Povežite se sa nama

MONITORING

Kum do kuma, zet do šure

Objavljeno prije

na

Ukoliko Skupština usvoji kadrovska rješenja Administrativnog odbora o dva nova člana i mjestu predsjednika Senata Državne revizorske institucije, biće to pisani spomenik konfliktu interesa. Važnije: čin potpunog skidanja gaća toj instituciji. Izgledalo bi to ovako: Milan Dabović kao prvi čovjek tog tijela, kontrolisao bi, recimo, budžet i završni račun, u domenu svog vjenčanog kuma Radoja Žugića, ministra finansija. Radule Žurić kao četvrti član Senata, od ukupno pet, ispitivao dokumenta državnih firmi koje kontroliše njegov vjenčani kum Duško Marković, potpredsjednik vlade i ministar pravde. Nikola Kovačević kao peti član, češljao papire svom šuri, pomenutom ministru Žugiću. Kum do šure, zet do kuma. Uglavnom – oj-ha.

 

Narečena trojica kandidovani su kako bi zauzeli upražnjena mjesta. Predsjednik Senata Miroslav Ivanišević, koji je, uz predsjedničku, zauzimao i četvrtu stolicu u Senatu, krajem marta podnio je ostavku zbog kompromitujućeg snimka – seksa pod crnogorskom zastavom, u svom kabinetu. Peta stolica prazna je već četiri godine, nakon što je Dušan Mrdović pošao za ambasadora u Makedoniji. Ostale zauzimaju: sadašnji v.d. predsjednika Dragiša Pešić, Branislav Radulović i, pomenuti, Milan Dabović.

Administrativni odbor koji broji trinaest članova (DPS-5, DF-3, PCG-2, SNP, SDP, BS – po jedan), na čijem čelu je poslanik DPS-a Radivoje Nikčević, prvo je saslušavao četiri kandidata za mjesto četvrtog člana Senata. Prijavili se: bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Dragoslav Minić, sudija Višeg suda Ljiljana Vuksanović i dva kandidata zaposlena u DRI Nela Ćuković i, pomenuti, Radule Žurić. Kako se, što je veoma indikativno – ovaj put u tom tijelu glasalo tajno, ne zna se kako je ko glasao. Zna se: Žurić, kum Duška Markovića, prošao je. Onda je Odbor saslušavao 12 kandidata za mjesto petog člana Senata. Prijavili se, između ostalih: bivši direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma Predrag Mitrović, pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević, bivši direktor ZIKS-a Milan Radović, član Odbora direktora Rudnika uglja Milan Kastratović, rukovodilac računovodstva u Hipo Alpe Adria banci Mila Kasalica, pomenuti Nikola Kovačević…

Kasalica i Kovačević odlaze u drugi krug. Kovačević je prošao sa 8 – 5. Brojke govore: birao ga je makar jedan predstavnik iz redova opozicije! Iz Pozitivne su saopštili da nijesu dali podršku Kovačeviću. U Demokratskom frontu kažu da su glasali Kasalicu. SNP o tome ne želi da priča prije skupštinskog zasijedanja. Iako se ne zna koji je opozicionar glasao (tajno glasanje) za izbor Kovačevića, opozicija je – i Pozitivna, i Front, i SNP – javno osudila takvo rješenje. SDP, prema pisanju Vijesti, nije podržala Žurića, a stav o Kovačeviću, saopštiće na plenumu. „Budući da je glasanje bilo tajno, ne smatramo da treba ‘ispitivati'kako je koji poslanik glasao na sjednici tog radnog tijela, a svoj stav o izboru petog člana DRI ćemo dati kad na dnevnom redu zasijedanja na plenumu bude tačka posvećena izborima i imenovanjima”, saopšteno je iz medijskog pula te stranke. Glasalo se, na koncu, za predsjednika Senata. U drugom krugu Milan Dabović je dobio sedam, a Branislav Radulović šest glasova. Iako Brisel insistira na stručnosti i nezavisnosti članova Senata DRI, što je potvrdio i predstavnik EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič prilikom posjete toj instituciji, većina u Administrativnom odboru za to ne mari.

Naprotiv. Zar je bitan Brisel kada su u pitanju revizije poslova političkih mentora ljudi iz Odbora? Tako je prihvaćena kandidatura prekaljenog partijca Nikole Kovačevića. On je do trenutka prijavljivanja za DRI 12 godina bio član Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista. Klasični Đukanovićev vojnik nedavno je znao da, ispred DPS-a, saopšti o antivladinim protestima: ,,Na ruku im ide jedino proljećnje lijepo vrijeme, pa su ovog puta iz repertoara rekvizita odabrali šatore umjesto balvana i kampovanje u centru grada umjesto svakodnevne vožnje autobusima. Namjera im je ista kao i onda ( 1998) , samo što su zaboravili da su crnogorsko društvo i institucije 15 godina zreliji i mudriji i da ne nasijedaju olako na podmetnute prevare. U njihovim glavama januar još nije prošao, a još manje žele da stigne maj, jer su oba simboli njihovih poraza”. Nezavisan kandidat. Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić povodom rješenja Administrativnog odbora o izboru Kovačevića za člana Senata, kazao je, što je stav čitave opozicije, da je riječ o udaru na DRI, kako bi ta institucija bila staviljena pod potpunu kontrolu. ,,Očigledno da DPS nije mogao da priušti da tako važna institucije ne bude pod njihovim direktnim uticajem pa je danas na sjednici Administrativnog odbora uspio da nametne još jednog kandidata za člana

Senata”. Nije bitno ni to što je DRI zahtijevala da poziciju petog člana popuni ekonomista – Kovačević je pravnik. Bitno je da ima dva uva, i da sluša. Izboru Radula Žurića, drugog kandidata koji je dobio zeleno svjetlo Odbora, protivi se i državna revizija. Kazali su: nije kompetentan za to mjesto. Monitorov izvor blizak Državnoj revizorskoj instituciji smatra da će kod izbora kandidata zanimljivo biti ponašanje Socijalističke narodne partije, naročito poslanika Aleksandra Damjanovića. Naš sagovornik, uz to, tvrdi da bi DRI koja je nedavno objavila reviziju garancija KAP-a i koja je objavila niz nezgodnih revizorskih izvještaja, prihvatanjem ovakve kadrovske kombinatorike bila svedena na još jednu invalidnu instituciju.

Juriš na DRI, koju su do neki dan, uz Upravni sud, u Evropskoj uniji navodili kao jednu od profesionalnijih institucija u Crnoj Gori, po svemu sudeći, započet je seks aferom Miroslava Ivaniševića. Bivši predsjednik Senata DRI pojavio se marta ove godine na You tube u dugačkim čarapama, spuštenih pantalona, da bi početkom maja ta institucija objavila Izvještaj o reviziji državnih garancija iz 2010. i 2011. Još preciznije: čuveni snimak iz Ivaniševićeve kancelarije objavljen je na internetu nedugo nakon što je Ministarstvu ekonomije i Ministarstvu finansija dostavljen preliminarni izvještaj DRI o državnim garancijama za pet preduzeća: KAP, Željezara, Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz i Pobjeda. U našem nedjeljniku je pisalo: ,,Konačni Izvještaj potpisao je član Senata DRI Branislav Radulović. No, prema saznanjima Monitora, izradom tog izvještaja, prije nego što je dao ostavku nakon izbijanja afere, rukovodio je Ivanišević. Ne samo to. Prema tvrdnjama više sagovornika Monitora, potpis Ivaniševića nalazio se na preliminarnom nalazu”. Koji se nije mnogo razlikovao od zvanično objavljenog. Šta stoji u Izvještaju? Najsažetije: KAP-u, Željezari i Pobjedi dodijeljene su državne garancije bez izrade procjene opravdanost davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija.

Najveći grijeh Izvještaja je, razumije se, dio o KAP-u, u kojem su revizori, između ostaloga, utvrdili niz teških nezakonitosti na koje godinama ukazuju nezavisni posmatrači i analitičari. Koliki bi tek grijeh bio da su revizori u izvještaj stavili sve sumnjivo što su našli u dokumentima KAP-a. A nijesu – tvrdi Monitorov izvor. Sjetimo se odgovornih. Svojeručne potpise na te i takve garancije, u ime najodgovornijeg – Mila Đukanovića, stavili su: ministar finansija Igor Lukšić, ministar ekonomije Branko Vujović – za KAP i Željezaru; ministar saobraćaja Andrija Lompar za Željeznički prevoz i Željezničku infrastrukturu; ministar kulture, sporta i medija Branislav Mićunović za Pobjedu koji je predložilo garancije za kredite. Lukšić je, kao ministar finansija, potpisivao sve izdate garancije.

Da li bi izvještaj DRI bio isti da je na čelu te institucije bio kum Igora Lukšića, a član senata njegov šura? Tim pitanjem vraćamo se na aktuelni predlog kadrovskih rješenja Administrativnog odbora za članove i predsjednika Senata DRI. Nakon

onakvog izvještaja u Demokratskoj partiji socijalista shvatili su da nema opuštanja. Partijsku lojalnost treba ojačati porodičnim vezama. Što je sigurno, sigurno je.

Da li će glasovima na plenumu u tom naumu neko pomoći DPS-u. SDP? Neko iz opozicije?

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo