Povežite se sa nama

MONITORING

Đeca boga mamona

Objavljeno prije

na

Nelegalno dozidane opeke na temeljima svetostefanske crkve Svete Gospođe su srušene, pa su iz SDP-a pokazali spremnost da sa svojim vicepremijerom i dva ministra nastave participaciju u Vladi Igora Lukšića. Spor oko toga ko, kako i na koji način može obnoviti srednjovjekovnu crkvu, pokazuje da Srpska pravoslavna crkva ima, u najmanju ruku, „neuobičajeni” pravni i politički status. Odluka da li i kojim tempom država treba sankcionisati divlju gradnju SPC na Svetom Stefanu je navodni uzrok najvećeg (javno poznatog) koalicionog gloženja DPS-a i SDP-a.

No, svetostefanski slučaj je jedan u nizu primjera divlje gradnje koju sprovodi SPC. Ranije je to bilo uz prećutnu saglasnost, zatim finansijsku ili organizacionu potporu crnogorske vlasti. Uostalom, najveći vjerski objekat u zemlji, Saborni hram u širem centru Podgorice, započet je sredinom 1990-ih bez građevinske dozvole.

Kako je ispričao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović), Vlada Crne Gore je finansirala kompletne „grube radove” na tom objektu. Prisjetićemo se da je krajem 1990-ih Milo Đukanović donirao (nije objavljeno čijim parama) jedan od pozlaćenih krstova na kupolama hrama.

No, strasti su se uzburkale sredinom 2005, nakon što je SPC, mimo propisa, postavila crkvu ili limeni objekat (kako ko voli) na vrh Rumije. Događaj je opisan kao atak na multivjerski kult i temeljne vrijednosti suživota u Crnoj Gori. Jedinu je konsekvencu zbog toga podnio general-potpukovnik Dragan Paskaš, načelnik Generalštaba tadašnje VSCG. Vojni helikopter iznio je „limenku” na Rumiju i to je bio korpus delikt zbog čega je general smijenjen.

Manje je poznato da je asistenciju za prijenos kroz Bar, do mjesta gdje je „limenka” zakačena za vojni helikopter, davala crnogorska policija. Kroz ulice Bara je „limenku” ispratilo policijsko vozilo (vidi sliku). To se desilo 19. juna 2005, dok se policija (Služba javne bezbjednosti) nalazila u sastavu MUP-a, na čijem je čelu bio Jusuf Kalamperović iz SDP-a. Šef policije, Kalamperovićev pomoćnik za SJB, bio je Mićo Orlandić, takođe funkcioner SDP-a. Obojica su iz Bara.

Ipak, najkoloritnije odnose SPC ima sa DPS-om (njenim najvišim partijskim i državnim funkcionerima). Tokom 1990-ih je Đukanovićeva, onda i Vlada Filipa Vujanovića, omogućila upis većeg dijela vlasništva nad oko 650 crkava i manastira, te drugih nepokretnosti, na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, Patrijaršiju u Beogradu, neku od eparhiju ili druge entitete iz strukture SPC-a. Procjena je da SPC katastarski posjeduje oko 12,5 miliona kvadratnih metara nepokretnosti u Crnoj Gori.

SPC u Crnoj Gori nije registrovana kao pravno lice po važećim odredbama Zakona o položaju vjerskih zajednica, no ipak ima matični broj u Zavodu za statistiku.

Budva je, ne samo zbog tenzija oko svetostefanovske crkve, zanimljiva studija slučaja o odnosu SPC-a i različitih interesnih depeesovskih struktura, od kojih je jedna prepoznata kao javno-privatni klan Svetozara Marovića, potpredsjednika partije.

Protesti na Svetom Stefanu su kulminirali u završnici nominacija i prijedloga za kongres o izboru rukovodstva DPS-a, dok se Marović još borio da obezbijedi svoj uticaj – ozbiljno poljuljan nakon hapšenja u aferi Zavala.

Marović je dugogodišnji predsjednik Upravnog odbora državne Hotelske grupe Budvanska rivijera, u čijem je sastavu bio i grad hotel Sveti Stefan, 2004. izdat kompaniji Aman Risorts u zakup na 30 godina (zakupac je sada Restis grupa). Ostaci crkve Svete Gospođe su vlasništvo Budvanske rivijere.

Menadžer hotela Sveti Stefan, dok je njime gazdovala Budvanska rivijera je bio Vido Anđus, privatnik sa poslovima u turizmu, lokalni marovićevski kadar – trenutno predsjednik MZ Sveti Stefan i odbornik DPS-a u SO Budva.

Anđus je godinama upravljao hotelom Sveti Stefan. No, tek se u skorije vrijeme sjetio da se ispod terase bivše kockarnice nalaze temelji crkve Svete Gospođe. Član je lokalnog odbora za obnovu hramova, a TV kamere su registrovale da je bio jedan od najbučnijih u komešanju sa policijom 21. aprila. Anđus i njegovi protestanti su saopštenjem podržani i od strane odborničkog kluba DPS-a u Budvi.

Samo dan prije protesta, 20. aprila, po nalogu tužilaštva, desio se upad inspektora policije za privredni kriminal u Budvansku rivijeru; pretraživana je dokumentacija o poslovanju. Kompanija je 2007. izdala hotel u zakup Moninvestu, firmi čiji je suvlasnik kasnije postao Marović, te se navodno priključio sada okrivljenom kriminalnom netvorku u aferi Zavala.

Pozivajući se na izvore iz vrha Uprave policije, list Dan je prenio sumnju da su čelnici Budvanske rivijere nanijeli milionsku štetu budžetima SO Budve i države. Inspektori su provjeravali i poslovne aranžmane Moninvesta i Budvanske rivijere u vrijeme dok je na čelu obje firme bio Marović.

Manjinski akcionari su podnijeli tužbu. Tvrde da je 2004. odlukom menadžmenta imovina Budvanske rivijere nezakonito smanjena sa 209 na 69 miliona eura. Spor pred Vrhovnim sudom je u toku. Predsjednik UO Budvanske rivijere u vrijeme donošenja odluke bio je Marović.

Nakon što je u štampi izjavio da će se, uprkos hapšenju rođenog brata, pridržavati „omerte” (zakona ćutanja, popularanog na Siciliji), Marović je, odlukom Vlade, tokom marta opet imenovan za člana UO Budvanske rivijere. Takođe je u UO imenovana Dušanka Jeknić, trenutno diplomatkinja u Sloveniji, Đukanovićeva prijateljica – u Italiji osumnjičena za mafijaško udruživanje, kao i predstavnik SDP-a. Marović je sada upisan kao predsjednik UO kompanije.

Na drugoj strani, Đukanović ima, preko firme Global Montenegro, preko 20.000 metara kvadratnih u budvanskom naselju Podkošljun, koje je 2008. kupio kreditom od 5,5 miliona eura. Projekat je, kako je objasnio, pripreman „za turistički biznis”.

Ozbiljne poslovne interese na području budvanske opštine ima i Prva banka, vlasništvo familije Đukanović. I to ne samo zbog atraktivnih nekretnina u njenom posjedu, poput ostrva Sveti Nikola. Nešto prije hapšenja opštinskih čelnika Rajka Kuljače i Dragana Marovića, Prva banka je, zahtjevom Privrednom sudu za prinudnu naplatu višemilionskog duga, zimus zatražila blokadu računa SO Budva, itd.

Gdje je u svemu tome SPC i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije? Poput Đukanovića i Marovića, te njihovih javno-privatnih klanova, Amfilohije takođe ima svoje ozbiljne poslovne interese u Budvi i okolini.

Privatizacijom hotela Avala u Budvi (vlasnici Stanko Subotić i Bepler i Džejkobson) vansudskim poravnanjem se Budvanska rivijera, čiji je predsjednik UO bio Marović, obavezala da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj isplati 628.174 njemačkih maraka (Ugovor br. Rs. 700/00, Osnovni sud u Kotoru).

Amfilohije je član odbora direktora Odigitrije d.o.o – firme „za razvoj hodočasničkog turizma” iz Budve osnovane 2002. Izvršni direktor Odigitrije je Slavko Krstajić, crnogorsko-ruski „hodočasnik” i operativac Fonda jedinstva pravoslavnih naroda iz Moskve koji u Budvi ima predstavništvo.

Fond je organizovao početkom 2006. skup na kojem je prisustvovao Milo Đukanović, dok je Filipa Vujanovića nagradio ordenom. Sada uhapšeni gradonačelnik Rajko Kuljača bio je govornik na otvaranju filijale Fonda u Budvi.

U menadžmentu Odigitrije je i i Jovan (Purić), vikarni episkop sa sjedištem u Manastiru Ostrog, gdje se, bez plaćanja poreza, prikupljaju milioni od priloga vjernika i trgovine suvenirima.

I Amfilohije i episkop Jovan su u Centralnom registru Privrednog suda upisani pod svojim crkvenim a ne, kako je propisano, građanskim imenima. Ta činjenica pojačava sumnju u medijske tvrdnje da je sporan pravni osnov prihvatanja registracije Odigitrije, na koju se vodi hotel Podgostrog u Budvi sa 56 soba i četiri apartmana. Cijena noćenja i do 106 eura. Svaka soba ima kupatilo, kablovsku TV, telefon, klimu, terasu.

Iz Ministarstva finansija su objavili kako Mitropolija crnogorsko-primorska nema prijavljenu registraciju za obavljanje privredne djelatnosti, niti podnosi prijave za porez, iako je Odigitrija i na službenom sajtu www. mitropolija.co.me predstavljena kao „turističko-poklonička agencija”.

Amfilohije je za jednog od budvanskih paroha postavio svog rođaka, protojereja Arsenija Radovića. Za paroha paštrovsko-tudorovićkog je 2007. postavio Sinišu Smiljića, koji se školovao kod njega, u Bogosloviji na Cetinju. Otprilike u to vrijeme pojačale su se i tenzije oko imovinske brige SPC za dvije crkve na Svetom Stefanu, potom i za temelje crkve Svete Gospođe. Kao i većina sveštenika u Arhijerejskom namjesništvu bokokotorskom SPC, Smiljić je takođe strani državljanin i/ili nije iz Crne Gore, premda je, makar preko svoje Fejsbuk stranice, aktivista grupe Dokažimo na popisu 2001. da Srba ima preko 32 odsto.

SPC je, poslije SO Budva, najveći vlasnik zemlje na području te opštine. Osnovni sud u Kotoru je presudio da će SO Budva morati da vrati Mitropoliji zemljište od 4.600 kvadrata ili je obešteti sa 2.576.000 eura.

Iz Mitropolije su jesenas najavili kako u budvanskoj opštini imaju ozbiljne poslovne ambicije – podići će nekoliko zgrada između Buljarice i Jaza, zatim kod crkve Svete Petke, izgradiće turističko-apartmansko naselje iznad manastira Reževići…

Bog ili mamon, simbol pohlepe? U Jevanđelju je zapisano: „Ne možete služiti Bogu i mamonu”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Korak 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta znači IBAR za Crnu Goru ?

 

 

DEJAN MILOVAC, MANS:
Iskorak, ali i izgovor za loša zakonska rešenja

Izvjesno dobijanje IBARa će predstavljati iskorak u evropskim integracijama Crne Gore i ponovno pokretanje procesa koji bi trebalo da doprinese izgradnji institucija koje će konačno obezbijediti snažniju vladavinu prava.

Međutim, već u ovoj fazi tog procesa, njegovi pojedini djelovi se sasvim otvoreno koriste od strane dijela izvršne vlasti za uvođenje loših zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo se u prvom redu odnosi na Ministarstvo pravde i ministra Andreja Milovića koji istrajava na zatvorenom procesu izrade najvažnijih zakona, na šta je upozoren i od strane Venecijanske komisije. Bojim se da ćemo pod izgovorom potrebe da se donesu brza rjeŝenja, zapravo dobiti ona loša koja će se kasnije braniti upravo tzv “IBAR pečatom” i za čije će izmjene trebati mnogo viŝe napora i politiĉke volje.

U svakom sluĉaju IBAR jeste pozitivan signal za Crnu Goru, ali nikako ne bi smio da bude shvaćen kao poruka da će ostatak puta ka EU biti lakŝi i jednostavniji.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR:
Reforme kad prođe veselje

IBAR za Crnu Goru znači jasnu političku poruku EU da postoji u ovom trenutku spremnost da se proces integracije Zapadnog Balkana drži živim.
Dobijanje IBARa je posljedica geopolitičkih okolnosti a ne “nevjerovatnog” učinka onik koji vrše vlast.
Vlada je od prethodne preuzela skoro gotove i pripremljene zakone u oblasti medija i pravosuđa, dok je strategije donijela bez konsultacija i mogućnosti za ozbiljnu debatu.
To znači da će ovi zakoni dobrim dijelom morati odmah da se popravljaju.
Kada prođe veselje i slavlje koje će vlast prikazati kao da smo ušli u EU, doći će do otrežnjenja i moraće da se suštinski uđe u reforme sudskog i tuzilačkog sistema,  da se dovode do presuda postupci protiv kriminalaca.
Moraće da se odmah radi i novi zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, jer zbog sujete a moguće i drugih interesa, Vlada neće prihvati vec gotove predloge opozicionih partija.
IBAR je imao i svoju političku funkciju za potrebe EU koja ja u izbornom cuklusu i bilo im  je jako potrebno da postoji primjer u sferi politike proširenja.
IBAR je mogao da se dobije i prije dvije godine, da je EU tada prihvatila da u vlast moze da uđe DF.
Ono sto prije dvije godine nije bilo dozvoljeno, danas je moguće što pokazuje koliko je proces pristupa EU politički i nije često zasnovan na vrijednostima i principima koje zagovara EU.

 

JOVANA MAROVIĆ, ČLANICA SAVJETODAVNE GRUPE BALKAN U EVROPI:
Motivacija,   ne i garancija  

IBAR, ili izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, za Crnu Goru znači da ulazi u fazu kad može da privremeno zatvara pregovaračka poglavlja koja su spremna za zatvaranje. Po procjenama Vlade, do kraja godine, Crna Gora može zatvoriti i do 10 poglavlja. Isto tako, samim tim što je Evropska komisija/EU procijenila da je Crna Gora ispunila to što se do sada od nje tražilo u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, znači da će definisati završna mjerila u poglavljima 23 i 24, a što će značiti da sa zakonskih i institucionalnih izmjena treba preći na dosljedno sprovođenje svega usvojenog.

Suštinski, Crna Gora treba da pokaže da vladavina prava stvarno funkcioniše i da su institucije snažne i nezavisne da obezbijede pravdu. Dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 znači i da je cilj, odnosno članstvo u EU, bliži, i, da, ostaje, samo taj jedan korak, iako najteži. Biće još izazova i u drugim poglavljima, ali uz IBAR je jasno da se kraj pregovora nazire.

S jedne strane, to je veliki podstrek i motivacija da se dođe do cilja. S druge strane, IBAR nije garancija da ćemo do cilja i doći, jer će više faktora uticati, ali je za nas najbitnije da mi odradimo svoj dio posla. Otuda, iako tehnički korak u procesu, IBAR znači da Crna Gora zaista ima šansu da se prva priključi EU i tu šansu treba zgrabiti, uz stabilnu, građansku većinu, jasan vanjsko-politički kurs, te neselektivnu pravdu, obezbijediti građankama i građanima život i standarde za koje godinama unazad glasaju.

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS:
Šansa i obaveza 

IBAR prvenstveno znači šansu i motivaciju ali i obavezu da ozbiljno radimo na reformama. Problemi koje imamo sa slabim institucijama ostaju i kroz primjenu strateških akata i zakona kao i ispunjavanje zavrṣ̌nih mjerila možemo postići cilj. To je Crna Gora punopravna članica EU. Najveći rizik za ostvarivanje ovog cilja ostaje neodgovornost donosilaca odluka koji dolaze iz političkih subjekata koji konačno moraju imati veći nivo odgovornosti za javni interes i prestati da partijski afirmišu kao primaran.

Politički subjekti svojim parcijalnim partijskim interesima već deceniju jedu vrijeme potrebno za suṣ̌tinske reforme, inkluzivnost procesa dolaẓ̌enja do normativnih rijeṣ̌enja i ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
Cijelo vrijeme pa i danas imamo politič̣ku krizu i manje ili viṣ̌e nestabilne vlade.
Brisel vidi probleme ali vidi i da je CG ostala na putu spoljnopolitič̣kih prioriteta i želi da nam da ṣ̌ansu.
Brzina kojom Vlada predlaže zakone je zabrinjavajuća kao i činjenica da mnogi od njih nisu imali javnu raspravu. Naravno da će i nakon dobijanja IBARa zahtjevi EU prema CG biti ozbiljni i da će nam trebati ozbiljan ptistup reformama ako želimo da se proces okonča članstvom.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ANALITIČAR:
Podstrek

IBAR znači vraćanje optimizma i fokusa. Nakon dugo vremena vidi se svjetlo na kraju tunela, vraća se vjera da je ulazak u EU moguć.

Završnim mjerilima nećemo dobiti samo mogućnost za zatvaranje drugih poglavlja, već ćemo dobiti i mapu puta kako da izgradimo pristojnu državu. Mora se vratiti povjerenje u institucije, osjećaj građanima da u političkom procesu znače, da politika više ne liči na igru koja nema ili gubi smisao, jer pravila ne postoje, nego da je proces gdje se gradi javno dobro.
Naravno, IBAR i sve što će uslijediti nakon njega ne treba doživjeti kao novu utopiju o nepovratnom putu ka raju na zemlji. Nije EU idealna tvorevina, niti ćemo mi postati savršen kandidat. Drugim riječima moraćemo stalno da razvijamo kritično mišljenje koje će biti u funkciji građenja mostova.
Da zaključim, IBAR je podstrek, šansa i izazov. Na nama je hoćemo li odlučiti da idemo naprijed ili imamo alternativni plan.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROVJERA ZNANJA MATURANATA I POLUMATURANATA: Prepisivanje onemogućeno , stanje očajno    

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezultati ovogodišnjeg testiranja pokazuju da je u odnosu na prethodne tri godine, jedinica dva do tri puta više, a odličnih je tri do četiri puta manje. Razlog za to je što ove godine učenici nijesu mogli prepisivati

 

Ove sedmice predstavljeni su rezultati provjere znanja za maturante i polumaturante. Loši su, ali za razliku od prethodnih godina vjerodostojni i odražavaju pravo stanje u školstvu.

Pet puta više jedinica dobili su učenici na ispitu nego što ih je zaključeno u školama. Petica je tri puta manje.

Ispit iz maternjeg jezika nije položio 501 maturant, a peticu je zaradilo svega 100 učenika. Čak 300 srednjoškolaca ima diplomu Luča, pa je direktor Ispitnog centra Miloš Trivić konstatovao ,,da nam 200 Luča fali”.

Stanje u osnovnim školama je još gore. I pored toga što su iz Udruženja nastavnika matematike kazali da provjere znanja iz matematike za đake devetog razreda nikada nije bio lakša i da je test svako mogao uraditi za prelaznu ocjenu, desilo se da je jedinicu dobilo šest učenika kojima je zaključena petica. Na ispitu je 1.244 učenika dobila jedinice, a tu ocjenu na kraju godine imala su svega 188 učenika. Od 1.397 polumaturanata koji su dobili peticu iz matematike na kraju školovanja, svega 351 dobio je istu ocjenu i na provjeri znanja.

Rezultati ovogodišnjeg testiranja pokazuju da je u odnosu na prethodne tri godine, jedinica dva do tri puta više, a odličnih je tri do četiri puta manje. Razlog za to je što ove godine učenici nijesu mogli prepisivati.

Prije ispita najavljene su rigorozne kontrole i zaprijećene kazne. Za svaki slučaj učenici su pri ulasku u školu provjeravani detektorom koji su otkrivali telefone i bubice.

Otkriveni su razni pokušaju prevare – u nekim školama učenici su telefone umotali u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič. Bilo je i onih koji su mislili da će proći detektor ako predaju jedan telefon, a drugi ili treći sakriju, pa su sakrivali  telefone u obući, kapama…

Kada se poštuju i znaju pravila, nema ni prigovora. Ove godine, Ispitni centar bilježi najmanje prigovora učenika – od 107, usvojena su 38, a 20 ih je uticalo na promjenu ocjene.

Ovo je važan otklon od lanjskih  skandaloznih polaganja. Podsjetimo, 20. aprila prošle godine na društvenim mrežama pojavili su se testovi iz matematike. Neko je prije polaganja objavio test. Ko – Specijalno državno tužilaštvo još utvrđuje. Polaganje je tada odloženo.

Mjesec dana kasnije, desio se još veći skandal. Maturanti su masovno prepisivali na testovima iz maternjeg jezika i književnosti. Komisija za ocjenjivanje je utvrdila da je njih 553 prepisivalo. I oborila ih je. Uslijedio je izliv roditeljskog gnjeva. Okupili su se ispred Ispitnog centra, skandirali Lopovi, lopovi, i jadikovali kako se ,,uzima budućnost njihove djece”.

Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Izabrani su novi ocjenjivači koji su iste, prepisane, radove, ocjenili visokim ocjenama. SDT i ovaj slučaj ispituje od juna prošle godine.

Nakon prošlogodišnjeg skandala nagrađivanja prepisivača, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija usvojilo je nove pravilnike koji regulišu eksterne provjere znanja za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Pravilnicima su predviđene sankcije za đake koji se osmjele da prepisuju, a uspostavljena je veća kontrola i odgovornost nastavnika – test administratora, kao i direktora škola.

Na predstavljanju ovogodišnjih rezultata iz Ministarstva prosvjete su kazali da je slično stanje bilo i prethodnih godina, ali da navodno nije saopštavana realnost. Kazali su da ove godine prvi put objavljuju detaljne podatke i da je to polazište u rješavanju uočenih izazova.

Istakli su da najviše zabrinjava što đaci imaju dobre ocjene u školama, a na testu nemaju znanje ni za prelaznu. Šest polumaturanata je iz matematike u školama imalo petice, a na eksternoj provjeri znanja su dobili jedinice. Posebno je akcentovano pitanje velikog broja Luča, koja na testiranju ne opravdavaju tu diplomu.

,,Moramo da radimo na podsticanju najboljih učenika i nastavnika, a posebnu pažnju da posvetimo diplomi Luča. Niti svako mora da je ima, niti treba da je ima. Smatram da treba preispitati kriterijume za dodjelu ove diplome. Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Stručnjaci odavno upozoravaju da se školovanje svelo na trku za ocjenama bez realnog znanja. Te da se fokus stavlja na učenike sa lošijim rezultatima dok se zanemaruju najbolji učenici. Upozorava se i da još nemamo usvojenu Strategiju rada sa nadarenim učenicima.

Ministarka je istakla da je bila zaprepaštena uslovima u pojedinim školama tokom obilaska više od sto škola. Kazala je da se uvjerila da u pojedinima nema opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Najavila je ulaganja u infrastukturu.

Za razliku od prethodnih ministara, Jakšić Stojanović je rekla da treba da se definišu i drugi kriterijumi, pa je pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Kazala je da praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Uplitanje roditelja postala je tradicija našeg školskog sistema, koja je kulminaciju doživjela prošlogodišnjim protestom. Od početka školovanja pod pritiskom roditelja formiraju se VIP odjeljenja, roditelji u grupama na društvenim mrežama ,,vedre i oblače” školama, uz ocjene njima podobnih i nepodobnih nastavnika i profesora, često predavačima i otvoreno prijete nezadovljni, prije svega, ocjenama… Plod i ovolikog roditeljskog upliva u obrazovanje je  inflacija Luča.

Pored roditelja, veliki problem je i višedecenijsko partijsko i preko veze zapošljavanje u obrazovanju. Brojni su pokazatelji da dio nastavnika i profesora ne radi svoj posao kako treba, ali ipak ništa se ne čini da se to promijeni i poboljša.

Iz Ministarstva prosvjete najavljuju da će početi sa  upoređivanjem rezultata koji su učenici ostvarili na ovom testu, PISA testiranju i u toku redovne nastave. Računaju da će se na taj način vidjeti  gdje dolazi do problema, koja škola, koji profesor ima izraženi disbalans. U skladu sa tim sprovodiće  i mjere koje se odnose i na rad sa nastavnikom.

Ministarka je kazala  da se reforme i drastične promjene ne mogu sprovoditi preko noći, ali da je važno da se aktivnosti na poboljšanju obrazovnog sistema svakodnevno preduzimaju kako bi dale rezultat. Ocijenila je i da je svaka nova reforma, sprovođena na brzinu u proteklim godinama, bila korak unazad.

Podaci koje je prezentovao Ispitni centar govore da u svim predmetima maternji, matematika, engleski, hemija, fizika, geografija, učenici iz godine u godinu pokazuju slabije rezultate. Dobro je da se to konstatovalo, a za promjenu će trebati puno volje i mukotrpnog rada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo