Povežite se sa nama

MONITORING

Krvave i prljave ruke

Objavljeno prije

na

Odjeknula je Podgoricom počasna paljba, deset plotuna iz šest artiljerijskih oruđa ispaljeno je u slavu Dana državnosti. Predsjednik kojeg ne priznaje više od pola Crne Gore, Filip Vujanović Takozvani povodom praznika je priredio svečani prijem u Plavom dvorcu na Cetinju. On je kazao da slobodarstvo i antifašizam, ujedinjeni u jedan datum – 13. jul, na najbolji način simbolizuju Crnu Goru. Tog 13. jula 1878. godine, podsjetio je, Crna Gora je na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje, a istog datuma 1941. godine u velikom antifašističkom ustanku počela obnovu nezavisnosti, koja je konačno obezbijeđena majskim referendumom 2006. godine.

 

Glatko teče vladajuća interpretacija istorije, nema u njoj mjesta za krvave podjele i dugovječne rane Crne Gore. Praznik je, na valja kvariti.

Opozicione partije čestitale su građanima Dan državnosti. Socijalistička narodna partija i Pozitivna, svaka za sebe, položile su cvijeće na spomenik Partizanu borcu na Gorici.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić rekao je da se nikada ne smije zaboraviti da je borba protiv fašizma značila ne samo rat do vojne pobjede, već borbu za bolje društvo, nepomirljiv obračun sa tim sistemom vrijednosti, njegovo puno i trajno iskorjenjivanje. On je posebno istakao da avet fašizma i danas visi nad Evropom, ali i Crnom Gorom. „Onaj koji je ugradio rečenice Sekule Drljevića u Deklaraciju o nezavisnosti polako odustaje od istih, što je dobro”, kazao je Milić i naglasio da je ,,zadatak SNP CG da i posljednje tragove fašizma izbriše iz državnih simbola, odnosno državne himne”.

Ako nas od ideala antifašizma dijele još samo dvije strofe himne – na konju smo. Mnogo bolje o stanju stvari u Crnoj Gori, kada je o antifašizmu riječ, međutim, govori činjenica da je Bulevar Srđana Aleksića u Podgorici otvorio gradonačelnik dr Miomir Mugoša. Srđan Aleksić ubijen je 1993. godine u Trebinju kada je branio druga Bošnjaka. Miomir Mugoša bio je ministar u vladi koja je srcem, dušom i tuđim životima bila na strani onih koji su ubili Srđana.

Za sve, pa i za antifašizam, laž je slab temelj. Jednako kao što je slab temelj za korak naprijed, prazno klicanje uz fanfare. Parazitiranje na slavnim datumima lako može voditi ka ponavljanju najgoreg iz istorije.

Lijep primjer upropaštavanja nečega što bi trebalo biti važno bilo je ovogodišnje dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade. Kao na dlanu pokazao se najneproduktivniji način vođenja rasprave. Intelektualci koji sada služe režimu, ustali su protiv laureata koji su režimu služili prije dvadestak godina. Kao rezultat toga, ovih dana će biti razmotrene izmjene Zakona o državnim nagradama. Ide se ka tome da najznačajnije nagrade mogu dobiti samo u datom trenutku aktuelne sluge.

Stvarni antifašizam i borba za slobodu u Crnoj Gori danas bi bila prije svega borba za pravo na pamćenje i svjedočenje i na kontrolu i smjenjivost vlasti. Redom: uspostavljanje prelazne vlade, donošenje zakona o lustraciji i zakona o ekstraprofitu, raspuštanje tajne policije, uspostavljanje javnog servisa. Svaki od tih koraka ka uspostavljanju slobodnog društva pogodio bi uglavnom iste ljude. Krvave i prljave ruke. Učesnici u ratnom i zločinu pljačke održavaju se na vlasti teškim udbaškim radom; preko medija u vlasništvu države pokušavaju da operu prljave ruke.

Malo po malo, postalo je uobičajeno da velike parade u Crnoj Gori kvare male grupe, uglavnom mladih ljudi, spremnih da viknu šta ne valja. I što se veleprefinjenim ušima vlasti nikako ne dopada. Uoči inauguracije Filipa Vujanovića organizovan je Marš protiv mafije. Uz sliku crvenog tepiha kojim su stupale zvanice, išao je ton od jedne riječi: ,,Lopovi”. Upadljivo je da vlast ne zna kako da u takvim situacijama reaguje. Najradije bi pohapsila koga treba, ali mora da pazi na šminku. Protiv jednog od organizatora Marša, Marka Milačića, policija je podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog sumnje da je, kao organizator protestnog Marša protiv mafije, počinio više prekršaja iz Zakona o javnim okupljanjima. Učesnici marša zauzeli su, primijetila je policija, cijelu kolovoznu traku i usporili saobraćaj, kratkotrajno blokirali saobraćaj u mjestu Gospoština. Nijesu imali ni dovoljan broj redara. ,,Mi smo slobodarski marširali tridesetak kilometara od Podgorice do Cetinja, a vi ćete, zajedno sa vašim šefom, vrlo brzo marširati do Spuža”, odgovorili su organizatori i učesnici marša do Cetinja.

Nije s mirom DPS proslavio ni godišnjicu formiranja partije. Tada je grupa mladih, bukom, zvižducima i psovkama rekla šta misli o predsjedniku vlade i njegovom najvažnijem koalicionom partneru.

Tokom trajanja prijema povodom Dana državnosti na Cetinju neformalne grupe Pokret Udar i Otpor diktatorskom režimu simbolično su sahranili vladu. Policija je uhapsila jednog od aktivista i poslije objasnila da nije uhapšen tokom performansa, već nekoliko sati kasnije, kada je sa još nekoliko članova dviju Fejsbuk grupa nosio mrtvački kovčeg Ulicom vojvode Batrića i navodno nasrnuo na policajca. ,,L. F. se prethodno, sa još nekoliko lica, oglušio o upozorenje a potom i naređenje da se skloni sa kolovoza i da prestane sa vikom i galamom. Ova lica su, kako se sumnja, kretanjem kolovoznom trakom ometala i ugrožavala odvijanje javnog saobraćaja, a vikom i galamom su remetila javni red i mir”, saopšteno je iz policije. Naravno da ih nije bolio saobraćaj, nego sanduk.

Male grupe otpora su kao grudvica koja se pokrene negdje visoko u snijegom pokrivenoj planini, Može se istopiti, ali može i pokrenutu lavinu. Šta će se desiti, zavisi od klime. Klima koja se u Crnoj Gori njeguje, ona koja ne traži alternative, nego podjele sakriva ili podstiče, vodi u buku i bijes. Lavinu.

Oktobarski i aprilski izbori pokazali su da podjele ni ovdje ne moraju biti vječne i da ima ko da čuje kako se mogu prevazići. Na drugoj strani, ideja lidera SDP-a da će on birkati crnogorske Srbe, sve ostajući uz skute Milu Đukanoviću i produžavajući mu mandat za uništavanje ove zemlje do krajnjih mogućih granica – pokazuje kako se, nepodnošljivo lako, može ukopavati početak izgradnje demokratske Crne Gore.

Parazitiranje na velikim datumima opasan je znak da su vrata budućnosti još zaključana.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo