Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LJETNJA TURISTIČKA SEZONA NA SJEVERU: Statistika i stvarnost u raskoraku

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim brojkama, turistička sezona koja je na izmaku, na sjeveru zemlje nije manje uspješna od prethodnih. Nadležni za turizam tvrde da će slabu posjetu tokom juna i jula, nadomjestiti rezultati pred i postsezone. Vlasnici smještajnih kapaciteta, pak, tvrde da je ljeto propalo.

Na Eko katunu Vranjak na Bjelasici od minule turističke sezone, tvrde, nijesu imali nikave koristi. Loše vrijeme otjeralo je goste iz tog autentičnog turističkog kompleksa. Jedan od vlasnika Milorad Bulatović kaže da su tokom cijelog juna i jula rezervacije masovno otkazivane. Osim 10-ak dana avgusta, gotovo da nije bilo perioda kada su smještajni kapaciteti u jednom od najstarijih eko katuna na sjeveru Crne Gore bili popunjeni.

„Ne može se računati ni da smo imali ljetnju sezonu. Previše kišnih dana i niske temeprature uslovile su masovno otkazivanje rezervacija. Naši objekti su na 1.800 metara nadmorske visine, pa je kišno ljeto više ličilo na jesen. U tim uslovima niko ne želi da je na planini. Naši gosti su, zbog lošeg vremena, često i skraćivali boravak”, kaže Bulatović.

On objašnjava da je očekivanu posjetu osujetila i „prilično neprecizna meteorološka prognoza”. Često se, kaže Bulatović, dešavalo da na osnovu prognoza gostima „obeća” lijepo vrijeme, a tih dana kiša ne prestaje. Naročito su, kaže on, bile neprecizne prognoze iz regona, koje su se odnosile na područje sjevera Crne Gore.

„Maj, jun i jul su potpuno podbacili. Jedino tokom desetak dana avgusta imali smo grupne posjete, međutim, i grupe su bile, upravo, zbog nestabilnog vremena, manje brojne. Teško da će ostatak avgusta ili, septembar, nadomjestiti loš bilans ostatka ljeta. Na planini su noći, bez obzira na to koliko je preko dana toplo, vrlo hladne i ne očekujemo da će se neko odlučiti da ostaje u planini”, objašnjava Bulatović.

Slično kažu i u još nekoliko manjih hotela u planinskim turističkim centrima. Potpuno su nezadovoljni brojem gostiju tokom juna i jula. I u tim objektima rezervacije su zbog kiše masovno otkazivane.

„Šta god da kaže statistika, ja znam kako je bilo u mojem i sličnim objektima tokom prva dva ljetnja mjeseca. Bilo je dana kad su u hotelu bili samo zaposleni. Moguće da će seminari i slični događaji, koji su održavani u velikim hotelima popraviti prosjek, ali ovo je propala sezona i nema tog vlasnika smještajnih kapaciteta na sjeveru, koji može biti zadovoljan posjetom”, kaže vlasnik jednog malog hotela u Kolašinu.

S druge strane, nadležni za turizam u tom, ali i u drugim gradovima na sjeveru države, tvrde da je sezona slična prošlogodišnjoj.

„Od početka juna do danas, Žabljak je posjetilo oko 90.000 turista. Oko 80 odsto bilo je stranih gostiju. Najviše iz Srbije, Rusije, Izraela, Italije, Francuske, Belgije, Španije.Vidan je porast turista iz Njemačke i Velike Britanije. Sama sezona je negdje na nivou prošlogodišnje, nedostatke i pad posjeta koje smo imali u julu mjesecu, zbog izuzetno loših vremenskih uslova, nadomjestila je činjenica da je ova ljetnja sezona počela već krajem aprila. U periodu aprila i maja imamo čak porast posjeta za oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu”- kaže direktorica Turističke organizacije (TO) u tom gradu Vanja Krgović Šarović.

Porast gostiju iz Finske, Danske, Ujedinjenih Arapskih Emirata bilježe u Kolašinu. U tom gradu boravilo je, u odnosu na prošlu godinu, više Belgijanaca i Austrijanaca. U lokalnoj TO priznaju da je tokom juna i jula sezona bila lošija nego lani. Predsezona je i u Kolašinu bila uspješna, kažu, pa je tokom aprila i maja bilo preko 5.000 gostiju, što je za 50 odsto više nego prošle godine. Oni očekuju dosta i od postsezone, no dosadašnje iskustvo ne ide u prilog tim nadama. Naime, do sada se nije pokazalo da turisti baš hrle u Kolašin nakon 1. septembra.

Kišno vrijeme, definitivno, nije osujetilo brojnost posjetilaca u Nacionalnom parku (NP) Biogradska gora, tvrde u tom preduzeću. Kažu da će sezona koja je pri kraju biti biti rekordna, iako je 2017. bila najbolja u posljednjih 20 godina. To zaštićeno područje, prema dosadašnjim podacima, posjetilo je 8.000 turista više nego lani.

„Možemo očekivati da će ova godina premašiti broj od 50.000 turista. Naš cilj nije povećanje broja turista u ovom zaštićenom području, već da turisti koji posjećuju nacionalni park budu zadovoljni. Uz povećanje broja turista, zalažemo se i za unapređivanje kvaliteta turističke usluge. Cjenovna politika se nije mijenjala u posljednjih pet godina”, ističe direktor NP Saša Jeknić.

Prema zavničnim podacima, Nikšić je za šest mjeseci posjetilo oko 3.780 gostiju, koji su ostvarili oko devet hiljada noćenja ili osam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Statistika kaže da je broj gostiju u junu bio je na približno istom nivou kao u uporednom periodu, ali je broj noćenja povećan.

U taj grad se, kažu turistički poslenici, najviše dolazi u julu i avgustu i to zbog tradicionalnih muzičkih manifestacija. U tom periodu, navodno, posjeta je bila za trećinu veća nego prethodnih mjeseci.

Jedno je sigurno: da je po statistici, živjeli bi kao u Danskoj.

Pozitivni primjeri

Koliko god da je zvanična statistika, kako kažu pojedini vlasnici smještajnih kapaciteta na sjeveru, neprimjenjiva na turističku stvarnost ovog ljeta, neosporno je da se, bar u nekim planinskim centrima, ipak, otišlo korak dalje u kvalitetu i raznovrsnosti vanpansionske ponude.

Kolašinci su samo tokom avgusta oraganizovali nekoliko kulturno-zabavnih događaja sa raznovrsnim sadržajima i respektabilnim gostima. Tako je, u okviru Međunarodnog festivala alternativnog teatra Korifej, taj grad posjetilo na desetine pozorišnih trupa iz regiona i evropskih zemalja. Blizu 700 tangerosa iz 30-ak zemalja svijeta plesalo je na gradskim trgovima i ulicama, a gosti Nort fest-a bila su značajna imena ex-YU muzičke scene.

Zbog svog jedinstvenog sadržaja, velikog broja internacionalnih umjetnika i gostiju, kao i zbog velikog značaja za razvoj turizma u Crnoj Gori, Tango kamp je dobio i prestižno priznanje od Nacionalne turističke organizacije.

Vrijednost kolašinskog kampa, objašnjava organizator Darko Dožić, vidi se i u tome što već godinama privlači veliki broj stalnih internacionalnih gostiju, koji, bez obzira na udaljenost i nepristupačnost sjevera naše države, odlučuju da ljetnji odmor provedu u Kolašinu. Ljeto je obilovalo i književnim večerima, izložbama, promocijama nacionalne kuhinje i domaće radinosti, a u toj varoši održan je i festival karikature. Time je ispravljena dugogodišnja turistička kolašinska falinka, pa su turisti imali dovoljno razloga da se zadrže i u gradu.

Na Žabljaku se nije radilo puno na kulturi, ali su skoro potpuno riješili problem vodosnabdijevanja, na što je ranijih godina bilo dosta primjedbi.

„Ove godine je problem vodosnabdijevanja 90 odsto riješen. Međutim, turisti imaju najviše primjedbi na nedostatak više zabavnih sadržaja, kada su djeca i porodične posjete u pitanju i više organizovanih aktivnosti kada su loše vremenske prilike”, priznaju u TO.

Iako za sada ne mogu da se pohvale značajnijim brojem turista, da gostima i sugrađanima ljeto učine zanimljivijim, potrudili su se i u Mojkovcu i još nekoliko varoši na sjeveru. Pored tradicionalnih, dodali su još poneki kulturni sadržaj, koji, kažu, ipak tek treba da zaživi i privuče goste.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo