Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAGAĐIVANJE BOKE: Nevjesta kruzera

Objavljeno prije

na

Vijesti o uplovljavanju ogromnih brodova u Bokokotorski zaliv i dalje su obojene pozitivnim tonovima. Rebeka odavde ili odande oduševljena je zidinama drevnog Kotora, Gejl se ,,zaljubila u izgled trga”, jednako kao gospodin Kobajaši koji je rekao da je Montenegro divno mjesto. Zvaničnih podataka o tome koliko ,,ploveće tvrđave” zagađuju okolinu nema, kao ni poređenja koristi i štete koju kruzing turizam donosi.

Prema najavama iz Turističke organizacije Kotor, ove godine se očekuje dolazak 415 kruzera sa oko 519.660 putnika. Opština Kotor ima oko 22 hiljade stanovnika, grad Kotor – jedva hiljadu.

Na prvi pogled svi su impresionirani ogromnim brodovima – bijeli, raskošni, moćni. Na drugi pogled, u odnosu na okolinu u zalivu, izgledaju kao slon u akvarijumu.

Odnos sa morem i mjestima koja posjećuju, svjetlosnim je godinama daleko od putnika sa kruzera, može se pročitati u stranim medijima. Mi ih još slikamo dok govore kako je Boka ,,amazing”.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine SAD kruzeri proizvode razne vrste otpada. Tu su: prljava voda -kaljuga- koja se skuplja u najnižem dijelu broda i može sadržati ulje, mast i druge zagađivače; kanalizacija: sive vode – otpadne vode od tuševa, sudopera, perionice i kuhinje; balastna voda – voda uzeta na brod ili ispuštena iz plovila radi održavanja njegove stabilnosti i čvrsti otpad. Koliko će “oslobađanje” ovog otpada uticati na kvalitet vode zavisi od karakteristika otpuštanja i karakteristika vode u koju se ispušta, kao što su struje, temperatura i slično. Duboko u kopno usječeni Bokokotorski zaliv, sa mediteranskim temperaturama, i laicima je jasno, spada u okoline koje se najteže mogu izboriti sa otpadnim vodama.

Stručnjaci procjenjuju da brod kojim krstari 3.000 ljudi godišnje generiše 210.000 galona, odnosno oko osamsto hiljada litara otpadnih voda – dovoljno da popuni 10 bazena – i milion galona sive vode – još 40 bazena punih otpada. Jedan kruzer jednak je 50 bazena punih zagađenja. Milion galona je oko 3,8 miliona litara.

Kruzeri ne zagađuju samo vodu. Opasni su i za vazduh. Spaljuju prljava goriva što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u lučkim zajednicama. Emisije iz motora za krstarenje uključuju azotne okside, sumpor oksida, ugljen-dioksida i čestice mikroskopske čađi koja je veoma štetne za ljudsko zdravlje. Mediji uveliko koriste podatak da jedan kruzer zagađuje vazduh kao milion automobila.

,,Sve što kao pogonski izvor koristi fosilno gorivo u izvjesnoj mjeri nužno zagađuje vazduh. Kruzeri, pak, koriste normalnu i tešku naftu. Bili smo svjedoci da se nekoliko puta nad Kotorskim zalivom nadvio oblak i onda kad nije bilo ni daška vjetra. Taj oblak je najvjerovatnije nastao kao posljedica upotrebe teške nafte na pojedinim kruzerima.

Zašto kruzeri koriste tešku naftu? Zato što je veoma jeftina…

Izduvni gasovi su veoma štetni, pogotovo sumpor kojim je bogata teška nafta. U Italiji u gradu Civitavecchia su vršili istraživanja vazduha. Pokazalo se da je rizik od raznih oboljenja povećan u značajnoj mjeri u radijusu 500 metara od luke. A ta luka se nalazi na otvorenom moru dok je naš Kotor zatvoren brdima sa svih strana”, piše na sajtu Inicijative Bokobran.

Na internetu se mogu naći dva snimka kruzera koji iz trupa ispuštaju žućkasto-braonkastu vodu u ,,nevjestu Jadrana”. Nadležni su rekli da to nije ništa strašno, već samo brod pere sidro i lanac kojim je privezano. Kazali su i da se veliki brodovi ne mogu zaustavljati ,,tek tako” već da ih treba uhvatiti ,,na licu mjesta”. Uvjerljivost bijaše tanka.

Kotor se i dalje reklamira kao jedna od luka u koju najviše dolaze kruzeri. Neke druge luke na Jadranu, međutim, odavno se time ne hvale.

Još prije nekoliko godina portal Matadornetwork objavio je tekst: ,,Šest svetskih destinacija koje su uništili mega kruzeri”.

Na prvom mestu nalazi se Venecija, jedan od gradova koji je najviše oštećen turizmom, gdje su veliki putnički brodovi odigrali veliku ulogu u stvaranju neodrživog broja turista u gradu.

Na drugom mjestu je Dubrovnik. ,,Kao i Venecija grad Dubrovnik jednostavno nije dizajniran da se nosi sa tolikim brojem kruzera koji posećuju grad svakih nekoliko dana”, navodi se. Uz Dubrovnik i Veneciju na spisku destinacija koje su uništili kruzeri su Belize, Aljaska, Antartik i Svalbard u Norveškoj.

Prošle godine građani Venecije protestvovali su protiv turističke industrije koja je narušila kvalitet njihovog života, koja uništava okolinu i tjera stanovnike iz grada. Populacija Venecije pala je od 175.000 koliko ih je bilo nakon Drugog svjetskog rata na današnjih 55.000. Prošle zime vlada Italije i zvaničnici Venecije postigli su dogovor o planu za blokiranje prolazaka velikih kruzera u vodama kod Trga Svetog Marka u Veneciji. Odluka je donijeta nakon pritužbi lokalnih stanovnika i nakon što je UNESCO upozorio da bi Venecija mogla da se nađe na listi ,,ugroženih” lokacija.

CNN je objavio je ove godine ,,crnu” listu mjesta koje u ljeto 2018. treba izbjegavati na kojoj se našao i Dubrovnik. UNESCO je, prenio je CNN, Dubrovniku zaprijetio oduzimanjem statusa i zaštite ako grad ne riješi problem previše posjetilaca. Tokom jednog dana u avgustu 2016. čak se 10.388 osoba popelo na zidine koje datiraju iz 15. vijeka.

Ove godine, grad je ograničio broj ljudi koji se mogu iskrcati s brodova u određenom vremenu. Najavljeno je i da će sa sadašnjih osam hiljada, broj turista koji mogu posjetiti grad u naredne dvije godine biti smanjen na četiri hiljade. Sljedećeg ljeta, po prvi put nakon što već skoro dvije decenije pristaju u dubrovačkoj luci, kruzerima će biti ograničen broj dolazaka.

Sveučilište u Dubrovniku istraživalo je potrošnju turista i zaključilo da gosti s kruzera najmanje troše. ,,Turisti u Dubrovniku troše prosječno dnevno 160 eura, izletnici troše 30 eura, a posjetitellji s kruzera 24 eura”, rekla je hrvatskim medijima Ivana Pavlić.

U Crnoj Gori, međutim, putnici sa kruzera troše gotovo duplo više. Prema analizi koju je prije nekoliko godina radila Nacionalna turistička organizacija turisti sa kruzera kada dođu u Kotor u prosjeku potroše oko 43 eura po osobi, a članovi posade oko 29 eura. Nema nikakve logike da su turisti rastrošniji u Kotoru nego u Dubrovniku, a NTO je, sjetićete se, ona organizacija koja stalno objavljuje da imamo osamsto posto turista više nego lani.

Luka Kotor, koja je većinski u vlasništvu opštine, prošle godine je zaradila blizu milion eura.

,,Do sada niko nije radio studiju o uticaju kruzera na životnu sredinu”, kaže za Monitor Vladimir Bujišić, sekretar Sekretarijata za za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj u opštini Kotor. On objašnjava da se ovih dana radi opštinski Plan zaštite životne sredine koji bi trebao da bude završen za nekoliko mjeseci i kojim će biti obuhvaćena i ova oblast. ,,To što se zaradi od dolazaka kruzera svakako bi trebalo izvagati sa štetom koju naprave”, smatra Bujišić.

Direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović ranije je rekao da ta institucija ne radi analize uticaja kruzera na morski ekosistem u zalivu. ,,I dok brodovi stoje, njihovi motori rade, pa ko rano ujutru dolazi u Kotor vidi da se stvorio jedan sloj tog sumpora i gasa koji ispuštaju kruzeri”, rekao je Đurović za portal RTCG i istakao da je najveći problem manevar kada se brodovi okreću u mjestu i sidrenje, koje nije vezano za Luku nego se odvija u zalivu. Kompletan živi svijet uništava se na mjestu koje sidro zahvata, precizirao je Đurović.

U maju prošle godine Vlada je donijela novu Uredbu o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla, kojom je propisan kvalitet brodskih goriva u skladu sa novom direktivom Evropske unije iz 2016. Propisano je da su svi plovni objekti prije ulaska u teritorijalne vode Crne Gore dužni da izvrše prebacivanja sa prethodno korišćenog na gorivo koje ispunjava uslove utvrđene ovom uredbom. Početkom ove godine hvalili smo se kako će Kotor imati sve više kruzera jer moraju ispuniti mnogo manje standarda od onih koji važe u Dubrovniku koji pripada Evropskoj uniji. Znamo kako se kod nas uvijek rješava dilema – pare ili priroda. Pare, prirodno.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo