Povežite se sa nama

MONITORING

Ranko se češlja

Objavljeno prije

na

Za petak, kad ovaj broj Monitora bude u prodaji, Milo Đukanović, premijer, zakazao je susret sa novinarima. Teško je pretpostaviti šta bi, u smislu sređivanja državne kase, mogao da obznani. Možda smo pronašli naftu.

Za rebalans budžeta kakav je predložila Vlada, Đukanović i njegova Demokratska partija socijalista i dalje u parlamentu nemaju većinu. Socijaldemokratska partija i dalje je protiv. Vijesti su, pozivajući se na pouzdane izvore, objavile da je balansiranje budžeta ušlo u pijačnu fazu. Navodno je DPS nudio SDP-u da država preuzme 30, a ne 61 milion KAP-ovih dugova Elektroprivredi. Dogovor, kažu, nije pao. Bilo je najavljeno da će Skupština Crne Gore o rebalansu budžeta raspravljati 17. jula, ali su stigle vijesti da će ta sjednica biti odgođena – za kraj jula ili čak za septembar.

U međuvremenu je predsjednik SDP-a i parlamenta Ranko Krivokapić u intervjuu TV Atlas još jednom pokazao kako sasvim precizno zna šta sve u državi ne valja. ,,Mijenjaju se prirodne opasnosti po nezavisnost Crne Gore. Nemanjem vladavine prava, dobre ekonomske politike, doći ćete u poziciju kralja Nikole – da su glavari trošili novac sirotinje, da su važile zelenaške kamate, da su vladale nepravda i socijalno raslojavanje i da je sve to omogućilo da se desi Podgorička skupština. Nije bila upitna njegova posvećenost državi, već njegov način vođenja države i pravde u toj državi”.

Krivokapić je kazao da DPS svojom ekonomskom politikom dovodi državu u stanje bankrota. Nije isključio mogućnost da Vlada padne. ,,U situaciji kada ste uveli tri poreza: euro po euro u vrijeme prethodne vlade, pa krizni porez, pa povećali PDV, pa smanjili plate, to jeste pitanje za nove izbore. Sa istrajavanjem te politike ne možemo dalje”. Vrag je htio da se onako važno, kao presudni, zasija Krivokapićev glas kod glasanja o povećanju PDV-a.

Osokoljen novom funkcijom predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a, šta li, Krivokapić je ovoga puta djelovao vrlo odrešito. Krajnju obazrivost, međutim, kod ocjenjivanja važnosti njegovih izjava nalaže fakat da mu, godinama već, ne fale riječi, nego djela.

S proljeća 2011. objašnjavao je kako Crna Gora nije dobila dobre strateške partnere tamo gdje je najvažnije: u Kombinatu aluminijuma i Željezari. Precizirao je da je Vlada Željezaru, kad je prvi put privatizovana, oslobodila 74 miliona eura duga, a da ta firma sada duguje 132 miliona. ,,Znači, državna Željezara je bila bolja nego ova sad”. SDP je i tada znao da to nije pravi put, pa sad ima ,,moralno pravo” da to i kaže.

Kako tada, tako danas. SDP stalno ima moralno pravo da nešto kaže jer je na vrijeme ukazivao da odluke DPS-a nijesu dobre. U nekom sopstvenom specijalnom ogledalu Krivokapić očigledno sebe i svoje ministre i doglavnike ne vidi kao ,,glavare koji su trošili novac sirotinje”.

,,Ko drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog djela, kazniće se kao da ga je sam izvršio, a može se i blaže kazniti”, propisuje Krivični zakonik. Kao saučesnici definisani su: saizvršioci, podstrekači i pomagači. Svi oni, ako dobrovoljno spriječe izvršenje krivičnog djela, mogu biti oslobođeni od kazne. Saizvršilac je krivično odgovoran u granicama svog umišljaja ili nehata. Teško se kao olakšavajuća okolnost može uzeti, na primjer, fakat da je, dok su pljačkali prodavnicu, niži po rangu pljačkaš šefu govorio kako to nije lijepo.

Ipak, namjesti se to tako ponekad, SDP i dalje ima priliku da sa svojih leđa skine breme saučesništva u produženom trajanju. Sami kažu da pad vlade ne bi bio ništa strašno. Samo ne znaju, ako bi pitanje povjerenja bilo postavljeno, kako bi glasali. ,,Da vidimo kako će biti formulisano i šta sadrži i onda ćemo se odrediti”, kazao je Krivokapić. Nije lako odlučiti, šta ako bi pitanje glasilo: mislite li da je premijer lijep i častan.

Na pitanje da li je, nakon narednih izbora, moguće partnerstvo njegove partije sa Demokratskim frontom ili SNP-om Krivokapić je kazao: ,,Ko nije za NATO, ne može sa nama sarađivati”. Drugačije rečeno, ako bi Demokratski front bio ljubazan da se razbije i raskrsti sa Novom koja nije za NATO, Ranko Krivokapić bi bio vrlo zadovoljan i možda bi razmislio da sa ostalima sarađuje.

Kada je riječ o odgovornosti koju donosi 15 godina vladanja sa DPS-om, SDP-u se očigledno sviđaju scene iz američkih filmova: jedan od osumnjičenih pogodi se sa tužiocem i, u zamjenu za priznanje, bude oslobođen kazne. Nikad, međutim, nije prikazano ni čuveno da osumnjičeni postane sudija.

Rasplet u kojem bi, idući na izbore odvojeno, DPS i SDP ponovo osvojili vlast, samo bi SDP postao glavniji, pa bi popravljeni SDP popravljao DPS – socijaldemokrate imaju pravo da sanjaju. Teško će to biti san koji se ostvaruje.

,,Ranko Krivokapić zna da nema drugog puta za njegovu partiju osim naglog zaokreta i snažnog distanciranja od DPS-a. Vrtlog koji će nastati potunućem DPS-a sa sobom će neminovno na dno povući i one koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini”, kazao je lider Nove Andrija Mandić.

Pema ocjeni profesora Filipa Kovačevića Krivokapić sada pokušava da stvori novi imidž SDP-a kako bi „ispod tepiha” sakrio činjenice da je ta partija šikaniranjem i otvorenom diskriminacijom političkih neistomišljenika urušila kredibilitet nekoliko državnih institucija koje su njihovi kadrovi vodili posljednjih desetak godina, kao što su, na primjer, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Univerzitet Crne Gore. Kovačević smatra da prema iznenada probuđenom „demokratskom” uzletu SDP-a treba biti posebno oprezan, te da treba sačekati odnos te partije prema zaključcima Anketnog odbora povodom afere Snimak kao i prema predlozima zakona vezanim za izborni proces.

Čitav Snimak, inače, SDP je, uz nekoliko fraza o tome kako državni organi treba da urade svoj posao, uglavnom odćutao. Liše Džavida Šabovića koji je rekao da je ono što se čulo na Snimku – bruka, u SDP-u su bili gluvi.

U izjavi za Dan profesor Kovačević je kazao ,,da su oktobarski parlamentarni izbori pokazali da opozicione partije, kada budu postojali fer i demokratski izborni uslovi, mogu da formiraju vlast i bez učešća i DPS-a i SDP-a. ” Treba raditi na tome, odnosno treba formirati jednu vrstu zajedničke platforme opozicije i ostalih demokratskih, nerežimskih političkih faktora. Takvu platformu treba kandidovati za naredne izbore kada god oni bili, a sigurno je da se na njih neće dugo čekati”. Potrebna je, kaže Kovačević, i unutrašnja rekonstrukcija opozicionih subjekata , uključivanje novih, građanski orijentisanih snaga. ,,Uvjeren sam da Miodrag Lekić može predvoditi kvalitetnu pobjedničku opozicionu alternativu vladajućoj režimskoj oligarhiji i suočiti Đukanovića i Krivokapića sa gubitkom vlasti i licem pravde”.

Lider demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je da ukoliko se Krivokapić istinski i do kraja bude opredijelio za formiranje pravne države ,,ovoga puta stvarno distancira od nosilaca ekonomske propasti Crne Gore i ekonomskog kriminala, i time doprinese padu vlade, onda to postaje politička činjenica koju treba objektivno vrednovati”.

U DPS-u smatraju da će nesuglasice sa koalicionim partnerom prevazići. ,,Prije svega moramo da nastavimo sa evropskim i evroatlantskim integracijama. Značajni su projekti koji su na vidiku i koji su već u fazi realizacije kao što su autoput, projekti vezani za oblast turizma i termoelektrana u Pljevljima”, rekao je funkcioner te partije Tarzan Milošević.

U jeku priče o tome kako bi SDP mogao srušiti Vladu, ministri iz te partije revnosno ispunjavaju obaveze pokazujući građanima Crne Gore šargarepe. Svašta se ovih dana u Crnoj Gori gradi. Samo što nijesmo poletjeli.

U opštoj gužvi oko SDP-a svi zaboravljaju manjinske partije koje su, nakon oktobarskih izbora, koaliciji Evropska Crna Gora omogućili da formira vlast. Bošnjačka stranka, Forca i Hrvatska građanska inicijativa saopštile su da će o rebalansu budžeta imati zajednički stav. Kakav, nije teško pretpostaviti. Ispostavilo se da su njihovi birači, ne znajući, glasali za DPS. I blagouhljebije vrhova manjinskih stranaka.

Suviše se jada i miliona sručilo na glavu građana Crne Gore, šanse da ova Vlada izgura svoj mandat su više teorijske. Nimalo, međutim, nije svejedno kad će Vlada da padne. Od toga kad će da padne zavisi i kako će da padne. SDP u tome može igrati važnu ulogu. Na njima je odgovornost za izbor – hoće li biti pripremljeni slobodni izbori, ili će DPS da ode kao što je došao. Kad bi SDP napustio DPS, stvorili bi se uslovi da se formira prelazna vlada koja bi mogla stvoriti elementarne uslove za prelazak Crne Gore, od postkomunističke diktature u zemlju smjenjive vlasti.

Odgovornost vođstva SDP utoliko je veća što postoje ozbiljne indicije da članstvo i glasači te partije žele promjenu politike svoje stranke. Nije Džavidu Šaboviću, tek onako, palo na um da kaže sve ono što je rekao o patnerstvu sa DPS –om.

Naravno, SDP može nastaviti da služi kao sredstvo za konsolidovanje haosa. To ne može trajati vječno. Bojkot institucija i različlite forme građanske neposlušnosti postaće jedino djelotvorno sredstvo suprotstavljanja nasilju vlasti.

Ne može biti da Krivokapić i društvo ne vide – vlast Crnu Goru vodi u eksploziju bijesa. Antibirokratska revolucija vodila je u rat sa susjedima. Sada bismo mogli napraviti haos samo sebi. Ne računa valjda Ranko Krivokapić da bi poslije svega njegova frizura ostala netkanuta.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo