Povežite se sa nama

MONITORING

Pravo pred bagerima

Objavljeno prije

na

Pravo svojine u Crnoj Gori jamči Ustav. Prava svojine ljudi mogu biti lišeni i ono može biti ograničeno kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu. Pravljenje puta je u javnom interesu. Vasilije Miličković, odnosno njegova firma, imaju pravo svojine nad zemljom kojom put treba da prođe. U Crnoj Gori postoji zakon koji, predviđa proceduru pomoću koje država može da dođe do vlasništva nad zemljom Vasilija Miličkovića. Osam godina državni nijesu bile dovoljne da tu proceduru sprovede. Odatle potiče drama. Glavni grad, na čelu sa gradonačelnikom dr Miomirom Mugošom, uzeo je stvar u svoje ruke i, suptilan kako ga je Bog dao, riješio da problem riješi bagerima. Vasilije Miličković, kad bageri stignu, stane ispred njih i ne dopušta im da rade. Onda dođe policija i uhapsi Miličkovića. Remeti, kažu, javni red i mir. Neko, neupućen u pravo kakvo ovdje vlada, računao bi da treba uhapsiti bageristu, pa njegovog šefa, pa šefa njegovog šefa i tako dalje, jer upadaju na tuđi posjed. Miličković je dosad hapšen tri puta. Kako stvari stoje, biće toga još. Red i mir, prema nalazu policije, remetila je i Miličkovićeva ćerka Tamara, pa su i nju jednoga dana uhapsili. Za kaznu treba da plati hiljadu eura.

Miličković uporno ponavlja da nema ništa protiv izgradnje mini zaobilaznice, niti, u krajnjem, da njegova zemlja bude oduzeta. Traži samo da država poštuje sopstvene zakone. To se, u našem slučaju, pretvara u očekivanje da od gliste postane leptir. S tim što glista više liči na gusjenicu nego Crna Gora na pravnu državu.

Jedna od zanimljivosti u cijelom slučaju je da procedura koju propisuje Zakon o eksproprijaciji nije pretjerano komplikovana. Zakonom se utvrdi javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti.

Zatim predlog za eksproprijaciju korisnik eksproprijacije podnese organu uprave nadležnom za upis prava na nepokretnostima odnosno odgovarajućoj područnoj jedinici.

U ovom slučaju Agencija za izgradnju Podgorice u ime Glavnog grada predložila je podgoričkoj Upravi za nekretnine da obavi taj posao. Uradili su. Samo, na spisku onoga što treba oduzeti, nema parcele koja pripada firmi Vasilija Miličkovića. Nakon što su bageri danima vršljali po njegovoj zemlji i pošto je tri puta privođen, Miličković je dobio glanc nov papir na kojem piše da je zemljište koje nadležni računaju u oduzeto i dalje u njegovoj svojini i da nema, kao se to činovnički kaže, ,,tereta i ograničenja”. Dakle, eksproprisano nije.

Zakon takođe predviđa da nadležni prije donošenja rješenja o eksproprijaciji treba da ,,saslušaju vlasnika nepokretnosti o činjenicama u vezi sa eksproprijacijom”. Miličković ponavlja da ga nikad niko na razgovor nije uredno pozvao.

Tu je i pitanje para. Onaj ko hoće da oduzme zemlju treba i da je plati. ,,Uz predlog za eksproprijaciju podnosi se potvrda da je korisnik eksproprijacije na poseban račun depozita Ministarstva finansija uplatio sredstva u visini pravične naknade nepokretnosti čija se eksproprijacija predlaže”, piše u Zakonu. Ni jedan državni organ nije pokazao papir na kojem piše da su izdvojene pare kojima oduzeta zemlja treba da bude plaćena.

Ništa za sve to. Gradonačelnik dr Miomir Mugoša zamislio je da će zaobilaznicu otvoriti u povodu Dana nezavisnosti, 21. maja, i, pritvrdio je – otvoriće je. Završenu – nezavršenu, neće mu biti ni prvi ni posljednji put. Važno je da je gotovo onoliko koliko se sa partijskim kolegama i omiljenim izvođačem radova može prošetati. Na pitanje o osnovnim ljudskim pravima građanina Miličkovića izjasnio se: ,,Ja imam dokumenta da taj čovjek nije platio porez glavnom gradu. Za poslovni objekat u Bulevaru revolucije 62 duguje 218 eura za prošlu godinu, drugu ratu nije platio, da nije platio porez u prošloj godini za objekat u kojem živi u kojem ima registrovanu firmu, dužan je 181 euro, i da mu je objekat i pomoćni objekat u kojem živi bez dozvole”.

Impresivno. Očekuje se da daljom istragom gradonačelnik dr Miomir Mugoša otkrije je li se Miličković nekada parkirao nepropisno i da li ima karijes na šestici gore lijevo. Nažalost, zbog tako ozbiljnih poslova, gradonačelniku neće ostati vremena da se raspita koji od činovnika pod njegovom kapom nije uradio svoj posao oko eksproprijacije.

Oglasio se i naš premijer evropskog duha. On ,,dobija uvjeravanja”, da se u tom slučaju primijenio zakon. Možda bi bilo zgodnije da je, umjesto uvjeravanja potražio kakav dokaz, ali eto. Založio se i za dijalog: ,,Čini mi se da se bar devet od deset crnogorskih problema može riješiti ukoliko ljudi prethodno malo više razgovaraju”. Dok premijer ne otkrije ko bi iz vlasti na čijem je čelu bio raspoložen za razgovore, Miličković može da ćakula sa bagerima.

U međuvremenu su, nađe vlast sa pripadajućim službama preko koga, javnosti ponuđene razne verzije objašnjenja Miličkovićevog ponašanja. Prvo i osnovno – ne voli svoju zemlju. Da voli Crnu Goru, ne bi branio da se napravi put. Patriotskim ušima ta pjesma mnogo bolje leži od one da se domovina voli tako što se poštuju njeni propisi.

Naravno, uvijek može niže. Našao se i predsjednik Mjesne zajednice koji je Miličkoviću predacio da mu je ,,malo”, ono što država hoće da za zemlju plati i velikodušno mu ponudio sopstvenu zemlju. Do mozga solidnog aktiviste ne dolazi kad Miličković stotinu puta kaže da će dio novca pokloniti onima koji zbog ove vlasti gladuju.

Našao se i pravni stručnjak koji je Miličkoviću preporučio da svoja prava ostvari u redovnom sudskom postupku. Vjerovatno u taj postupak treba da krene sa posjedovnim listom na kojem jasno piše da je ,,bez tereta i ograničenja”, njegova firma jedini vlasnik spornog zemljišta. I da od suda traži da to isto ustanovi.

Neobičan je čovjek Vasilije Miličković. Objašnjavao je da država pljačka građane i čašćava Olega Deripasku strujom koju mi plaćamo, ispričao je kako je veliki novac stekao učestvovanjem u pljačkanju Elektroprivrede koje je organizovala država. Sad ne da sopstvenu zemlju, dok mu ne bude oduzeta po zakonu. Kad u ludnici svi tvrde da su dva i dva pet, neobični ste ako kažete – četiri.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo