Neriješeno pitanje odlaganja otpada i ispuštanje fekalija u Solanski kanal su najbolji dokaz da u glavnu sezonu kao grad ulazimo potpuno nepripremljeni. Sve se radi kabinetski i zato smo tu gdje jesmo”, tvrdi i aktivista nevladinog sektora Dželal Hodžić.

Indikativno je, kako navodi on, što čak nema ni sjednica Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone.

Hodžić je rekao da su pripreme za ovu sezonu trebale da počnu već u oktobru prošle godine, te da se u to morao uključiti i civilni sektor koji se bavi zaštitom životne sredine. ,,Ali, izgleda da su neki lokalni čelnici opterećeni predstojećim izborima, a i lični biznis im je u prvom planu”, kaže čelnik Ekološkog društva Zeleni korak.

Prema njegovim riječima, odgovornost za ovo stanje snosi i Vlada Crne Gore. ,,Ako nešto ne funkcioniše, zna se kako se treba postaviti”, dodaje on.

No, zvaničnici u Podgorici ne iskazuju previše pažnje prema ovoj opštini iako je i DPS dio vladajuće koalicije, te posebno zato što su trenutnu vlast sami instalirali. Čini se da mnogo više brinu za rezultate lokalnih izbora koji se ovdje očekuju na jesen kao pouzdanog indikatora raspoloženja javnosti za izbore koji se na nacionalnom planu očekuju naredne godine.

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da „nakon svih promašaja koje je DPS napravio sa privredom Ulcinja, a koje skupo plaćaju građani, nema nade da će Ulcinj uskoro doživjeti ekonomski preokret dok traje ovakva vladavina DPS-a i njihovih poslušnika”.

U toj stranci su kritikovali raspisani tender za dugoročni zakup Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjske rivijera, ocjenjujući da Vlada Crne Gore ne traži kredibilnog i ozbiljnog investitora, nego želi da nastavi štetni privatizacioni ritam koji je davno uhvatila.

„Ova firma je samo jedna od velikih ulcinjskih kompanija koja je zahvaljujući Vladinoj privatizacionoj politici, prošla put od giganta do prosjaka turističke privrede, iako je rasprodala skoro sve hotele i imovinu u periodu u kojem je bila u stečaju. Namjera ovoga je jasna, a to je da Ulcinjska rivijera ostane i dalje prosjak turističke privrede i da neće naći pravog strateškog partnera jer niko ozbiljan i kredibilan se ne bi upustio u ovakve Vladine avanture osim unaprijed poznatih investitora koji su u principu domaći Englezi, Rusi ili Arapi”, ističu u URA.

Istorijsko iskustvo nakon Drugog svjetskog rata pokazuje da od uspona i padova upravo HTP Ulcinjska rivijera zavisi i „zdravlje” ulcinjskog turizma, a to znači i ove opštine. Zato je pitanje uspješne privatizacije tog preduzeća uslov da se Ulcinj vrati na stare staze.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo