Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RAČUN CENTRA ZA KULTURU U BLOKADI: Novac pojele tužbe

Objavljeno prije

na

kolasin

Jedna od ustanova s najvidljivijom i najuspješnijom djelatnošću u gradu, nosilac kulturnog života Kolašina – Centar za kulturu – zaposlenima ne može obezbijediti redovne zarade. Od prije nekoliko mjeseci muku muče i s blokiranim računom. Razloga za veliki zaostatak u isplati zarada, ali i za blokadu računa, objašnjavaju u lokalnoj upravi, mnogo je. Iz opštinske kase Centru se godišnje dotira oko 120.000 eura. Taj bi novac, s obzirom na to da je tokom minule dvije godine broj zaposlenih smanjen za 26, trebalo da bude dovoljan za redovne plate.

Međutim, u međuvremenu su iskrsli i brojni neplanirani izdaci. Promjena zakona je uslovila i znatno veće otpremnine za one koji su ostali bez posla, pa je i to dijelom uticalo na finansijsku situaciju u ustanovi. Radnicima koji su sporazumno raskinuli radni odnos ili proglašeni tehnološkim viškom, takođe, isplaćena su sva dugovanja, što je takođe bila znatna suma. Sada su zaposleni kolateralna šteta činjenice što bivša vlast članovima Savjeta od 2008. do 2014. godine nije isplaćivala naknade za članstvo u tom upravljačkom organu. Članovi Savjeta tek prošle godine dosjetili su se da nijesu primali nakanade, pa su podnijeli tužbe, a sud je odlučio u njihovu korist. Naravno, iznosi za naknade uvećani su i za sudske troškove i kamate, što je oko 60.000 eura ili polovine iznosa koji Centar dobija iz opštinske kase.

Članovi Savjeta Centra od septembra 2010. do oktobra 2014. godine, na osnovu pravosnažnih sudskih odluka, naplatili su 29.975 eura. Takođe, i 6.865 eura zatezne kamate i sudskih troškova. Predsjednik Savjeta Ranko Šćepanović, prema odluci suda, dobio je više od 8.000, a ostalih pet članova Nataša Šuković, Radojica Jovanović, Vladislav Medicinal, Budimirka Bojić i Zoran Obrenović od 2.530 do 5.390 eura.

,,U posljednje dvije godine mandata Savjet se nije sastao ni jedan put, tačnije posljednja sjednica održana je 16. novembra 2012. godine”, piše na sajtu Opštine, u rubrici Javni ili lični interes?

U toj rubrici, od proljetos, po nalogu predsjednice Opštine Željke Vuksanović, objavljuju se presude po tužbama bivših funkcionera iz koalicije Demokratske partije socijalista i Grupe građana.

Članovi Savjeta koji su imali mandat od 2008. do 2010. godine, prethodno su na isti način naplatili 15.290 eura. Dosuđena im je i zatezna kamata od 7.308 kao i naknada za troškove postupaka od 2.984 eura. Najviše, oko 4.620 s kamatom od preko 2.000 eura, dobio je predsjednik Dragan Vujisić. Članovi Savjeta Saša Jeknić. Zoran Rakočević i Svetislav Martinović, dobili su između 2.000 i 2.900, s kamatama od oko 1.300 eura. Kako je ranije objavljeno na sajtu Opštine, u tom periodu Savjet se sastao samo tri puta. Najveći ,,doprinos” za kulturu, očigledno im je bio što su broj zaposlenih u Centru povećali na čak 45.

U opštinskoj kasi, kažu u lokalnoj upravi, i pored dobre volje, nema novca da se isplate bar neke od dužnih zarada zaposlenima Centra. U izvršnoj vlasti smatraju da to nije pravedno, ali se ta situacija ne može izmijeniti, ,,jer je i lokalna uprava dodatno opterećne brojnim tužbama bivših funkcionera”.

Predsjednica Opštine Željka Vuksanović, nedavno, na sjednici Skupštine opštine, nagovijestila je da će najvjerovatnije predložiti smanjenje zaposlenih u Centru, sa devet na četiri radnika. Ona je to kazala odgovarajući na pitanje odbornika Vladimira Martinovića iz Demokrata, kojeg je zanimalo zbog čega se zaposlenima duguje toliko zarada.

„Čija je nadležnost i obaveza da se stanje u toj ustanovi sredi, jer ne mogu da shvatim da radnici te ustanove trpe zbog grešaka predhodne vlasti. Smatram da je izvršna vlast po hitnom postupku dužna da riješi tamošnju alarmantnu situaciju”, tvrdi Maritnović.

On je pozvao aktuelni Savjet Centra da nikako ne prihvati prijedlog predsjednice, te da izvršna vlast za dalje smanjenje broja zaposlenih neće imati njegovu podršku. Odbornik Demokrata predlaže da smanje zarade ako je potrebno ali da novih otpuštanja ne smije biti.

U opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista iz čijih redova su uglavnom članovi bivših savjeta, smatraju da Vuksanovićevu i njene saradnike nije trebalo da iznenadi blokada računa Centra za kulturu, već je trebalo da, i pored toga, obzbijede novac za zarade zaposlenima. Tako misli i bivši radnik i nekadašnji predjsednik sindikata Centra Vesko Rakočević.

,,Najnovijim ‘biserom’ da radnici Centra za kulturu nisu primili plate jer para nema i da je Opština ispunila sve obaveze predviđene budžetom kao i to da su ih iznenadile blokade bivših članova savjeta te ustanove, Vuksanović pokazuje koliko manipuliše iznoseći neistine kako građanima tako i zaposlenima te ustanove. Da li je moguće da sposobna predsjednica sa svojim ekspertskim timom nije predvidjela blokade koje nijesu pale s neba? Evidentno je bilo da će članovi bivših savjeta dobiti sudske sporove jer je i direktor sam priznao dugove koje im ustanova duguje”, kaže on.

Prema njegovim riječima, ,,predsjednici još nije jasno da je preuzimanjem vlasti preuzela i dugove koje će, kako stvari stoje, i sama prenijeti sljedećoj vlasti”. On smatra da njegove bivše kolege ne mogu biti zadovoljne ,,što predsjednica ima volju, ali nema para”.

I pored zaista nezavidne situacije, proteklih mejseci ta ustanova je potpuno ispunila planove svojih djelatnosti, a tako će, kako kaže direktor Branislav Jeknić, biti i narednih mjeseci. Pred njima je organizacija i koorganizacija najvažnijih događaja kulturnog ljeta, pa će devet zaposlenih raditi i bez zarada. Početkom jula pomoći će u oraganizaciji Festivala karikature, na kojem će učestvovati umjetnici iz nekoliko desetina država svijeta. Tradicionalno, Centar će biti podrška i organizatorima Tango kampa i Festivala alternativnog teatra, koji počinju u julu.

Ustanova će, najavljuje direktor, i ovog ljeta organizovati Etno kamp zahvaljujući istraživačkom radu i entuzijazmu KUD Mijat Mašković, ali i brojne književne večeri, izložbe i koncerte.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo