U Makedoniji kriza još traje. Poslije večeri krvavih glava kada su demonstranti upali u zgradu Narodnog sobranja pri čemu je povrijeđeno više od 80 ljudi, među njima i predsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoran Zaev, jedna od manjih i sa stanovništvom malobrojnijih evropskih država djeluje podijeljeno.
Zaev je odbio poziv predsjednika Đorđa Ivanova za sastanak. Objasnio je da je dosadašnjim odbijanjem da mu da mandat za formiranje vlade, šef države glavni krivac za situaciju i da ne može biti dio rješenja.
On je naveo da – pošto je u četvrtak izabran predsjednik skupštine – najmanje što očekuje od predsjednika Ivanova je da mu najzad dodijeli mandat za formiranje vlade. Na pitanje šta ukoliko Ivanov to ne uradi, Zaev je kratko odgovorio: ,,Imamo predsjednika Sobranja, imaćemo i vladu”.
Zaev je rekao kako očekuje ostavku direktora Kancelarije za javnu bezbjednost Mitka Čavkova i naveo kako se sinoć desio pokušaj ubistva s predumišljajem, te da vjeruje kako će istraga dovesti do krivaca za nasilje. Zaev je ranije optužio vođstvo VMRO-DPMNE da ne želi predati vlast jer se plaši odgovornosti.
Novi predsjednik parlamenta Talat Džaferi, je u srijedu, kad ovaj broj Monitora ide u štampu, ušao u prostorije i sjeo na stolicu predsjednika Sobranja. To bi mogli biti znaci da će VMRO -DPMNE popoustiti i dopustiti Zoranu Zaevu da formira vladu.
Džaferi je najavio i da će, ukoliko predsjednik Makedonije ne bude u roku od 10 dana dao mandat za sastav vlade Zoranu Zaevu, pokrenuti opoziv Ivanova u skupštini Makedonije. On je poručio i da bi Ivanov mogao krivično da odgovara zato što ne poštuje Ustav.
Poslanici do sada vladajuće VMRO-DPMNE i koalicije Za bolju Makedoniju, koja protestuje protiv saveza Zaeva i albanskih stranaka, okupili su se u utorak u kabinetu dosadašnjeg predsjednika Sobranja Trajka Veljanoskog.
Sastanku je prisustvovao i lider VMRO-DPMNE, bivši premijer Nikola Gruevski. ,,Makedoniji u ovim teškim i osjetljivim trenucima nije potreban nezakonit predsjednik parlamenta, nezakonita vlada i stvaranje ozbiljnih političkih presedana u cilju uspostavljanja paralelnih institucija protivnih Ustavu koje mogu da izazovu štetne i neotklonjive posljedice”, naveli su poslanici te koalicije.
Iz svijeta stižu osude nasilja u skupštini Makedonije i pozivi na smirivanje tenzija. Papa Franjo pozvao je na molitvu za Makedoniju zbog ozbiljne političke situacije u toj zemlji i poslije nasilnih događaja u makedonskom parlamentu.
Prošlonedjeljni događaji u Sobaranju izazvali su oštre reakcije iz Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i NATO, koji su signalizirali da smatraju Džaferija novim predsjednikom parlamenta. „Akti nasilja u parlamentu potpuno su neprihvatljivi i pozivamo na mir i uzdržanost”, naveli su visoka predstavnica EU Federika Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han u zajedničkom saopštenju.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg naveo je da je politički dijalog u najboljem interesu svih građana Makedonije. Ministar spoljnih poslova Njemačke Zigmar Gabrijel je poručio da u Skoplju konačno mora biti formirana Vlada. „Potpuno je neprihvatljivo da prethodna vladajuća partija odbija da dozovoli da se to dogodi”.
Tursko Predsjedništvo je u saopštenju izrazilo nadu da će se „razlike u mišljenjima” u Makedoniji uskoro riješiti kroz dijalog i toleranciju. ,,Makedonija ima ključni značaj u uspostavljanju dugoročnog mira na Balkanu”, navodi se u saopštenju i dodaje da će Turska nastaviti da podržava tu zemlju.
SAD su preko zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Jia koji je posjetio Makedoniju, poručile da je važno da se omogući većini da sastavi vladu, a da oko programa Vlade poslanici debatuju u Sobranju. Makedonski političari su bili konstruktivni tokom razgovora, ocijenio je Ji i kazao da im je prenio zainteresovanost SAD da region Zapadnog Balkana bude stabilan, kao i da je izrazio podršku Vašingtona evrointegracijama Makedonije.
Predsjednik Ivanov, koji je razgovarao sa Jiem, smatra da su, ukoliko postoji pravo liderstvo kod predsjednika parlamentarnih partija, prepreke za određivanje mandata savladive. Ivanov traži od Zaeva da ispuni javno izrečeni stav da će zajedno s koalicionim partnerima obezbijediti garancije o jačanju unitarnosti države i da će sve biti u skladu s Ustavom, navedeno je u saopštenju iz predsjedničke kancelarije.
Ivanov odbija da dodijeli mandat Zaevu tvrdeći da koalicioni sporazum koji ovaj ima sa strankama makedonskih Albanaca ruši ustavni poredak države. Taj sporazum predviđa da albanski postane drugi zvanični jezik.
Mediji pod kontrolom zvanično bivšeg, ali zapravo i aktuelnog režima neprestano izvještavaju da bi to bio državni udar na zemlju. Pod tom parolom Gruevski je pozvao pristalice na demonstracije i pohvalio to što je narod „spreman da ide do kraja”.
Zaev poručuje: ,,Neistina je da želimo promijeniti Ustav, grb i himnu države, laž da će se morati naučiti albanski jezik u Štipu, Kočanima, Berovu, Prilepu, Bitolu, Gevgeliju, Strumici, Radovišu. Laž je da će biti kazne, ako ne znate albanski jezik, laž je da će makedonski narod biti proglašen genocidnim”.
On je rekao da postoji i program nove reformske Vlade, koji garantuje unitarnost države, poštovanje Ustava, kao i evroatlantsku perspektivu Makedonije, što će, prema njegovim riječima, još jednom biti predočeno šefu države. ,,Time se iscrpljuju svi nerazumni zahtjevi Ivanova kojima uslovljava dodjeljivanje mandata. Skupštinska većina ima obavezu da realizuje većinsku volju 700.000 građana izraženu na decembarskim izborima”, rekao je Zaev.
Uticajni američki kongresmen Džon Mekejn ocijenio je da je neophodan veći angažman, posredovanje u eksplozivnom stanju u Makedoniji, ističući da nije u ni u čijem interesu nije da se država raspadne. ,,Zabrinut sam za Makedoniju. Ne predviđam rat ili konflikt, ali kažem da je napetost velika i da situacija izlazi iz kontrole i traži veći angažman SAD-a, ali i EU”, ocijenio je Mekejn.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je, međutim, u saopštenju da se ,,prekine pritisak spolja na Makedoniju kako bi se omogućilo odgovornim političkim snagama u zemlji da sami odrede razvoj države u budućnosti”.
Vlasti u susjednim zemljama su poručile da prate sa zabrinutošću dešavanja u Makedoniji i osudile nasilje.
Signal za nasilje
U oštro intoniranom komentaru, Dojče vele ocjenjuje da je cilj upada nasilnika u makedonski parlament samo jedan: bivši premijer Gruevski i njegova klika iz nacionalističke VMRO po svaku cijenu hoće da zadrže vast.
„Otkako je izgubio parlamentarnu većinu, Gruevski i njegova partija idu na blokadu Sobranja kako bi spriječili izbor njegovog predsjednika i vlade. U tome svesrdno pomaže predsjednik Ivanov, vjerni sljedbenik Gruevskog. Kada su poslanici nove skupštinske većine odlučili da probiju tu barikadu i izaberu novog predsjednika parlamenta, dat je signal da nasilje može da počne.
Za Gruevskog i kliku oko njega pad sa vlasti vjerovatno znači odlazak na dugogodišnju robiju. Kako je prethodnih godina otkrivano, politička vrhuška je preko tajnih službi masovno prisluškivala desetine hiljada građana, prekrajala izborne rezultate i duboko zagazila u koruptivnu močvaru. Specijalno tužilaštvo – formirano tek na insistiranje EU i SAD – tereti bivšeg premijera za više slučajeva zloupotrebe moći.”
DW ocjenjuje da Gruevski i njegova partija mjesecima pokušavaju da isprovociraju međuetnički sukob u zemlji. „Ciljano se sprovodi kampanja mržnje protiv Albanaca i ‘izdajnika’. Oni vjeruju da kontrolisana nestabilnost bivšem premijeru daje adut u eventualnim pregovorima s međunarodnom zajednicom od koje će Gruevski tražiti amnestiju za deceniju kriminalne vladavine. Ako to ne uspije, postoji i rezervni scenario koji se već otvoreno pominje – predsjednik Ivanov proglasiće vanredno stanje i tako ukinuti ionako krhku demokratiju.”
Po DW, Gruevski je najbolji primjer za pogubnu briselsku politiku na Balkanu gdje, umjesto liberalnih i demokratskih političara, EU godinama podržava autoritarne lidere uz geslo stabilnost pa demokratija. „To se vraća kao bumerang, a cijena je gubitak i demokratije i stabilnosti. Može biti da je za Makedoniju prekasno. Ukoliko jeste, dio krivice snosi i neodlučna EU”, zaključuje DW.
Milan BOŠKOVIĆ
HORIZONTI3 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice