Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAGAĐIVANJE BOKE: Nevjesta kruzera

Objavljeno prije

na

Vijesti o uplovljavanju ogromnih brodova u Bokokotorski zaliv i dalje su obojene pozitivnim tonovima. Rebeka odavde ili odande oduševljena je zidinama drevnog Kotora, Gejl se ,,zaljubila u izgled trga”, jednako kao gospodin Kobajaši koji je rekao da je Montenegro divno mjesto. Zvaničnih podataka o tome koliko ,,ploveće tvrđave” zagađuju okolinu nema, kao ni poređenja koristi i štete koju kruzing turizam donosi.

Prema najavama iz Turističke organizacije Kotor, ove godine se očekuje dolazak 415 kruzera sa oko 519.660 putnika. Opština Kotor ima oko 22 hiljade stanovnika, grad Kotor – jedva hiljadu.

Na prvi pogled svi su impresionirani ogromnim brodovima – bijeli, raskošni, moćni. Na drugi pogled, u odnosu na okolinu u zalivu, izgledaju kao slon u akvarijumu.

Odnos sa morem i mjestima koja posjećuju, svjetlosnim je godinama daleko od putnika sa kruzera, može se pročitati u stranim medijima. Mi ih još slikamo dok govore kako je Boka ,,amazing”.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine SAD kruzeri proizvode razne vrste otpada. Tu su: prljava voda -kaljuga- koja se skuplja u najnižem dijelu broda i može sadržati ulje, mast i druge zagađivače; kanalizacija: sive vode – otpadne vode od tuševa, sudopera, perionice i kuhinje; balastna voda – voda uzeta na brod ili ispuštena iz plovila radi održavanja njegove stabilnosti i čvrsti otpad. Koliko će “oslobađanje” ovog otpada uticati na kvalitet vode zavisi od karakteristika otpuštanja i karakteristika vode u koju se ispušta, kao što su struje, temperatura i slično. Duboko u kopno usječeni Bokokotorski zaliv, sa mediteranskim temperaturama, i laicima je jasno, spada u okoline koje se najteže mogu izboriti sa otpadnim vodama.

Stručnjaci procjenjuju da brod kojim krstari 3.000 ljudi godišnje generiše 210.000 galona, odnosno oko osamsto hiljada litara otpadnih voda – dovoljno da popuni 10 bazena – i milion galona sive vode – još 40 bazena punih otpada. Jedan kruzer jednak je 50 bazena punih zagađenja. Milion galona je oko 3,8 miliona litara.

Kruzeri ne zagađuju samo vodu. Opasni su i za vazduh. Spaljuju prljava goriva što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u lučkim zajednicama. Emisije iz motora za krstarenje uključuju azotne okside, sumpor oksida, ugljen-dioksida i čestice mikroskopske čađi koja je veoma štetne za ljudsko zdravlje. Mediji uveliko koriste podatak da jedan kruzer zagađuje vazduh kao milion automobila.

,,Sve što kao pogonski izvor koristi fosilno gorivo u izvjesnoj mjeri nužno zagađuje vazduh. Kruzeri, pak, koriste normalnu i tešku naftu. Bili smo svjedoci da se nekoliko puta nad Kotorskim zalivom nadvio oblak i onda kad nije bilo ni daška vjetra. Taj oblak je najvjerovatnije nastao kao posljedica upotrebe teške nafte na pojedinim kruzerima.

Zašto kruzeri koriste tešku naftu? Zato što je veoma jeftina…

Izduvni gasovi su veoma štetni, pogotovo sumpor kojim je bogata teška nafta. U Italiji u gradu Civitavecchia su vršili istraživanja vazduha. Pokazalo se da je rizik od raznih oboljenja povećan u značajnoj mjeri u radijusu 500 metara od luke. A ta luka se nalazi na otvorenom moru dok je naš Kotor zatvoren brdima sa svih strana”, piše na sajtu Inicijative Bokobran.

Na internetu se mogu naći dva snimka kruzera koji iz trupa ispuštaju žućkasto-braonkastu vodu u ,,nevjestu Jadrana”. Nadležni su rekli da to nije ništa strašno, već samo brod pere sidro i lanac kojim je privezano. Kazali su i da se veliki brodovi ne mogu zaustavljati ,,tek tako” već da ih treba uhvatiti ,,na licu mjesta”. Uvjerljivost bijaše tanka.

Kotor se i dalje reklamira kao jedna od luka u koju najviše dolaze kruzeri. Neke druge luke na Jadranu, međutim, odavno se time ne hvale.

Još prije nekoliko godina portal Matadornetwork objavio je tekst: ,,Šest svetskih destinacija koje su uništili mega kruzeri”.

Na prvom mestu nalazi se Venecija, jedan od gradova koji je najviše oštećen turizmom, gdje su veliki putnički brodovi odigrali veliku ulogu u stvaranju neodrživog broja turista u gradu.

Na drugom mjestu je Dubrovnik. ,,Kao i Venecija grad Dubrovnik jednostavno nije dizajniran da se nosi sa tolikim brojem kruzera koji posećuju grad svakih nekoliko dana”, navodi se. Uz Dubrovnik i Veneciju na spisku destinacija koje su uništili kruzeri su Belize, Aljaska, Antartik i Svalbard u Norveškoj.

Prošle godine građani Venecije protestvovali su protiv turističke industrije koja je narušila kvalitet njihovog života, koja uništava okolinu i tjera stanovnike iz grada. Populacija Venecije pala je od 175.000 koliko ih je bilo nakon Drugog svjetskog rata na današnjih 55.000. Prošle zime vlada Italije i zvaničnici Venecije postigli su dogovor o planu za blokiranje prolazaka velikih kruzera u vodama kod Trga Svetog Marka u Veneciji. Odluka je donijeta nakon pritužbi lokalnih stanovnika i nakon što je UNESCO upozorio da bi Venecija mogla da se nađe na listi ,,ugroženih” lokacija.

CNN je objavio je ove godine ,,crnu” listu mjesta koje u ljeto 2018. treba izbjegavati na kojoj se našao i Dubrovnik. UNESCO je, prenio je CNN, Dubrovniku zaprijetio oduzimanjem statusa i zaštite ako grad ne riješi problem previše posjetilaca. Tokom jednog dana u avgustu 2016. čak se 10.388 osoba popelo na zidine koje datiraju iz 15. vijeka.

Ove godine, grad je ograničio broj ljudi koji se mogu iskrcati s brodova u određenom vremenu. Najavljeno je i da će sa sadašnjih osam hiljada, broj turista koji mogu posjetiti grad u naredne dvije godine biti smanjen na četiri hiljade. Sljedećeg ljeta, po prvi put nakon što već skoro dvije decenije pristaju u dubrovačkoj luci, kruzerima će biti ograničen broj dolazaka.

Sveučilište u Dubrovniku istraživalo je potrošnju turista i zaključilo da gosti s kruzera najmanje troše. ,,Turisti u Dubrovniku troše prosječno dnevno 160 eura, izletnici troše 30 eura, a posjetitellji s kruzera 24 eura”, rekla je hrvatskim medijima Ivana Pavlić.

U Crnoj Gori, međutim, putnici sa kruzera troše gotovo duplo više. Prema analizi koju je prije nekoliko godina radila Nacionalna turistička organizacija turisti sa kruzera kada dođu u Kotor u prosjeku potroše oko 43 eura po osobi, a članovi posade oko 29 eura. Nema nikakve logike da su turisti rastrošniji u Kotoru nego u Dubrovniku, a NTO je, sjetićete se, ona organizacija koja stalno objavljuje da imamo osamsto posto turista više nego lani.

Luka Kotor, koja je većinski u vlasništvu opštine, prošle godine je zaradila blizu milion eura.

,,Do sada niko nije radio studiju o uticaju kruzera na životnu sredinu”, kaže za Monitor Vladimir Bujišić, sekretar Sekretarijata za za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj u opštini Kotor. On objašnjava da se ovih dana radi opštinski Plan zaštite životne sredine koji bi trebao da bude završen za nekoliko mjeseci i kojim će biti obuhvaćena i ova oblast. ,,To što se zaradi od dolazaka kruzera svakako bi trebalo izvagati sa štetom koju naprave”, smatra Bujišić.

Direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović ranije je rekao da ta institucija ne radi analize uticaja kruzera na morski ekosistem u zalivu. ,,I dok brodovi stoje, njihovi motori rade, pa ko rano ujutru dolazi u Kotor vidi da se stvorio jedan sloj tog sumpora i gasa koji ispuštaju kruzeri”, rekao je Đurović za portal RTCG i istakao da je najveći problem manevar kada se brodovi okreću u mjestu i sidrenje, koje nije vezano za Luku nego se odvija u zalivu. Kompletan živi svijet uništava se na mjestu koje sidro zahvata, precizirao je Đurović.

U maju prošle godine Vlada je donijela novu Uredbu o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla, kojom je propisan kvalitet brodskih goriva u skladu sa novom direktivom Evropske unije iz 2016. Propisano je da su svi plovni objekti prije ulaska u teritorijalne vode Crne Gore dužni da izvrše prebacivanja sa prethodno korišćenog na gorivo koje ispunjava uslove utvrđene ovom uredbom. Početkom ove godine hvalili smo se kako će Kotor imati sve više kruzera jer moraju ispuniti mnogo manje standarda od onih koji važe u Dubrovniku koji pripada Evropskoj uniji. Znamo kako se kod nas uvijek rješava dilema – pare ili priroda. Pare, prirodno.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo