Povežite se sa nama

MONITORING

Kuju ili potkivaju

Objavljeno prije

na

Počelo je. Vlada je platila Svis kredit banci 26,3 miliona eura. Taj novac su Švajcarci, uz garancije Vlade CG, ranije pozajmili nikšićkoj Željezari, odnosno njenom većinskom vlasniku MNSS-u. Gdje je on završio – ne zna se. U Željezari, izvjesno, nije. Da jeste, tamo bi se radilo na planiranoj modernizaciji postrojenja, osvajanju novih tržišta i proizvoda… Ovako se u Privrednom sudu utvrđuje spisak povjerilaca koji će potraživanja pokušati da naplate kroz pokrenuti stečajni postupak. Da farsa bude kompletna: sudeći prema najavama koje dolaze iz Privrednog suda, MNSS, većinski vlasnik Željezare, pokušaće da dokaže kako preduzeće koje im je prije četiri – pet godina gotovo poklonjeno, prethodno oslobođeno starih dugova, a koje su oni u međuvremenu poharali i upropastili, najviše duguje – njima i njihovim poslovnim partnerima!?

DOGOVOROM PROTIV ZAKONA: „Država je MNSS žirirala za kredit od 30 miliona eura koje će, kako stvari stoje, vraćati poreski obveznici…”, rekao je za naš list Janko Vučinić, krajem prošle godine. Sada, postaje jasno šta su to, sredinom 2009. godine dogovorili tadašnji ministar ekonomije Branko Vujović i predstavnik većinskog vlasnika Željezare G.H.J. de Haas. A oni su, podsjetimo, nakon konstatacije da vlasnik Željezare „nije izvršio svoje investicione obaveze” sklopili pisani sporazum u kome je i obećanje: ,,Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji… “.

A prevara, prema važećim propisima ove zemlje, nije incident već krivično djelo. To, ipak, čuvarima državnih interesa u ovom privatizacionom poslu nije smetalo da prvo amnestiraju svoje partnere, a potom ih obaspu desetinama miliona iz državne kase. Vlada je prvo oslobodila više od 20 miliona eura deponovanih kao garancija za investicije koje je MNSS morao da obavi u Nikšiću. Taj je novac iskorišćen da bi vlasnik Željezare vratio dug Prvoj banci braće Đukanović. Potom je Vlada dala garancije za novi kredit koji je trebao biti iskorišćen za pokretanje proizvodnje u Željezari. A stigao je stečaj.

MUVA I MEĐEDA: Svaka pristojna vlada podnijela bi, u tom momentu ostavku.

Crnogorska Vlada je nastavila kao da se nije desilo ništa bitno i(li) neočekivano. A možda i nije. Ponovo je kao spasilac Željezare promovisan Miodrag Daka Davidović privatni preduzetnik iz Nikšića, predratni načelnik CB Nikšić, ratni ministar SAO Trebinje, poratni učesnik tranzitnih duvanskih poslova između Crne Gore i BiH koji su ga doveli u pritvor. Odatle ga je spasila amnestija kuma Momira Bulatovića.

Ako Miodrag Davidović o Željezari i željezu zna više od Vlade Crne Gore i njenog aparata, onda bi se svaka pristojna javnost zapitala – zašto i kome mi to plaćamo poreze? Javnost je progutala i nevjerovatno saznanje: Vlada Igora Lukšića ukinula je Željezari subvencije na električnu energiju koje su bile na snazi dok je tom firmom gazdovao MNSS. Subvencije, dakle, i nijesu bile namijenjene oporavku crnogorske industrije čelika, već nepoznatim vlasnicima nepoznate kompanije koji su, i pored odobrenih subvencija, Elektroprivredi ostali dužni više od šest miliona eura?

IMA SE, MOŽE SE: Bez ikakve sumnje, i taj će dug namiriti – na ovaj ili onaj način – poreski obveznici ove zemlje. Jer, možemo mi o A2A misliti što god hoćemo, ali njima nije ni na kraj pameti da trpi makar dio onoga što od svoje Vlade trpe građani Crne Gore. I zato ova vlast više brine o njihovim nego o interesima svojih građana i države.

Da se vratimo finansijskim aranžmanima vezanim za Željezaru.

Vijest o naplati vladinih kreditnih garancija vrijednih 26,3 miliona stigla je posredstvom Vijesti, uz pomoć njihovog neimenovanog izvora iz premijerovog kabineta. Vladini zvanični glasnogovornici su, ili zauzeti uvježbavanjem nastupa na predstojećem kongresu DPS-a, ili su procijenili da 26 miliona i nije novac zbog koga bi se trebalo nešto posebno angažovati i objašnjavati.

Neko se, tek, pohvalio kako se Vlada “odgovorno” ponijela prema Svis kredit banci. Nije tako. Vlada Crne Gore nema nikakvu odgovornost prema švajcarskim bankarima. Ona je, očigledno, prema njima imala obavezu koju dužnik ima prema svom povjeriocu. I kao svaki platežno sposoban dužnik ona je tu obavezu izvršila na poziv. Vlada je odgovorna građanima Crne Gore. I ta odgovornost nalaže da nam se do detalja objasni ovaj poslovni aranžman i čitav niz poteza povučenih od momenta kada je postalo jasno da MNSS nije i neće izvršiti ni jednu od obaveza koje je preuzeo kupovinom većinskog paketa Željezare Nikšić.

Ko je odlučio da umjesto raskida ugovora ulazimo u nove, još nepovoljnije kombinacije? Kakvu će odgovornost snositi? Šta ako nam se identična priča ponovi u slučaju CEAC-a (većinski vlasnik KAP-a i Rudnika boksita)? Tu je u igri više od 130 miliona koje bi iz državnog budžeta mogle otići – ko zna gdje, kome i zašto?

Nastavi li Vlada da šuti i radi kako je krenula, onda će državna tužiteljica Ranka Čarapić, prije ili kasnije, biti dužna da nam odgovori: koliko su Milo Đukanović, Igor Lukšić, Branko Vujović i Vujica Lazović (kao nekadašnji predsjednik Savjeta za privatizaciju) zaslužni za to što je više od 50 miliona eura državnog novca umjesto u nikšićkoj Željezari završilo na računima Svis kredit i Prve banke. Ima indicija, što bi rekli pravnici, da bi taj odgovor trebao biti iskazan u mjesecima i godinama.

Idemo dalje

Putevima MNSS-a i CEAC-a kreće italijanska A2A. Premijer Lukšić nam je prije nekoliko dana otkrio tajnu: DPS i njen neprikosnoveni vođa žele da promijene odredbe ugovora o djelimičnoj privatizaciji i dokapitalizaciji EPCG.

Dvije godine od njegovog potpisivanja pokazalo se da A2A nije u stanju da odgovori obavezama koje je prihvatila. Plan je genijalan – umjesto njih, za taj ćemo propust kazniti nas. I snižavati kriterijume sve dok ne postanu apsolutno prihvatljivi izvođačima radova na sporazumu koji su utanačili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo