MONITORING
Kum do kuma, zet do šure

Ukoliko Skupština usvoji kadrovska rješenja Administrativnog odbora o dva nova člana i mjestu predsjednika Senata Državne revizorske institucije, biće to pisani spomenik konfliktu interesa. Važnije: čin potpunog skidanja gaća toj instituciji. Izgledalo bi to ovako: Milan Dabović kao prvi čovjek tog tijela, kontrolisao bi, recimo, budžet i završni račun, u domenu svog vjenčanog kuma Radoja Žugića, ministra finansija. Radule Žurić kao četvrti član Senata, od ukupno pet, ispitivao dokumenta državnih firmi koje kontroliše njegov vjenčani kum Duško Marković, potpredsjednik vlade i ministar pravde. Nikola Kovačević kao peti član, češljao papire svom šuri, pomenutom ministru Žugiću. Kum do šure, zet do kuma. Uglavnom – oj-ha.
Narečena trojica kandidovani su kako bi zauzeli upražnjena mjesta. Predsjednik Senata Miroslav Ivanišević, koji je, uz predsjedničku, zauzimao i četvrtu stolicu u Senatu, krajem marta podnio je ostavku zbog kompromitujućeg snimka – seksa pod crnogorskom zastavom, u svom kabinetu. Peta stolica prazna je već četiri godine, nakon što je Dušan Mrdović pošao za ambasadora u Makedoniji. Ostale zauzimaju: sadašnji v.d. predsjednika Dragiša Pešić, Branislav Radulović i, pomenuti, Milan Dabović.
Administrativni odbor koji broji trinaest članova (DPS-5, DF-3, PCG-2, SNP, SDP, BS – po jedan), na čijem čelu je poslanik DPS-a Radivoje Nikčević, prvo je saslušavao četiri kandidata za mjesto četvrtog člana Senata. Prijavili se: bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Dragoslav Minić, sudija Višeg suda Ljiljana Vuksanović i dva kandidata zaposlena u DRI Nela Ćuković i, pomenuti, Radule Žurić. Kako se, što je veoma indikativno – ovaj put u tom tijelu glasalo tajno, ne zna se kako je ko glasao. Zna se: Žurić, kum Duška Markovića, prošao je. Onda je Odbor saslušavao 12 kandidata za mjesto petog člana Senata. Prijavili se, između ostalih: bivši direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma Predrag Mitrović, pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević, bivši direktor ZIKS-a Milan Radović, član Odbora direktora Rudnika uglja Milan Kastratović, rukovodilac računovodstva u Hipo Alpe Adria banci Mila Kasalica, pomenuti Nikola Kovačević…
Kasalica i Kovačević odlaze u drugi krug. Kovačević je prošao sa 8 – 5. Brojke govore: birao ga je makar jedan predstavnik iz redova opozicije! Iz Pozitivne su saopštili da nijesu dali podršku Kovačeviću. U Demokratskom frontu kažu da su glasali Kasalicu. SNP o tome ne želi da priča prije skupštinskog zasijedanja. Iako se ne zna koji je opozicionar glasao (tajno glasanje) za izbor Kovačevića, opozicija je – i Pozitivna, i Front, i SNP – javno osudila takvo rješenje. SDP, prema pisanju Vijesti, nije podržala Žurića, a stav o Kovačeviću, saopštiće na plenumu. „Budući da je glasanje bilo tajno, ne smatramo da treba ‘ispitivati'kako je koji poslanik glasao na sjednici tog radnog tijela, a svoj stav o izboru petog člana DRI ćemo dati kad na dnevnom redu zasijedanja na plenumu bude tačka posvećena izborima i imenovanjima”, saopšteno je iz medijskog pula te stranke. Glasalo se, na koncu, za predsjednika Senata. U drugom krugu Milan Dabović je dobio sedam, a Branislav Radulović šest glasova. Iako Brisel insistira na stručnosti i nezavisnosti članova Senata DRI, što je potvrdio i predstavnik EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič prilikom posjete toj instituciji, većina u Administrativnom odboru za to ne mari.
Naprotiv. Zar je bitan Brisel kada su u pitanju revizije poslova političkih mentora ljudi iz Odbora? Tako je prihvaćena kandidatura prekaljenog partijca Nikole Kovačevića. On je do trenutka prijavljivanja za DRI 12 godina bio član Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista. Klasični Đukanovićev vojnik nedavno je znao da, ispred DPS-a, saopšti o antivladinim protestima: ,,Na ruku im ide jedino proljećnje lijepo vrijeme, pa su ovog puta iz repertoara rekvizita odabrali šatore umjesto balvana i kampovanje u centru grada umjesto svakodnevne vožnje autobusima. Namjera im je ista kao i onda ( 1998) , samo što su zaboravili da su crnogorsko društvo i institucije 15 godina zreliji i mudriji i da ne nasijedaju olako na podmetnute prevare. U njihovim glavama januar još nije prošao, a još manje žele da stigne maj, jer su oba simboli njihovih poraza”. Nezavisan kandidat. Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić povodom rješenja Administrativnog odbora o izboru Kovačevića za člana Senata, kazao je, što je stav čitave opozicije, da je riječ o udaru na DRI, kako bi ta institucija bila staviljena pod potpunu kontrolu. ,,Očigledno da DPS nije mogao da priušti da tako važna institucije ne bude pod njihovim direktnim uticajem pa je danas na sjednici Administrativnog odbora uspio da nametne još jednog kandidata za člana
Senata”. Nije bitno ni to što je DRI zahtijevala da poziciju petog člana popuni ekonomista – Kovačević je pravnik. Bitno je da ima dva uva, i da sluša. Izboru Radula Žurića, drugog kandidata koji je dobio zeleno svjetlo Odbora, protivi se i državna revizija. Kazali su: nije kompetentan za to mjesto. Monitorov izvor blizak Državnoj revizorskoj instituciji smatra da će kod izbora kandidata zanimljivo biti ponašanje Socijalističke narodne partije, naročito poslanika Aleksandra Damjanovića. Naš sagovornik, uz to, tvrdi da bi DRI koja je nedavno objavila reviziju garancija KAP-a i koja je objavila niz nezgodnih revizorskih izvještaja, prihvatanjem ovakve kadrovske kombinatorike bila svedena na još jednu invalidnu instituciju.
Juriš na DRI, koju su do neki dan, uz Upravni sud, u Evropskoj uniji navodili kao jednu od profesionalnijih institucija u Crnoj Gori, po svemu sudeći, započet je seks aferom Miroslava Ivaniševića. Bivši predsjednik Senata DRI pojavio se marta ove godine na You tube u dugačkim čarapama, spuštenih pantalona, da bi početkom maja ta institucija objavila Izvještaj o reviziji državnih garancija iz 2010. i 2011. Još preciznije: čuveni snimak iz Ivaniševićeve kancelarije objavljen je na internetu nedugo nakon što je Ministarstvu ekonomije i Ministarstvu finansija dostavljen preliminarni izvještaj DRI o državnim garancijama za pet preduzeća: KAP, Željezara, Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz i Pobjeda. U našem nedjeljniku je pisalo: ,,Konačni Izvještaj potpisao je član Senata DRI Branislav Radulović. No, prema saznanjima Monitora, izradom tog izvještaja, prije nego što je dao ostavku nakon izbijanja afere, rukovodio je Ivanišević. Ne samo to. Prema tvrdnjama više sagovornika Monitora, potpis Ivaniševića nalazio se na preliminarnom nalazu”. Koji se nije mnogo razlikovao od zvanično objavljenog. Šta stoji u Izvještaju? Najsažetije: KAP-u, Željezari i Pobjedi dodijeljene su državne garancije bez izrade procjene opravdanost davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija.
Najveći grijeh Izvještaja je, razumije se, dio o KAP-u, u kojem su revizori, između ostaloga, utvrdili niz teških nezakonitosti na koje godinama ukazuju nezavisni posmatrači i analitičari. Koliki bi tek grijeh bio da su revizori u izvještaj stavili sve sumnjivo što su našli u dokumentima KAP-a. A nijesu – tvrdi Monitorov izvor. Sjetimo se odgovornih. Svojeručne potpise na te i takve garancije, u ime najodgovornijeg – Mila Đukanovića, stavili su: ministar finansija Igor Lukšić, ministar ekonomije Branko Vujović – za KAP i Željezaru; ministar saobraćaja Andrija Lompar za Željeznički prevoz i Željezničku infrastrukturu; ministar kulture, sporta i medija Branislav Mićunović za Pobjedu koji je predložilo garancije za kredite. Lukšić je, kao ministar finansija, potpisivao sve izdate garancije.
Da li bi izvještaj DRI bio isti da je na čelu te institucije bio kum Igora Lukšića, a član senata njegov šura? Tim pitanjem vraćamo se na aktuelni predlog kadrovskih rješenja Administrativnog odbora za članove i predsjednika Senata DRI. Nakon
onakvog izvještaja u Demokratskoj partiji socijalista shvatili su da nema opuštanja. Partijsku lojalnost treba ojačati porodičnim vezama. Što je sigurno, sigurno je.
Da li će glasovima na plenumu u tom naumu neko pomoći DPS-u. SDP? Neko iz opozicije?
Marko MILAČIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom