Povežite se sa nama

MONITORING

LEGITIMISANJE KRAĐE: Pozajmljeni život

Objavljeno prije

na

Najnovije je: Evropsko lice Podgorice ispustilo je svoju plemenitu dušu. Pregovarački timovi Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crne Gore nijesu uspjeli da se dogovore da li da pregovore o formiranju vlasti u Podgorici počnu prvo sa DPS-om ili sa opozicijom.

Ne zna se je li moguća kakva reanimacija. Dio pouzdanih izvora javio je da će sada pregovarački timovi izvijestiti rukovodstva svojih partija i gradske odbore šta je do sada urađeno, pa vidjeti šta dalje, dok drugi, takođe pouzdani izvori, očekuju da Odbor SDP-a Glavnog grada ubrzo donese odluku o samostalnim pregovorima sa DPS-om.

Što će reći da, zapravo, nema ništa novo. Budući da je od izbora prošlo gotoo mjesec i po, SDP i Pozitivna su, laganim korakom, mogle da obiđu svakog svog birača i pripitaju ga je li glasao za opstanak dvodecenijske vlasti ili za njenu promjenu. Da se jednom i to raščisti.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapič zna da Ustav zabranjuje uspostavljanje vlasti koja ne proističe iz slobodne volje građana, visoki funkcioner SDP-a Jusuf Kalamperović zna da DPS krade pet do dest odsto glasova. Umjesto da DPS-u uzme barem ono što je ukrao, SDP mu uporno poklanja još toliko. Utjeha da tako ne može sto godina – mala je. Barem dok ljudi ne počnu da žive po tisuću ljeta.

Svaka bitka protiv krađe na izborima, osim, djelimično, one u Beranama, dosad se pokazla neuspješnom. Gotovo sve što je je tokom posljednjih godinu i po dokumentovano, što u aferi Snimak, što nakon nje, do daljnjeg stoji rasuto po novinama. U nekoliko slučajeva tužilaštvo je najavilo kako će “formirati predmet”. Nekom papiru dali su ime i udarili broj, za ostalo se ne zna. U Osnovnom sudu u Pljevljima teče proces protiv direktora i službenika Centra za socijalni rad Jusa Ajanovića i Ermina Nuhanovića, zbog zloupotrebe službenog položaja i još deset aktivista DPS-a za zloupotrebu službenog položaja u pomaganju.

Nema nikakvih naznaka da bi taj proces mogao krenuti uzvodno i dovesti do Predsjedništva i predsjednika Demokratske partije socijalista čije je planiranje krivičnih djela zabilježeno tonskim snimcima. Naprotiv, u procesu u Pljevljima zabilježena su i svjedočenja prema kojima je jedan čovjek od drugoga, kojem ne zna ime i prezime, dobio 50 eura, ali da je mislio da mu neznanac vraća dio pozajmice od 70 eura. Ko bi pamtio kome pozajmljuje pare.

Žustro je prošle jeseni vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, sada kandidat za tu funkciju, Veselin Vučković najavio da će pokrenuti sveobuhvatnu istragu zbog snimka iz Plava. Bila je to reakcija na video snimak Dana na kojem poslanik DPS-a Husnija Šabović, objašnjava partijskom podmltku koliko će članova DPS-a biti zaposleno u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi. „Imamo obećanje uprave Nacionalnih parkova Crne Gore da će, negdje do 1. jula kada se završi Centar za posjetioce u Gusinju, biti zaposlena dva DPS-ovca sa visokom stručnom spremom”. U nastavku obećanja stiglo je do pet radnih mjesta za članove DPS-a.

Vukčević je tada ocijenio da se na osnovu snimka, može ukazati na postojanje sumnje u namjeru u pogledu zapošljavanja po partijskoj osnovi. “Iznijeta je namjera, koja bi, ako bi bila potvrđena, imala obilježje krivičnog djela, to znači da je naša dužnost da prvo provjerimo autentičnost video-snimka, i osobe koje se na njemu vide biće pozvane”. Prolaze mjeseci, nije lako ustanoviti da li ono što priča Husnija Šabović, priča Husnija Šabović

Neopterećen ispitivanjima iz tužilaštva o zloupotrebama državnih dobara za partijske potrebe, Husnija Šabović je imao vremena da se posveti razmatranju političke situacije u Plavu, nakon odluke SDP-a u tom gradu da vlast formira bez DPS-a. “Mi smo najjača politička partija u Plavu i ne bi bilo korektno prema građanima Plava da se ona izigra po ko zna koji put. Ako se ovo nastavi, postavlja se pitanja što je svrha izbora”, zabrinuo se Šaboviić. Naravno da svako zna da je svrha izbora da se zaposle aktivisti i glasači DPS-a.

Uz ovakvo tužilaštvo nema sumnje da će svaka, pa i najnovija prijava MANS-a zbog izbornih zloupotreba biti – arhivirana. “Nove četiri krivične prijave su samo dio materijala koji je MANS već podnio državnom tužilaštvu tražeći da se procesuiranju kjučni akteri političke korupcije u Crnoj Gori, uključujući i izvršioce i njihove nalogodavce. U odvojenim krivičnim prijavama za zloupotrebu službenog položaja u izborne svrhe terete se bivši gradonačelnik Glavnog grada Miomir Mugoša, njegov zamjenik Vladan Vučelić, sekretarka Sekretarijata za socijalno staranje Snežana Mijušković, izvršna direktorka Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nada Mugoša i predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović”, saopšteno je iz MANS-a.

Bivšeg gradonačečnika i njegovog zamjenika MANS je prijavio zbog nezakonitog sprovođenja akcije Evidentiramo-rješavamo koja je suštinski poslužila DPS da ostvari ogroman politički uticaj na građane Glavnog grada uoči proteklih lokalnih izbora u korist te partije. “Tokom akcije prikupljeni su podaci o socijalnom statusu, nelegalnoj gradnji, poreskim dugovanjima i slično za preko 10 hiljada građana, na osnovu kojih je DPS imao preciznu sliku o tome gdje se nalaze najranjivije kategorije stanovništva”, objasnio je MANS.

Prema njihovoj ocjeni, DPS je na taj način mogla da kreira raspodjelu socijalne pomoći, komunalnog i infrastrukturnog opremanja lokacija, ali i izvrši pritisak zbog nelegalne gradnje i poreskih dugovanja.

O sveobuhvatnosti DPS-ovih akcija svjedoči program njege starih osoba koji se, kako tvrde u Istaživačkom centu pokazao kao odličan model za ostvarivanje uticaja u predizbornom periodu, jer se njime postiže dvostruki efekat – na jednoj strani se omogućava zapošljavanje određenog broja ljudi, a na drugoj ostvaruje uticaj na pripadnike najstarije populacije. Zbog takve koristi, nije problem prekršiti pokoji zakon.

MANS smatra da je gradonačelnik Danilovgrada Branislav Đuranović prekoračio službena ovlašćenja i nezakonito zadužio opštinu kako bi se uoči izbora rekonstruisala dva gradska trga. I zbog roga su podnijeli krivični prijavu. Tvrde da se ogroman dio informacija o mogućim zloupotrebama državnih fondova u partijske svrhe u državnim institucijama krije, uz brutalno kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ministarstvo poljoprivrede ili Investiciono razvojni fond, na primjer, nakon što se iz podataka o tome kome su i kad davali pomoć, jasno vidi da to itekako ima veze sa izborima, jednostavno odluče: nema više podataka. To što su i podaci i novci zapravo vlasništvo poreskih obveznika, manje je važno.

Po ko zna koji put, da slučajno imamo tužioca, možda bi mogao da pronađe i da neko ili znoupotrebljava položaj ili ne radi svoj posao zato što već decenijama Crna Gora nema uređen birački spisak. Otpor DPS-a i predsjednika vlade Mila Đukanovića prema uvođenju elektronske identifikacije birača samo potvrđuje ono što svako, osim tužilaca u ovoj zemlji zna: biraki spisak je jedna od najsigurnijih baza DPS-ovih glasova.

Uspostavljanje vlasti zasnovane na slobodnoj volji građana izraženoj na izborima zvuči tako jednostavno. I tako daleko.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo