Povežite se sa nama

MONITORING

LEGITIMISANJE KRAĐE: Pozajmljeni život

Objavljeno prije

na

Najnovije je: Evropsko lice Podgorice ispustilo je svoju plemenitu dušu. Pregovarački timovi Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crne Gore nijesu uspjeli da se dogovore da li da pregovore o formiranju vlasti u Podgorici počnu prvo sa DPS-om ili sa opozicijom.

Ne zna se je li moguća kakva reanimacija. Dio pouzdanih izvora javio je da će sada pregovarački timovi izvijestiti rukovodstva svojih partija i gradske odbore šta je do sada urađeno, pa vidjeti šta dalje, dok drugi, takođe pouzdani izvori, očekuju da Odbor SDP-a Glavnog grada ubrzo donese odluku o samostalnim pregovorima sa DPS-om.

Što će reći da, zapravo, nema ništa novo. Budući da je od izbora prošlo gotoo mjesec i po, SDP i Pozitivna su, laganim korakom, mogle da obiđu svakog svog birača i pripitaju ga je li glasao za opstanak dvodecenijske vlasti ili za njenu promjenu. Da se jednom i to raščisti.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapič zna da Ustav zabranjuje uspostavljanje vlasti koja ne proističe iz slobodne volje građana, visoki funkcioner SDP-a Jusuf Kalamperović zna da DPS krade pet do dest odsto glasova. Umjesto da DPS-u uzme barem ono što je ukrao, SDP mu uporno poklanja još toliko. Utjeha da tako ne može sto godina – mala je. Barem dok ljudi ne počnu da žive po tisuću ljeta.

Svaka bitka protiv krađe na izborima, osim, djelimično, one u Beranama, dosad se pokazla neuspješnom. Gotovo sve što je je tokom posljednjih godinu i po dokumentovano, što u aferi Snimak, što nakon nje, do daljnjeg stoji rasuto po novinama. U nekoliko slučajeva tužilaštvo je najavilo kako će “formirati predmet”. Nekom papiru dali su ime i udarili broj, za ostalo se ne zna. U Osnovnom sudu u Pljevljima teče proces protiv direktora i službenika Centra za socijalni rad Jusa Ajanovića i Ermina Nuhanovića, zbog zloupotrebe službenog položaja i još deset aktivista DPS-a za zloupotrebu službenog položaja u pomaganju.

Nema nikakvih naznaka da bi taj proces mogao krenuti uzvodno i dovesti do Predsjedništva i predsjednika Demokratske partije socijalista čije je planiranje krivičnih djela zabilježeno tonskim snimcima. Naprotiv, u procesu u Pljevljima zabilježena su i svjedočenja prema kojima je jedan čovjek od drugoga, kojem ne zna ime i prezime, dobio 50 eura, ali da je mislio da mu neznanac vraća dio pozajmice od 70 eura. Ko bi pamtio kome pozajmljuje pare.

Žustro je prošle jeseni vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, sada kandidat za tu funkciju, Veselin Vučković najavio da će pokrenuti sveobuhvatnu istragu zbog snimka iz Plava. Bila je to reakcija na video snimak Dana na kojem poslanik DPS-a Husnija Šabović, objašnjava partijskom podmltku koliko će članova DPS-a biti zaposleno u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi. „Imamo obećanje uprave Nacionalnih parkova Crne Gore da će, negdje do 1. jula kada se završi Centar za posjetioce u Gusinju, biti zaposlena dva DPS-ovca sa visokom stručnom spremom”. U nastavku obećanja stiglo je do pet radnih mjesta za članove DPS-a.

Vukčević je tada ocijenio da se na osnovu snimka, može ukazati na postojanje sumnje u namjeru u pogledu zapošljavanja po partijskoj osnovi. “Iznijeta je namjera, koja bi, ako bi bila potvrđena, imala obilježje krivičnog djela, to znači da je naša dužnost da prvo provjerimo autentičnost video-snimka, i osobe koje se na njemu vide biće pozvane”. Prolaze mjeseci, nije lako ustanoviti da li ono što priča Husnija Šabović, priča Husnija Šabović

Neopterećen ispitivanjima iz tužilaštva o zloupotrebama državnih dobara za partijske potrebe, Husnija Šabović je imao vremena da se posveti razmatranju političke situacije u Plavu, nakon odluke SDP-a u tom gradu da vlast formira bez DPS-a. “Mi smo najjača politička partija u Plavu i ne bi bilo korektno prema građanima Plava da se ona izigra po ko zna koji put. Ako se ovo nastavi, postavlja se pitanja što je svrha izbora”, zabrinuo se Šaboviić. Naravno da svako zna da je svrha izbora da se zaposle aktivisti i glasači DPS-a.

Uz ovakvo tužilaštvo nema sumnje da će svaka, pa i najnovija prijava MANS-a zbog izbornih zloupotreba biti – arhivirana. “Nove četiri krivične prijave su samo dio materijala koji je MANS već podnio državnom tužilaštvu tražeći da se procesuiranju kjučni akteri političke korupcije u Crnoj Gori, uključujući i izvršioce i njihove nalogodavce. U odvojenim krivičnim prijavama za zloupotrebu službenog položaja u izborne svrhe terete se bivši gradonačelnik Glavnog grada Miomir Mugoša, njegov zamjenik Vladan Vučelić, sekretarka Sekretarijata za socijalno staranje Snežana Mijušković, izvršna direktorka Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nada Mugoša i predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović”, saopšteno je iz MANS-a.

Bivšeg gradonačečnika i njegovog zamjenika MANS je prijavio zbog nezakonitog sprovođenja akcije Evidentiramo-rješavamo koja je suštinski poslužila DPS da ostvari ogroman politički uticaj na građane Glavnog grada uoči proteklih lokalnih izbora u korist te partije. “Tokom akcije prikupljeni su podaci o socijalnom statusu, nelegalnoj gradnji, poreskim dugovanjima i slično za preko 10 hiljada građana, na osnovu kojih je DPS imao preciznu sliku o tome gdje se nalaze najranjivije kategorije stanovništva”, objasnio je MANS.

Prema njihovoj ocjeni, DPS je na taj način mogla da kreira raspodjelu socijalne pomoći, komunalnog i infrastrukturnog opremanja lokacija, ali i izvrši pritisak zbog nelegalne gradnje i poreskih dugovanja.

O sveobuhvatnosti DPS-ovih akcija svjedoči program njege starih osoba koji se, kako tvrde u Istaživačkom centu pokazao kao odličan model za ostvarivanje uticaja u predizbornom periodu, jer se njime postiže dvostruki efekat – na jednoj strani se omogućava zapošljavanje određenog broja ljudi, a na drugoj ostvaruje uticaj na pripadnike najstarije populacije. Zbog takve koristi, nije problem prekršiti pokoji zakon.

MANS smatra da je gradonačelnik Danilovgrada Branislav Đuranović prekoračio službena ovlašćenja i nezakonito zadužio opštinu kako bi se uoči izbora rekonstruisala dva gradska trga. I zbog roga su podnijeli krivični prijavu. Tvrde da se ogroman dio informacija o mogućim zloupotrebama državnih fondova u partijske svrhe u državnim institucijama krije, uz brutalno kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ministarstvo poljoprivrede ili Investiciono razvojni fond, na primjer, nakon što se iz podataka o tome kome su i kad davali pomoć, jasno vidi da to itekako ima veze sa izborima, jednostavno odluče: nema više podataka. To što su i podaci i novci zapravo vlasništvo poreskih obveznika, manje je važno.

Po ko zna koji put, da slučajno imamo tužioca, možda bi mogao da pronađe i da neko ili znoupotrebljava položaj ili ne radi svoj posao zato što već decenijama Crna Gora nema uređen birački spisak. Otpor DPS-a i predsjednika vlade Mila Đukanovića prema uvođenju elektronske identifikacije birača samo potvrđuje ono što svako, osim tužilaca u ovoj zemlji zna: biraki spisak je jedna od najsigurnijih baza DPS-ovih glasova.

Uspostavljanje vlasti zasnovane na slobodnoj volji građana izraženoj na izborima zvuči tako jednostavno. I tako daleko.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo