Povežite se sa nama

MONITORING

Đeca boga mamona

Objavljeno prije

na

Nelegalno dozidane opeke na temeljima svetostefanske crkve Svete Gospođe su srušene, pa su iz SDP-a pokazali spremnost da sa svojim vicepremijerom i dva ministra nastave participaciju u Vladi Igora Lukšića. Spor oko toga ko, kako i na koji način može obnoviti srednjovjekovnu crkvu, pokazuje da Srpska pravoslavna crkva ima, u najmanju ruku, „neuobičajeni” pravni i politički status. Odluka da li i kojim tempom država treba sankcionisati divlju gradnju SPC na Svetom Stefanu je navodni uzrok najvećeg (javno poznatog) koalicionog gloženja DPS-a i SDP-a.

No, svetostefanski slučaj je jedan u nizu primjera divlje gradnje koju sprovodi SPC. Ranije je to bilo uz prećutnu saglasnost, zatim finansijsku ili organizacionu potporu crnogorske vlasti. Uostalom, najveći vjerski objekat u zemlji, Saborni hram u širem centru Podgorice, započet je sredinom 1990-ih bez građevinske dozvole.

Kako je ispričao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović), Vlada Crne Gore je finansirala kompletne „grube radove” na tom objektu. Prisjetićemo se da je krajem 1990-ih Milo Đukanović donirao (nije objavljeno čijim parama) jedan od pozlaćenih krstova na kupolama hrama.

No, strasti su se uzburkale sredinom 2005, nakon što je SPC, mimo propisa, postavila crkvu ili limeni objekat (kako ko voli) na vrh Rumije. Događaj je opisan kao atak na multivjerski kult i temeljne vrijednosti suživota u Crnoj Gori. Jedinu je konsekvencu zbog toga podnio general-potpukovnik Dragan Paskaš, načelnik Generalštaba tadašnje VSCG. Vojni helikopter iznio je „limenku” na Rumiju i to je bio korpus delikt zbog čega je general smijenjen.

Manje je poznato da je asistenciju za prijenos kroz Bar, do mjesta gdje je „limenka” zakačena za vojni helikopter, davala crnogorska policija. Kroz ulice Bara je „limenku” ispratilo policijsko vozilo (vidi sliku). To se desilo 19. juna 2005, dok se policija (Služba javne bezbjednosti) nalazila u sastavu MUP-a, na čijem je čelu bio Jusuf Kalamperović iz SDP-a. Šef policije, Kalamperovićev pomoćnik za SJB, bio je Mićo Orlandić, takođe funkcioner SDP-a. Obojica su iz Bara.

Ipak, najkoloritnije odnose SPC ima sa DPS-om (njenim najvišim partijskim i državnim funkcionerima). Tokom 1990-ih je Đukanovićeva, onda i Vlada Filipa Vujanovića, omogućila upis većeg dijela vlasništva nad oko 650 crkava i manastira, te drugih nepokretnosti, na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, Patrijaršiju u Beogradu, neku od eparhiju ili druge entitete iz strukture SPC-a. Procjena je da SPC katastarski posjeduje oko 12,5 miliona kvadratnih metara nepokretnosti u Crnoj Gori.

SPC u Crnoj Gori nije registrovana kao pravno lice po važećim odredbama Zakona o položaju vjerskih zajednica, no ipak ima matični broj u Zavodu za statistiku.

Budva je, ne samo zbog tenzija oko svetostefanovske crkve, zanimljiva studija slučaja o odnosu SPC-a i različitih interesnih depeesovskih struktura, od kojih je jedna prepoznata kao javno-privatni klan Svetozara Marovića, potpredsjednika partije.

Protesti na Svetom Stefanu su kulminirali u završnici nominacija i prijedloga za kongres o izboru rukovodstva DPS-a, dok se Marović još borio da obezbijedi svoj uticaj – ozbiljno poljuljan nakon hapšenja u aferi Zavala.

Marović je dugogodišnji predsjednik Upravnog odbora državne Hotelske grupe Budvanska rivijera, u čijem je sastavu bio i grad hotel Sveti Stefan, 2004. izdat kompaniji Aman Risorts u zakup na 30 godina (zakupac je sada Restis grupa). Ostaci crkve Svete Gospođe su vlasništvo Budvanske rivijere.

Menadžer hotela Sveti Stefan, dok je njime gazdovala Budvanska rivijera je bio Vido Anđus, privatnik sa poslovima u turizmu, lokalni marovićevski kadar – trenutno predsjednik MZ Sveti Stefan i odbornik DPS-a u SO Budva.

Anđus je godinama upravljao hotelom Sveti Stefan. No, tek se u skorije vrijeme sjetio da se ispod terase bivše kockarnice nalaze temelji crkve Svete Gospođe. Član je lokalnog odbora za obnovu hramova, a TV kamere su registrovale da je bio jedan od najbučnijih u komešanju sa policijom 21. aprila. Anđus i njegovi protestanti su saopštenjem podržani i od strane odborničkog kluba DPS-a u Budvi.

Samo dan prije protesta, 20. aprila, po nalogu tužilaštva, desio se upad inspektora policije za privredni kriminal u Budvansku rivijeru; pretraživana je dokumentacija o poslovanju. Kompanija je 2007. izdala hotel u zakup Moninvestu, firmi čiji je suvlasnik kasnije postao Marović, te se navodno priključio sada okrivljenom kriminalnom netvorku u aferi Zavala.

Pozivajući se na izvore iz vrha Uprave policije, list Dan je prenio sumnju da su čelnici Budvanske rivijere nanijeli milionsku štetu budžetima SO Budve i države. Inspektori su provjeravali i poslovne aranžmane Moninvesta i Budvanske rivijere u vrijeme dok je na čelu obje firme bio Marović.

Manjinski akcionari su podnijeli tužbu. Tvrde da je 2004. odlukom menadžmenta imovina Budvanske rivijere nezakonito smanjena sa 209 na 69 miliona eura. Spor pred Vrhovnim sudom je u toku. Predsjednik UO Budvanske rivijere u vrijeme donošenja odluke bio je Marović.

Nakon što je u štampi izjavio da će se, uprkos hapšenju rođenog brata, pridržavati „omerte” (zakona ćutanja, popularanog na Siciliji), Marović je, odlukom Vlade, tokom marta opet imenovan za člana UO Budvanske rivijere. Takođe je u UO imenovana Dušanka Jeknić, trenutno diplomatkinja u Sloveniji, Đukanovićeva prijateljica – u Italiji osumnjičena za mafijaško udruživanje, kao i predstavnik SDP-a. Marović je sada upisan kao predsjednik UO kompanije.

Na drugoj strani, Đukanović ima, preko firme Global Montenegro, preko 20.000 metara kvadratnih u budvanskom naselju Podkošljun, koje je 2008. kupio kreditom od 5,5 miliona eura. Projekat je, kako je objasnio, pripreman „za turistički biznis”.

Ozbiljne poslovne interese na području budvanske opštine ima i Prva banka, vlasništvo familije Đukanović. I to ne samo zbog atraktivnih nekretnina u njenom posjedu, poput ostrva Sveti Nikola. Nešto prije hapšenja opštinskih čelnika Rajka Kuljače i Dragana Marovića, Prva banka je, zahtjevom Privrednom sudu za prinudnu naplatu višemilionskog duga, zimus zatražila blokadu računa SO Budva, itd.

Gdje je u svemu tome SPC i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije? Poput Đukanovića i Marovića, te njihovih javno-privatnih klanova, Amfilohije takođe ima svoje ozbiljne poslovne interese u Budvi i okolini.

Privatizacijom hotela Avala u Budvi (vlasnici Stanko Subotić i Bepler i Džejkobson) vansudskim poravnanjem se Budvanska rivijera, čiji je predsjednik UO bio Marović, obavezala da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj isplati 628.174 njemačkih maraka (Ugovor br. Rs. 700/00, Osnovni sud u Kotoru).

Amfilohije je član odbora direktora Odigitrije d.o.o – firme „za razvoj hodočasničkog turizma” iz Budve osnovane 2002. Izvršni direktor Odigitrije je Slavko Krstajić, crnogorsko-ruski „hodočasnik” i operativac Fonda jedinstva pravoslavnih naroda iz Moskve koji u Budvi ima predstavništvo.

Fond je organizovao početkom 2006. skup na kojem je prisustvovao Milo Đukanović, dok je Filipa Vujanovića nagradio ordenom. Sada uhapšeni gradonačelnik Rajko Kuljača bio je govornik na otvaranju filijale Fonda u Budvi.

U menadžmentu Odigitrije je i i Jovan (Purić), vikarni episkop sa sjedištem u Manastiru Ostrog, gdje se, bez plaćanja poreza, prikupljaju milioni od priloga vjernika i trgovine suvenirima.

I Amfilohije i episkop Jovan su u Centralnom registru Privrednog suda upisani pod svojim crkvenim a ne, kako je propisano, građanskim imenima. Ta činjenica pojačava sumnju u medijske tvrdnje da je sporan pravni osnov prihvatanja registracije Odigitrije, na koju se vodi hotel Podgostrog u Budvi sa 56 soba i četiri apartmana. Cijena noćenja i do 106 eura. Svaka soba ima kupatilo, kablovsku TV, telefon, klimu, terasu.

Iz Ministarstva finansija su objavili kako Mitropolija crnogorsko-primorska nema prijavljenu registraciju za obavljanje privredne djelatnosti, niti podnosi prijave za porez, iako je Odigitrija i na službenom sajtu www. mitropolija.co.me predstavljena kao „turističko-poklonička agencija”.

Amfilohije je za jednog od budvanskih paroha postavio svog rođaka, protojereja Arsenija Radovića. Za paroha paštrovsko-tudorovićkog je 2007. postavio Sinišu Smiljića, koji se školovao kod njega, u Bogosloviji na Cetinju. Otprilike u to vrijeme pojačale su se i tenzije oko imovinske brige SPC za dvije crkve na Svetom Stefanu, potom i za temelje crkve Svete Gospođe. Kao i većina sveštenika u Arhijerejskom namjesništvu bokokotorskom SPC, Smiljić je takođe strani državljanin i/ili nije iz Crne Gore, premda je, makar preko svoje Fejsbuk stranice, aktivista grupe Dokažimo na popisu 2001. da Srba ima preko 32 odsto.

SPC je, poslije SO Budva, najveći vlasnik zemlje na području te opštine. Osnovni sud u Kotoru je presudio da će SO Budva morati da vrati Mitropoliji zemljište od 4.600 kvadrata ili je obešteti sa 2.576.000 eura.

Iz Mitropolije su jesenas najavili kako u budvanskoj opštini imaju ozbiljne poslovne ambicije – podići će nekoliko zgrada između Buljarice i Jaza, zatim kod crkve Svete Petke, izgradiće turističko-apartmansko naselje iznad manastira Reževići…

Bog ili mamon, simbol pohlepe? U Jevanđelju je zapisano: „Ne možete služiti Bogu i mamonu”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo