Povežite se sa nama

MONITORING

Kuju ili potkivaju

Objavljeno prije

na

Počelo je. Vlada je platila Svis kredit banci 26,3 miliona eura. Taj novac su Švajcarci, uz garancije Vlade CG, ranije pozajmili nikšićkoj Željezari, odnosno njenom većinskom vlasniku MNSS-u. Gdje je on završio – ne zna se. U Željezari, izvjesno, nije. Da jeste, tamo bi se radilo na planiranoj modernizaciji postrojenja, osvajanju novih tržišta i proizvoda… Ovako se u Privrednom sudu utvrđuje spisak povjerilaca koji će potraživanja pokušati da naplate kroz pokrenuti stečajni postupak. Da farsa bude kompletna: sudeći prema najavama koje dolaze iz Privrednog suda, MNSS, većinski vlasnik Željezare, pokušaće da dokaže kako preduzeće koje im je prije četiri – pet godina gotovo poklonjeno, prethodno oslobođeno starih dugova, a koje su oni u međuvremenu poharali i upropastili, najviše duguje – njima i njihovim poslovnim partnerima!?

DOGOVOROM PROTIV ZAKONA: „Država je MNSS žirirala za kredit od 30 miliona eura koje će, kako stvari stoje, vraćati poreski obveznici…”, rekao je za naš list Janko Vučinić, krajem prošle godine. Sada, postaje jasno šta su to, sredinom 2009. godine dogovorili tadašnji ministar ekonomije Branko Vujović i predstavnik većinskog vlasnika Željezare G.H.J. de Haas. A oni su, podsjetimo, nakon konstatacije da vlasnik Željezare „nije izvršio svoje investicione obaveze” sklopili pisani sporazum u kome je i obećanje: ,,Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji… “.

A prevara, prema važećim propisima ove zemlje, nije incident već krivično djelo. To, ipak, čuvarima državnih interesa u ovom privatizacionom poslu nije smetalo da prvo amnestiraju svoje partnere, a potom ih obaspu desetinama miliona iz državne kase. Vlada je prvo oslobodila više od 20 miliona eura deponovanih kao garancija za investicije koje je MNSS morao da obavi u Nikšiću. Taj je novac iskorišćen da bi vlasnik Željezare vratio dug Prvoj banci braće Đukanović. Potom je Vlada dala garancije za novi kredit koji je trebao biti iskorišćen za pokretanje proizvodnje u Željezari. A stigao je stečaj.

MUVA I MEĐEDA: Svaka pristojna vlada podnijela bi, u tom momentu ostavku.

Crnogorska Vlada je nastavila kao da se nije desilo ništa bitno i(li) neočekivano. A možda i nije. Ponovo je kao spasilac Željezare promovisan Miodrag Daka Davidović privatni preduzetnik iz Nikšića, predratni načelnik CB Nikšić, ratni ministar SAO Trebinje, poratni učesnik tranzitnih duvanskih poslova između Crne Gore i BiH koji su ga doveli u pritvor. Odatle ga je spasila amnestija kuma Momira Bulatovića.

Ako Miodrag Davidović o Željezari i željezu zna više od Vlade Crne Gore i njenog aparata, onda bi se svaka pristojna javnost zapitala – zašto i kome mi to plaćamo poreze? Javnost je progutala i nevjerovatno saznanje: Vlada Igora Lukšića ukinula je Željezari subvencije na električnu energiju koje su bile na snazi dok je tom firmom gazdovao MNSS. Subvencije, dakle, i nijesu bile namijenjene oporavku crnogorske industrije čelika, već nepoznatim vlasnicima nepoznate kompanije koji su, i pored odobrenih subvencija, Elektroprivredi ostali dužni više od šest miliona eura?

IMA SE, MOŽE SE: Bez ikakve sumnje, i taj će dug namiriti – na ovaj ili onaj način – poreski obveznici ove zemlje. Jer, možemo mi o A2A misliti što god hoćemo, ali njima nije ni na kraj pameti da trpi makar dio onoga što od svoje Vlade trpe građani Crne Gore. I zato ova vlast više brine o njihovim nego o interesima svojih građana i države.

Da se vratimo finansijskim aranžmanima vezanim za Željezaru.

Vijest o naplati vladinih kreditnih garancija vrijednih 26,3 miliona stigla je posredstvom Vijesti, uz pomoć njihovog neimenovanog izvora iz premijerovog kabineta. Vladini zvanični glasnogovornici su, ili zauzeti uvježbavanjem nastupa na predstojećem kongresu DPS-a, ili su procijenili da 26 miliona i nije novac zbog koga bi se trebalo nešto posebno angažovati i objašnjavati.

Neko se, tek, pohvalio kako se Vlada “odgovorno” ponijela prema Svis kredit banci. Nije tako. Vlada Crne Gore nema nikakvu odgovornost prema švajcarskim bankarima. Ona je, očigledno, prema njima imala obavezu koju dužnik ima prema svom povjeriocu. I kao svaki platežno sposoban dužnik ona je tu obavezu izvršila na poziv. Vlada je odgovorna građanima Crne Gore. I ta odgovornost nalaže da nam se do detalja objasni ovaj poslovni aranžman i čitav niz poteza povučenih od momenta kada je postalo jasno da MNSS nije i neće izvršiti ni jednu od obaveza koje je preuzeo kupovinom većinskog paketa Željezare Nikšić.

Ko je odlučio da umjesto raskida ugovora ulazimo u nove, još nepovoljnije kombinacije? Kakvu će odgovornost snositi? Šta ako nam se identična priča ponovi u slučaju CEAC-a (većinski vlasnik KAP-a i Rudnika boksita)? Tu je u igri više od 130 miliona koje bi iz državnog budžeta mogle otići – ko zna gdje, kome i zašto?

Nastavi li Vlada da šuti i radi kako je krenula, onda će državna tužiteljica Ranka Čarapić, prije ili kasnije, biti dužna da nam odgovori: koliko su Milo Đukanović, Igor Lukšić, Branko Vujović i Vujica Lazović (kao nekadašnji predsjednik Savjeta za privatizaciju) zaslužni za to što je više od 50 miliona eura državnog novca umjesto u nikšićkoj Željezari završilo na računima Svis kredit i Prve banke. Ima indicija, što bi rekli pravnici, da bi taj odgovor trebao biti iskazan u mjesecima i godinama.

Idemo dalje

Putevima MNSS-a i CEAC-a kreće italijanska A2A. Premijer Lukšić nam je prije nekoliko dana otkrio tajnu: DPS i njen neprikosnoveni vođa žele da promijene odredbe ugovora o djelimičnoj privatizaciji i dokapitalizaciji EPCG.

Dvije godine od njegovog potpisivanja pokazalo se da A2A nije u stanju da odgovori obavezama koje je prihvatila. Plan je genijalan – umjesto njih, za taj ćemo propust kazniti nas. I snižavati kriterijume sve dok ne postanu apsolutno prihvatljivi izvođačima radova na sporazumu koji su utanačili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo