Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RAČUN CENTRA ZA KULTURU U BLOKADI: Novac pojele tužbe

Objavljeno prije

na

Jedna od ustanova s najvidljivijom i najuspješnijom djelatnošću u gradu, nosilac kulturnog života Kolašina – Centar za kulturu – zaposlenima ne može obezbijediti redovne zarade. Od prije nekoliko mjeseci muku muče i s blokiranim računom. Razloga za veliki zaostatak u isplati zarada, ali i za blokadu računa, objašnjavaju u lokalnoj upravi, mnogo je. Iz opštinske kase Centru se godišnje dotira oko 120.000 eura. Taj bi novac, s obzirom na to da je tokom minule dvije godine broj zaposlenih smanjen za 26, trebalo da bude dovoljan za redovne plate.

Međutim, u međuvremenu su iskrsli i brojni neplanirani izdaci. Promjena zakona je uslovila i znatno veće otpremnine za one koji su ostali bez posla, pa je i to dijelom uticalo na finansijsku situaciju u ustanovi. Radnicima koji su sporazumno raskinuli radni odnos ili proglašeni tehnološkim viškom, takođe, isplaćena su sva dugovanja, što je takođe bila znatna suma. Sada su zaposleni kolateralna šteta činjenice što bivša vlast članovima Savjeta od 2008. do 2014. godine nije isplaćivala naknade za članstvo u tom upravljačkom organu. Članovi Savjeta tek prošle godine dosjetili su se da nijesu primali nakanade, pa su podnijeli tužbe, a sud je odlučio u njihovu korist. Naravno, iznosi za naknade uvećani su i za sudske troškove i kamate, što je oko 60.000 eura ili polovine iznosa koji Centar dobija iz opštinske kase.

Članovi Savjeta Centra od septembra 2010. do oktobra 2014. godine, na osnovu pravosnažnih sudskih odluka, naplatili su 29.975 eura. Takođe, i 6.865 eura zatezne kamate i sudskih troškova. Predsjednik Savjeta Ranko Šćepanović, prema odluci suda, dobio je više od 8.000, a ostalih pet članova Nataša Šuković, Radojica Jovanović, Vladislav Medicinal, Budimirka Bojić i Zoran Obrenović od 2.530 do 5.390 eura.

,,U posljednje dvije godine mandata Savjet se nije sastao ni jedan put, tačnije posljednja sjednica održana je 16. novembra 2012. godine”, piše na sajtu Opštine, u rubrici Javni ili lični interes?

U toj rubrici, od proljetos, po nalogu predsjednice Opštine Željke Vuksanović, objavljuju se presude po tužbama bivših funkcionera iz koalicije Demokratske partije socijalista i Grupe građana.

Članovi Savjeta koji su imali mandat od 2008. do 2010. godine, prethodno su na isti način naplatili 15.290 eura. Dosuđena im je i zatezna kamata od 7.308 kao i naknada za troškove postupaka od 2.984 eura. Najviše, oko 4.620 s kamatom od preko 2.000 eura, dobio je predsjednik Dragan Vujisić. Članovi Savjeta Saša Jeknić. Zoran Rakočević i Svetislav Martinović, dobili su između 2.000 i 2.900, s kamatama od oko 1.300 eura. Kako je ranije objavljeno na sajtu Opštine, u tom periodu Savjet se sastao samo tri puta. Najveći ,,doprinos” za kulturu, očigledno im je bio što su broj zaposlenih u Centru povećali na čak 45.

U opštinskoj kasi, kažu u lokalnoj upravi, i pored dobre volje, nema novca da se isplate bar neke od dužnih zarada zaposlenima Centra. U izvršnoj vlasti smatraju da to nije pravedno, ali se ta situacija ne može izmijeniti, ,,jer je i lokalna uprava dodatno opterećne brojnim tužbama bivših funkcionera”.

Predsjednica Opštine Željka Vuksanović, nedavno, na sjednici Skupštine opštine, nagovijestila je da će najvjerovatnije predložiti smanjenje zaposlenih u Centru, sa devet na četiri radnika. Ona je to kazala odgovarajući na pitanje odbornika Vladimira Martinovića iz Demokrata, kojeg je zanimalo zbog čega se zaposlenima duguje toliko zarada.

„Čija je nadležnost i obaveza da se stanje u toj ustanovi sredi, jer ne mogu da shvatim da radnici te ustanove trpe zbog grešaka predhodne vlasti. Smatram da je izvršna vlast po hitnom postupku dužna da riješi tamošnju alarmantnu situaciju”, tvrdi Maritnović.

On je pozvao aktuelni Savjet Centra da nikako ne prihvati prijedlog predsjednice, te da izvršna vlast za dalje smanjenje broja zaposlenih neće imati njegovu podršku. Odbornik Demokrata predlaže da smanje zarade ako je potrebno ali da novih otpuštanja ne smije biti.

U opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista iz čijih redova su uglavnom članovi bivših savjeta, smatraju da Vuksanovićevu i njene saradnike nije trebalo da iznenadi blokada računa Centra za kulturu, već je trebalo da, i pored toga, obzbijede novac za zarade zaposlenima. Tako misli i bivši radnik i nekadašnji predjsednik sindikata Centra Vesko Rakočević.

,,Najnovijim ‘biserom’ da radnici Centra za kulturu nisu primili plate jer para nema i da je Opština ispunila sve obaveze predviđene budžetom kao i to da su ih iznenadile blokade bivših članova savjeta te ustanove, Vuksanović pokazuje koliko manipuliše iznoseći neistine kako građanima tako i zaposlenima te ustanove. Da li je moguće da sposobna predsjednica sa svojim ekspertskim timom nije predvidjela blokade koje nijesu pale s neba? Evidentno je bilo da će članovi bivših savjeta dobiti sudske sporove jer je i direktor sam priznao dugove koje im ustanova duguje”, kaže on.

Prema njegovim riječima, ,,predsjednici još nije jasno da je preuzimanjem vlasti preuzela i dugove koje će, kako stvari stoje, i sama prenijeti sljedećoj vlasti”. On smatra da njegove bivše kolege ne mogu biti zadovoljne ,,što predsjednica ima volju, ali nema para”.

I pored zaista nezavidne situacije, proteklih mejseci ta ustanova je potpuno ispunila planove svojih djelatnosti, a tako će, kako kaže direktor Branislav Jeknić, biti i narednih mjeseci. Pred njima je organizacija i koorganizacija najvažnijih događaja kulturnog ljeta, pa će devet zaposlenih raditi i bez zarada. Početkom jula pomoći će u oraganizaciji Festivala karikature, na kojem će učestvovati umjetnici iz nekoliko desetina država svijeta. Tradicionalno, Centar će biti podrška i organizatorima Tango kampa i Festivala alternativnog teatra, koji počinju u julu.

Ustanova će, najavljuje direktor, i ovog ljeta organizovati Etno kamp zahvaljujući istraživačkom radu i entuzijazmu KUD Mijat Mašković, ali i brojne književne večeri, izložbe i koncerte.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo