Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je bosov bos

Objavljeno prije

na

darko-Saric-255x300

Jovica Lončar, jedan od osnivača Mat company, preko koje se sumnja da je oprano mnogo novca narko klana Darka Šarića, uhapšen je sredinom ove sedmice i saslušan kod Đurđine Nine Ivanović, specijalne tužiteljice za organizovani kriminal. I Darkov brat Duško, isljeđivan je u istom danu od strane specijalne tužiteljice. Lončar je, prema navodima medija, poricao da je za Šarića oprao 15 miliona eura, koje su navodno legalizovane preko dvije podgoričke banke. Monitor je ranije pisao da je MAT kompani vršila sumnjive transakcije preko Hipo Alpe Adrija banke. Nebojša Medojević je tvrdio više puta da je ovaj klan najviše novca oprao preko Prve banke braće Đukanović.

Do ovih operacija je došlo nekoliko dana pošto je procurjelo da Darko Šarić (41), pljevaljski narko-bos, navodno pokušava da se nagodi sa srpskim tužilaštvom, a za uzvrat traži kućni pritvor za sebe i slobodu za svog brata Duška.

Ovu špekulaciju je pokrenula podgorička Revija D, ali je uveliko pothranjuju izjave koje već duže vrijeme daje direktor srpske policije Milorad Veljović.

Mediji pišu kako je Šarić navodno spreman da uz imovinu koja mu je oduzeta plati državi još pet miliona eura na ime novčanog dijela kazne. U ostvarenju ove namjere, navodno, bi trebalo da mu pomognu saradnici koji imaju veze s američkom agenturom.

,,I dalje tvrdim da Šarić nije glavni, već da je iznad njega neko mnogo jači, ali u interesu istrage ne mogu da otkrivam o kome je riječ. Mogu samo da kažem da je dio tog vrha iz Srbije, a drugi je iz inostranstva,” rekao je direktor policije Veljović ovih dana za beogradski tabloid Alo.

Veljović smatra da bi Šariću bilo najbolje da se preda. ,,On nema drugog izlaza. Za njega bi bilo najbolje da se preda i objasni sve o načinu funkcionisanja te narko-grupe”, istakao je Veljović.

Prema tvrdnjama medija, Šarić je svjestan da će nadležni u Srbiji lako popustiti pod pritiscima iz Amerike. Zbog toga se svojim kanalima obratio tamošnjim policijskim strukturama nudeći da im ispriča sve što zna o krijumčarenju narkotika na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država.

Navodno, eventualni dogovor između Šarića i tužilaštva mogao bi biti poznat za nekoliko mjeseci, nakon usvajanja novog zakona o krivičnom postupku Srbije. Prema sadašnjem zakonu takav dogovor nije moguć jer je Šarić prvooptuženi za šverc tri tone kokaina iz Južne Amerike, ali se pronose vijesti kako bi po novom nacrtu zakona koji je u proceduri, nagodbu o priznanju krivice mogli da postignu svi, bez obzira na krivično djelo koje im se stavlja na teret.

Marko Nicović, član borda direktora međunarodne policije za narkotike smatra da bi, osim izmjene sadašnjeg zakona o krivičnom postupku, Šarićeva nagodba mogla da zavisi i od toga ,,kojeg je političara finansirao”.

Da je Darko Šarić nezgodan svjedok za neke političare, ali i funkcionere iz bezbjednosnih struktura, ukazuje i tvrdnja njegovog uhapšenog advokata Radovana Štrpca koji se tereti za pranje više desetina miliona eura od prodaje droge.

Zdenko Tomanović, advokat Darka Šarića pitao je optuženog Štrpca da li je Darko poznavao državni vrh Srbije i Crne Gore. ,,Apsolutno! Poznavao je i finansijski i politički vrh obje države. Pojedinci su bili na otvaranju diskoteke u Pljevljima,” rekao je Štrbac.

„Kao gost bio je i visokopozicionirani zvaničnik Državne bezbjednosti Srbije, iznenadio sam se kad sam ga vidio, jer mi Darko nikada nije pominjao da ga poznaje”, istakao je Štrbac. Na pitanje člana veća, sudije Vladimira Vučinića da li će Šarić reći i ko je taj čovjek iz DB, optuženi je odgovorio: „Hoće”.

Vučinić je na to konstatovao da bi ,,bilo dobro da znaju kad će to biti”.

„Ako već insistirate, mogu kroz pismene prijedloge da navedem sva ta imena, ali bi to ipak trebao da kaže onaj ko ih je pozvao”, naglasio je optuženi. Predsjednik vijeća, sudija Siniša Petrović je kazao da ne insistiraju.

Na drugom kraju bivše države južnoslovenskih naroda, ali i sadašnjeg zajedničkog tržišta njihovih kriminalaca, u Ljubljani je uz opsežne mjere bezbjednosti počelo suđenje Draganu Tošiću i još 15-torici optuženih u akciji Balkanski ratnik.

Sudsko vijeće je ispitivalo optužene i njihove veze sa Darkom Šarićem.

Tošić i još 13 osoba uhapšeni su 25. maja 2010 u Ljubljani, Kranju i Kopru, u opsežnoj operaciji tokom koje je pretreseno više od 30 kuća i zaplijenjena veća količina droge, novca i oružja. Kako saznaje Blic, u stanu uhapšenog Tošića, koji je porijeklom iz Crne Gore, a rođen u Ljubljani, nađena je njegova zajednička fotografija sa Darkom Šarićem.

Uhapšeni se sumnjiče da su u Italiju, Austriju i Španiju mjesečno prebacivali više od 200 kilograma kokaina, koji je u Šarićevoj organizaciji brodovima stizao do obala Jadranskog mora. Grupa je uhapšena kada su pokušali da prokrijumčare 2,17 tona kokaina ka Sredozemnom moru.

Kako je tada izjavio za Blic izvor uključen u istragu, Tošić je sa Šarićem u poslu od početka, a njihova saradnja evidentirana je još 2003, kada su srpska i slovenačka policija zajedno vodile istragu na rasvjetljavanju ubistva Miše Vujačića, tada šefa crnogorskog podzemlja u Sloveniji, koji je kao glavni konkurent uklonjen radi preuzimanja tržišta.

Miša Vujačić ubijen je u septembru 2003. u kockarnici ljubljanskog hotela Lev. U tadašnjeg bosa crnogorskog podzemlja u Sloveniji smrtonosne hice ispalio je Jovica Zindović iz Pljevalja, u to vrijeme suprug sestre Darka Šarića Danijele.

Osim Zindovića, slovenačka policija je za ubistvo osumnjičila i Slobadana Šepića i za njima raspisala međunarodne potjernice. Zindović je po potjernici uhapšen u Crnoj Gori u septembru 2008. godine, dok se Šepiću misteriozno gubi svaki trag u junu 2007. na putu iz Srbije u Crnu Goru.

U istrazi ubistva Vujačića, srpska i slovenačka policija tada su došle i do imena Dragana Tošića i Darka Šarića, ali i do motiva zločina. Vujačić , je u to vrijeme pod svojom kontrolom držao snabdjevanje narko-tržišta Njemačke i Švajcarske, a ubijen je kako bi primat u ovom poslu preuzeo Šarićev klan, naveo je izvor Blica. Taj izvor je kazao da je Tošićev klan, kao ćelija Šarićeve organizacije, po likvidaciji Vujačića preuzeo primat u poslu šverca kokaina u zapadnu Evropu.

Informacije o slovenačkom kraku Šarićevog klana su proslijeđene Američkoj službi za borbu protiv narkotika DEA.

,,Šarić nije imao ekipu samo u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. Jake grupe imao je i u Bosni i Hrvatskoj, kao i u Italiji, Holandiji, Njemačkoj, Španiji… Dragan Tošić je imao kontakte sa vođama svih ovih Šarićevih ekipa. Bio je spona crnogorske ekipe sa ostalim Šarićevim saradnicima”, zaključio je izvor Blica.

U Srbiji je u toku suđenje koje je u vezi sa ovim, gdje optužnica tereti 20 osoba, od kojih dvije sarađuju kao svjedoci. U Beogradu se sudi 11-torici, a ostalima u odsustvu pošto su u bjekstvu, a među takvima je i Darko Šarić.

Suđenja nema samo u Crnoj Gori. Državna tužiteljica Ranka Čarapić optužila je za takvo stanje policiju, pošto oni, navodno, nijesu obezbijedili dovoljno dokaza za procesuiranje.

Sada se, izgleda, u fokusu zvanične istrage u Crnoj Gori našao pokojni Kotoranin Dragan Dudić Fric. „Očito je da je istraga o narko klanu otvorena tek nakon pritiska međunarodne zajednice, a da se mrtvi nastoje proglasiti najodgovornijim”, izjavio je član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević „i da ide u slijepo crijevo, a sve sa ciljem da se zatru tragovi koji vode do Prve banke, Mila Đukanovića i Stanka Subotića Caneta”. Medojević je Vijestima kazao da je istraga u Crnoj Gori bila politički dirigovana da bi se uklonili svi tragovi koji vode do veza politički eksponiranih osoba sa Šarićevim klanom.

Lider PZP-a, zatražio je da se pokrene procedura za razrješenje i Veselina Veljovića i Ranke Čarapić, zbog propusta i izostanka rezultata u borbi protiv organizovane kriminalne narko grupe.

Prema informacijama Monitora, Čarapićeva se požalila članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost, koji su je ispitivali ove sedmice, da mjere tajnog nadzora nijesu davale rezultate. Navodno, tehnika, kojom Veljović raspolaže nije mogla doskočiti Šarićevoj grupi. A istog dana kada je Čarapićeva naložila mjere tajnog nadzora nad Draganom Dudićem, sa kojim je Šarić poslovao, ovaj je ubijen. Da se naježiš.

Šta ako odbjegli narko bos stvarno progovori pred srpskim pravosuđem. Ako otkrije sve koji su ga štitili u Srbiji i Crnoj Gori. I one koji su bili iznad njega. “Crna Gora bi se tresla,” kaže sagovornik Monitora, koji je istraživao poslovanje narko klana u Crnoj Gori.

Darkov brat Duško, u rukama je crnogorskog pravosuđa. Ranka Čarapić je već najavila postupak protiv nekih istaknutih pripadnika ovog klana, na osnovu dokaza do kojih je došla srpska i italijanska policija. “Hoće li se usuditi Darko Šarić da govori o onima koji su iznad njega i o, recimo, vezama sa Prvom bankom. Da li su njegov brat i prijatelj Lončar samo taoci u rukama pravih vođa klana”, pita se sagovornik Monitora.

Priča se očito tek otvara. Ako suđenje u Beogradu otkrije ko je stvarni bos Darka Šarića, to bi bio pravi udarac organizovanom kriminalu na Balkanu.

Jaka pozadina

Kriminolog Dobrivoje Radovanović kaže da je pokušavao da shvati kako je moguće da momci iz Pljevalja organizuju toliki šverc droge. ,,Treba tu imati mnogo novca, treba organizovati prevoz, pretovar, utovar, distribuciju. Nikada nisam mislio da to mogu da urade osobe iz provincije. Uvijek sam smatrao da to sve radi neko mnogo sofisticiraniji. Mislio sam da je to grupa Amerika. Međutim, pogrešio sam, očigledno da postoji još nekoliko paralelnih narkogrupa”, kazao je dr Radovanović, dugogodišnji direktor Instituta za kriminologiju u Beogradu. Radovanović smatra da je Šarić veoma važna karika u švercu droge, ali kao i direktor policije Milorad Veljović ne misli da je on vrh narkobande.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo