Slobodanka Rićko Mićunović, umjetnica
ULUCG prepušten sponzorima
– Događaj godine – Lake fest u Nikšiću. Konačno se u Crnoj Gori dogodio ozbiljan, kvalitetan koncept u organizaciji mladih i zdravih snaga Crne Gore, a pri tome nije pod pritiskom ukusa/neukusa vlasti i njenih institucija. Osjetio se kao prijeko potreban mentalni i kulturološki ventil. Bili su i organizaciono uspješni, a posjeta bila iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Nadam se dugom vijeku Lake festa. Promašaj godine je promjena Zakona o nevladinim organizacijama. ULUCG od ove godine, kao nevladina organizacija, neće moći više da aplicira na konkursima Ministarstva kulture i tako ostvari svoje projekte. ULUCG je nevladina organizacija, što je nedopustivo, jer je institucija od državnog značaja, a sada nema izvore finansiranja ni od jedne državne institucije. Prepušten je sponzorima i prijateljima ove kuće.
Marija Perović, rediteljka
Nova kreativna scena
– Povratak na scenu dva umjetnika iz Crne Gore, nakon decenija. Na drugačije, a njihove načine. Žarko Laušević kao izuzetan pisac i Rambo Amadeus kao predstavnik Crne Gore na pjesmi Evrovizije. Krugovi se čudno otvaraju ili zatvaraju i u to ime, događaj u sljedećoj godini neka bude povratak Žarka – glumca i treće mjesto na pjesmi Evrovizije. Raduje me učešće na takmičenju, jer me uvijek čudio naprasni zaborav istog od naše matične države. I meni uvijek događaj, a da ne bi zaboravili, pominjem i vama – tri crnogorska igrana filma, završena, prikazana, dva u pripremi. Krug uspostavljen! U godini koja je prošla, a i danima ponešto se ipak mijenja, brže nego što mislimo. To mi je ustvari glavni događaj – svjesno/nesvjesna pojava nove kreativne scene u Crnoj Gori.
Promašaj, prejaka riječ, ali će biti ako ne počnu da se primjenjuju, ili se ne završe razni sistemski/legislativni okviri, u kojima sve djelatnosti, a između njih i ove tri gore pomenute, razvijaju od strane ljudi i zakona. Prioritet bi u Crnoj Gori kao maloj državi morao da bude zakon o plasmanu i proizvodnji intelektualno umjetničke djelatnosti, i drugi zakoni vezani za stvaralaštvo. Da ne bude kao primjena Zakona protiv pušenja, pušenje iz tanjirića…
Đuro Radosavović, pisac
Samo dijelite pozorišne karte
– Kulturni pogodak godine je konačno rađanje kvalitetnih festivala. Prvenstveno Lake fest sa šatorima i energičnim bendovima, a publika naviknuta na mrvice muzičkih događanja reagovala je sjajno!
Festival Underhill sa filmskom ponudom je takođe privukao poštovaoce pravog filma, one fanove filma koje ne možete vidjeti u mraku Deltinog repertoara. Držimo im palčeve, svi!
Kulturni promašaj je sve ono što Ministarstvo kulture smatra pogotkom, i naravno CNP kao centar. Podobne predstave u kojima sve vrvi od lažne motivacije, a kultura na silu ,,ne ide”. Karata često nema u prodaji, jer su podijeljene Vodovodu, parlamentu i MUP-u i kremiću društva, dakle, kakva publika, takav i teatar. Samo dijelite!
Balša Brković, pisac
Legija dvorskih intelektualaca
– Na žalost, godina koja upravo ističe donijela je nastavak trenda provincijalizacije crnogorske kulture, i uopšte, crnogorskog društva… Dvorska kultura je jedini mogući iskaz takvog duhovnog stanja. I, što izgleda posebno suludo – meni izgleda da su mnogi srećni, presrećni baš takvim razvojem stvari…
Konstituisanje legije dvorskih intelektualaca okupljenih oko govora mržnje i beskrupuloznosti kakva čak ni ovdje nije zabilježena, zanimljiv je fenomen i mislim da u vremenima koja dolaze zaslužuje neku vrstu analize, koliko god sve to djelovalo groteskno… Ta legija je dobila zadatak da nam objasni sve što nam nije jasno. A na koncu, jedino je jasno, kristalno jasno – sa kakvim materijalom imamo posla u ovom slučaju.
Ipak, nije sve tako crno… Objavljeno je nekoliko dobrih, čak odličnih romana – od novih autora spomenuo bih Olju Knežević i njenu Milenu, kao i prvijence Nikole Nikolića i Đura Radosavovića. Tu su i novi filmovi Nina Bečanovića i Željka Sošića, nekoliko sjajnih izložbi, a moram priznati da me je obradovala vijest da je veliki umjetnik Vlatko Gilić dobio nagradu za životno djelo Udruženja filmskih stvaralaca Srbije…
Biljana Keković, slikarka
Izložba Jarmile Vešović
– Među kulturnim događajima u protekloj godini izdvojila bih izložbu naše umjetnice koja već dugo živi u Parizu Jarmile Vešović, čija je izložba u galeriji Centar bila drugačija i osvježavajuća. Takođe, i ovogodišnji Likovni salon 13. novembar na Cetinju zavređuje pažnju. Pozitivan utisak je svakako i Festival dugometražnog dokumentarnog filma UnderhillFest.
S druge strane, negativan utisak je rušenje bioskopa Kultura, kao i novi Zakon o nevladinim organizacijama, po kojem ubuduće ni Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore neće moći da konkuriše za finansijsku podršku Ministarstva kulture.
Igor Rakčević, predsjednik ULUCG-a
Orkestar, izložbe, zakon
– Godinu za nama je pratio veliki broj kvalitetnih kulturnih događaja, od kojih bi teško odvojio neki poseban. Ono što me najviše raduje je kvalitetna reafirmacija Crnogorskog simfonijskog orkestra, kvalitetan program u CNP-u, i naravno zanimljivi likovni programi od kojih bih posebno istakao izložbu Joie de vivre, u organizaciji ULUCG-a. U okviru pomenutog projekta se deset savremenih crnogorskih umjetnika predstavilo publici u Skoplju, a bili smo domaćini deset makedonskih umjetnika. Ovaj projekat je jedan u nizu sličnih u organizaciji ULUCG-a proteklih godina što smatram jakim reintegrativnim činjenjem, vezano za kulturni prostor Balkana.
Negativnim događajem smatram donošenje novog Zakona o nevladinim organizacijama, što samo po sebi nije iz korpusa kulturnih dešavanja, ali prijeti da bude loša okolnost u funkcionisanju ULUCG-a i drugih organizacija kulture od posebnog značaja za kulturno biće naše države.
Milica Piletić, dramska spisateljica
Upornost umjetnika
– Veoma je negativna tendencija smanjenja budžetskog novca za projekte iz oblasti kulture i perspektiva da će se sa tim smanjenjima nastaviti. Poznato je da je kultura prva žrtva svake ekonomske krize. U čitavom regionu smo u situaciji da posmatramo kako se, dominantnim delom, novac iz budžeta planira za puko preživaljavanje zaposlenih u državnim kulturnim institucijama, a najmanje za projekte kojima treba da prethode konkursi.
Svakako smatram pozitivnim upornost umetnika koji nisu digli ruke od svojih projekata i umetnosti, u momentu kada im je država zavrnula slavine i dalje im zavrće na svakom koraku. Recimo, kinematografiji koja konačno postaje da bude manje važna biće teško i narednom periodu, ali u toj oblasti će se ipak prepoznati oni najhrabriji! Imam u vidu ovogodišnju vrlo uspešnu filmsku produkciju u Crnoj Gori, a mene lično posebno raduje predstojeći početak snimanja filma Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa, reditelja Nikole Vukčevića uz učešće glumaca iz celog regiona, pa i mene kao koscenariste. Sa više nego skromnim budžetom, ali i sa više nego dobrom energijom, jer tako izgleda jedino i može! To znači, da bi opstali u ambijentu u kome se i neke veoma sumnjive stvari proglašavaju kulturom, kada je kultura veoma daleko od državnih prioriteta, kada građani teško izdvajaju novac za kulturne događaje – moramo stisnuti zube i nastaviti kako znamo i umemo. Nazad se ne može.
Maja Bogojević, filmska kritičarka
Kulturno dosadna godina
– Sve je bilo u okviru očekivanog. Prilično kulturno dosadna godina. Posebno bih izdvojila meni drage događaje – Festival dugometražnog dokumentarnog filma UnderhillFest i široj javnosti nepoznati, a meni značajni – sjajni radovi mojih studenata.
Danilo Marunović, reditelj
Promašaj – nacionalna kulturna politika
– Ovog ljeta se u Crnoj Gori dogodio muzički festival koji je napokon, pa makar i na trenutak, našu turističku sezonu u smislu kulturne ponude sveo na granice pristojnosti… Riječ je o Sonica dance festivalu… U šumi na ulcinjskoj Velikoj plaži, mahom stranci iz cijelog svijeta su pod blagoslovom boginje Shive, pod punim mjesecom ritualno konzumirali psy trance kulturu … Naša zemlja je izgledala egzotično dok je par hiljada ljudi odavalo poštovanje drevnoj kulturi istoka…
Festivali dokumentarnih filmova Ubrzaj me i Underhill su opstali i potvrdili se kao urbani bastioni glavnog grada. Predstavu Njegoš, vatre u produkciji Kotor arta, iako staru već dvije godine, izdvojio bih kao monumentalan pozorišni čin.
Kao kulturni promašaj označio bih generalno našu nacionalnu kulturnu politiku, ukoliko je uopšte i ima… Stiče se utisak da podršku dobijaju isključivo oni kulturni projekti koji spadaju u sferu nacionalno identitetskog, strategija razvoja kinematografije je loša ili ne postoji, a kadrovi koji vode institucije kulture su i dalje većinom partijski činovnici, a ne školovani menadžeri iz oblasti kulture.
Lena Stefanović, književnica
Kratkovidost administracije
– Događaj godine – trenutak u kojem ministar Mićunović u Briselu uručuje nagradu Evropske Unije za književnost Andreju Nikolaidisu – u prisustvu Androulle Vassiliou, Doris Pak, HRH Princa Laurentiena od Holandije i drugih. Ovome je prethodilo dvadeset godina rada i zalaganja CDNK i posebno Milorada Mija Popovića da afirmise crnogorsku književnost na međunarodnoj sceni, kao i pristupanje CDNK Evropskom savjetu pisaca.
Promašaj godine: CDNK i PEN ostavljeni bez ikakvih sredstava za rad prilikom konkursa za raspodelu sredstava od igara na sreću; ono što nije uspelo najvećim neprijateljima naše države, naroda i kulture – da nas ućutkaju i ugase – može se dogoditi zbog kratkovidosti i gluposti (ne)kompetentne administracije.
Vuk Perović, filmski kritičar – urednik kulture u Dnevnim novinama
Lake fest u Nikšiću
– Događaj godine – Lake fest u Nikšiću. I kada je počela priča da se u Nikšiću organizuje muzički festival tog formata, shodno našem optimizmu, rijetko ko je vjerovao da će uopšte da se održi, a pogotovu da bude onakav, kakav je bio. Odlično organizovana manifestacija koja je okupila najbolje bendove iz regiona, uz vrlo dobru organizaciju i odličnu posjećenost.
Promašaj godine? Ovo je vjerovatno promašaj crnogorske kulture već godinama ili decenijama, ali je u godini kakve je iza nas lakše došao do izražaja. To je neorganizovanost, nedostatak zajedništva, stava. Niti jedno esnafsko udruženje nije diglo glas, profilisalo zahtjeve, navelo šta im je potrebno da bi zaštitili profesiju, stvorili uslove za rad.
Sanja Jovanović, producentkinja
Međunarodni uspjesi pisaca
– U prethodnoj godini bilo je mnogo projekata koji bi se zbog koncepta, originalnosti i reakcije javnosti mogli nazvati najboljim događajem. Festivali poput UnderhillFest-a i Lake Fest-a su takvi primjeri. Međutim, ono što bih ja ovom prilikom istakla kao neke od boljih momenata u prethodnoj godini, koji zbog svoje veličine sa punim pravom mogu da nose određenje kulturnog događaja, jesu uspjesi i priznanja naših pisaca u međunarodnim okvirima: Evropska nagrada za književnost koja je uručena Andreju Nikolaidisu za roman Sin, kao i prevodi i izdanja u Turskoj, odnosno Velikoj Britaniji, drame Kasandra Ljubomira Đurkovića i romana Hansenova djeca autora Ognjena Spahića.
Kulturni promašaj godine je raspodjela sredstava od igara na sreću, jer su sredstva za kulturu i ove godine promašila adresu.
Nikola Vukčević, reditelj
Zakon o audiovizuelnim djelatnostima
– Doživljaj kulturnog događaja vežem za svoje nade u zakon o audiovizuelnim djelatnostima, koji bi mogao biti dobra osnova za revitalizaciju crnogorske kinematografije. On još nije usvojen – i od onoga kako će biti usvojen – zavisi da li će se stanje u branši filma i oko filma moći staviti na zdrave noge, tj. da li ga svrstavam u događaj ili promašaj.
Pohvalno ću se izraziti i prema činjenici da je u pitanju zakon o audiovizuelnim djelatnostima, koji je obimnijeg pojma od postojećeg Zakona o kinematografiji, smatrajući da je u ovoj obilnosti pojma/djelatnosti zapravo svojevrsna nada u mogućnost revitalizacije naše kinematografije.
Takođe, jubilej 60 godina Gradskog pozorišta Podgorica – bez svoje scene/zgrade – podatak je vrijedan za poštovanje i isticanje, ali i između kulturnog događaja (zbog svega lijepog što Gradsko pozorište decenijama nosi) i promašaja (jer se ne vidi trenutak u kome će ova naša reprezentativna teatarska institucija konačno dobiti svoj scenski prostor i stati na svoje noge).
Navijam da vrijeme koje će biti ispred nas (2012) – Zakon o audiovizuelnim djelatnostima i Gradsko pozorište – pretvori u kulturne događaje buduće godine, nekim svojim čudom u koja treba vjerovati, jer to oni (a i naša publika) svakako zaslužuju.
Pripremio: Miro MIINIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO1 sedmica
SUSRETI3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice