Povežite se sa nama

MONITORING

Duge ruke Službe

Objavljeno prije

na

U podgoričkom hotelu Ramada prije 8. jula, dana sudskog uvođenja stečaja u Kombinatu aluminijuma, Aleksandar V. Osminin, opisan kao general-major i „iskusni obavještajac”, organizovao je štab i „rukovodi potezima ruskih državljana, posredno i neposredno povezanih sa KAP-om”. Prema pisanju Dnevnih novina, „indikativno je da su po dolasku Osminina iz KAP-a nestali važni dokumenti”, te da je uslijedila „havarija kompjuterskog centra KAP-a i izbrisan je dio važne dokumentacije”.

 

Dokaz njegovog prisustva u Podgorici je objavljena fotografija ispred Višeg državnog tužilaštva gdje, sa jednom neimenovanom osobom, posmatra privođenje finansijskog direktora KAP-a Dmitrija Potrubača pod sumnjom da je od 22. februara do 25. maja protivpravno prisvojio električnu energiju u vrijednosti 9,64 miliona eura.

Ko je Osminin? Bio je zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Službe poreske policije Ruske Federacije (RF), zatim načelnik Operativno-istražnog biroa za borbu protiv privrednog kriminala ruskog MUP-a, prvi zamjenik načelnika Glavne uprave MUP-a. Završio je policijsku višu školu i akademiju, specijalizirao finansijsko poslovanje u ruskoj vladi. Zvanično je od aprila 2009. direktor zaštite imovine i resursa En+ Groupe i „koordinator djelatnosti službe bezbjednosti kompanije”. KAP posluje u sastavu Centralno-evropske aluminijumske kompanije koju je osnovala En+ Groupa da bi upravljala njenom imovinom i u KAP-u.

Očigledno, boravak Osminina u Podgorici, sve da su iz En+ Groupe to i htjeli, nije mogao biti tajan, kao ni da vlasnik En+ Groupe Oleg Deripaska angažuje saradnike iz ruskih službi bezbjednosti, vojske i-ili podzemlja. U intervjuu za The Sunday Telegraph on je 2012. priznao da je 1990-ih, tokom bespoštednog sukoba sa drugim ruskim oligarsima – poznatog kao „aluminijumski rat”, plaćao zaštitu kriminalnim bandama i lokalnim policijskim glavešinama, ali i da je „izgradio sopstvenu jedinicu za bezbjednost od bivših agenata Komiteta državne bezbjednosti (KGB) i Crvene armije”.

Vjerovatno glavni čovjek Deripaskine službe bezbjednosti za sve kompanije, uključujući i En+ Groupu i nadređeni u Podgorici prisutnog Aleksandra Osminina, veteran je ruske špijunaže – Valerij Pečenkin. On je trenutno u bordu direktora Deripaskine kompanije Bazni elemenat. Pečenkin je 1980. diplomirao na KGB školi u Minsku.

U Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), nasljednici KGB-a, rukovodio je departmanom kontraobavještajnih poslova, a od 1997. do 2001. bio zamjenik direktora. Sa nekoliko telefonskih poziva je 2005. pomogao da milijarder Natanijel Rotšild, bez pasoške kontrole na moskovskom aerodromu Šermjetevo-2, doputuje „u posjetu Deripaski i FSB-u”. Rotšild je, između ostalog, nama poznat kao organizator rođendanske žurke jula 2011. u Porto Montenegru – koštala više od milion eura, a prisustvovali su joj i Deripaska, Milo Đukanović i tadašnji premijer Igor Lukšić.

The Daily Mail je 2008. objavio činjenice prema kojima je Deripaskina kompaniju Rusal „najvjerovatnije KGB spavaonica”. Rusal je, na početku globalne finansijske krize i kolapsa potražnje za robama, 2009. bio zatrpan dugovima i prijetilo mu je oduzimanje imovine od banaka. Pod uticajem „KGB establišmenta”, pisala je britanska štampa, ruska vlada je podržavši milijardama ključne kredite obezbijedila opstanak kompanije.

No, Deripaskin status nedodirljivog klijenta ruskih tajnih službi možda je sada upitan. Neka varničenja očigledna su, jer se Deripaska u razgovoru za Financial Times 17. marta ove godine kritički osvrnuo na FSB. U komentaru koji je taj list ocijenio kao „neuobičajen”, on je, kritikujući tromo sprovođenje zakona u domovini, kazao da je FSB paradoksalno „dvostruko brojniji od sovjetskog KGB-a”. Ruski mediji su sredinom prošlog mjeseca objavili da je vrh RF-a navodno zabrinut zbog globalnog imidža koji u posljednje vrijeme ugrožava Deripaska: neke njegove kompanije od Jamajke, Nigerije, Nove Gvineje su bankrotirale ili su mu nacionalizovane ili ih potresaju štrajkovi.

Tu su i ozbiljne implikacije predmeta o navodnom pranju četiri milijarde eura preko računa ruske mafije u Španiji. Deripaska je osumnjičen u oktobru 2009, a novembra 2011. godine je sudija iz Vrhovnog suda Španije predao Glavnom tužiocu RF-a dokumente iz tog predmeta. Španska diplomatija novodno pritiska Ruse da sprovedu vjerodostojan postupak.

Pad Deripaskinog statusa u tijesnoj je vezi sa gubitkom finansijske moći, koja se može posmatrati i kroz rang-listu Forbesa: bogatstvo iz 2008. od 28 milijardi eura mu se istopilo na 8,5 u ovoj godini; bio je 2008. najbogatiji Rus, da bi sada bio 16. na istoj rang listi.

Na drugoj strani, KAP je možda već otpisana etapa u crnogorsko-ruskim odnosima, kroz koje su od kraja 1990-ih prošle milijarde i milijarde sumnjivog novca. KAP nije više stožerna investicija baćuški, jer svi službeni pokazatelji govore da se ruske investicije u Crnu Goru povećavaju – 2009. godine iznosile su 66 miliona, a 2011. čak 111,9 miliona eura – vjerovatno u turizam i nekretnine…

Deripaska je, kako smo objavili, prošlog mjeseca na hitno savjetovanje u Moskvu pozvao svoje menadžere iz Podgorice. Iz En+ Groupe su 27. juna saopštili da je upravo on imenovan za generalnog direktora kompanije, zadržavajući istovremeno dužnost predsjednika upravnog odbora. Kao razlog KAP se ne pominje, već samo njegova izjava o razvoju ekonomije u Sibiru!

U međuvremenu, Ministarstvo vanjskih poslova RF je 11. jula pozvalo crnogorskog ambasadora Zorana Jocovića da mu „u tvrdoj formi” prigovori što crnogorska policija nije dozvolila da privedenog – potom nakon položene garanicije oslobođenog – Dmitrija Potrubača posjete ruske diplomate. Ipak, uočljivo je da niti jedan ruski medij ne analizira kako će se postupak protiv Deripaskinog službenika i druga sobitija oko KAP-a odraziti na odnose RF-a sa Crnom Gorom.

„Ništa manje interesantno nije i pitanje ima li Oleg Deripaska neki adut za posljednji razgovor sa onima koji su mu pomogli da uđe u KAP. Sada o svemu tome može da se nagađa”, piše dopisnik Večernjih novosti iz Moskve.

Ruski ministar za vanredne situacije, civilnu odbranu i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, Vladimir Pučkov, izjavio je 26. aprila u Podgorici da će ,,mirno rješavanje situacije u KAP-u doprinijeti razvoju odnosa između RF i Crne Gore”. Međutim, iako je njegov resor „nadležan” za KAP, izvjesno je da Pučkov nema težinu kakvu je na tom mjestu imao njegov prethodnik – Sergej Šojgu, sada ministar odbrane RF-a.

Šojgu je godinama, skupa sa Milanom Roćenom, kopredsjedavao Međuvladinim komitetom za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju između RF i Crne Gore, ali se o novonastaloj situaciji oko KAP-a nije oglašavao. Dok je Potrubač bio u zatvoru, Šojgu je imao važnija posla: sa Vladimirom Putinom je nadgledao najveće postsovjetske manevre u kojima je učestvovalo 160.000 vojnika.

No, otvorenim pismom je reagovao Aleksij Kuznjecov, bivši predsjednik Odbora direktora KAP-a, naglašavajući da ono „ne predstavlja zvaničan stav En+ groupe, nego lične”. Njegove ocjene su i političke, jer je pozvao građane „da napišu formalni zahtjev kancelariji tužilaštva i da traže istragu” protiv vladinih zvaničnika.

Kuznjecova je, prije nešto više od godinu, dok je bio u KAP-u, Nebojša Medojević opisao kao „ruskog obavještajca” i šefa rezidenture FSB-a za Crnu Goru.

„Ove informacije su sa istog, već čuvenog mejla snežana.pahuljica, sa kojeg su stigli i listinzi prisluškivanih razgovora Darka Šarića i Nasera Keljmendija”, kazao je za list Dan.

Ocijenio je da za svakog obavještajca od ranga, „kakav je nesumnjivo Kuznjecov”, problem nastaje kada mora da se obraća javnosti; „To obično znači da je njegova stvarna uloga otkrivena i da će uskoro biti povučen u centralu”. Optužio je i Milana Roćena, tadašnjeg ministra vanjskih poslova, da „zastupa ruske obavještajne strukture”.

Roćen je lani 29. februara, tokom polemike sa Medojevićem u Skupštini, poručio da sa gnušanjem i gađenjem odbačuje insinuacije vezane za KAP i odnos sa Rusijom. Negirao je i optužbe da je 300 miliona eura, koji su prema riječima Sergeja Šojgua uloženi u KAP, otišli u njegove i Đukanovićeve džepove. Agencija za nacionalnu bezbjednost je objavila da ne posjeduje podatke da je Kuznjecov ruski obavještajac.

Epilog: Roćen je u julu, pod neuvjerljivim objašnjenjem, dao ostavku, kao i Kuznjecov na dužnost u KAP-u par mjeseci kasnije.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo