Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MINISTARSTVO ZDRAVLJA PROTIV SPECIJALIZANATA: Tu su da uče, a ne da primaju platu

Objavljeno prije

na

Ljekari iz opštih bolnica u Baru, Beranama ili Kotoru koji su na specijalizaciji u Kliničkom centru Crne Gore ubuduće za dežurstva, prekovremeni i dopunski rad neće biti plaćeni. Njihove kolege kojima je matična kuća KCCG će za angažman dobijati pare. Takva odluka je donesena na osnovu mišljenja Ministarstva zdravlja na čijem je čelu Kenan Hrapović, kojem je KCCG tražio saglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu sa specijalizantima iz drugih zdravstvenih ustanova kako bi se njihovo plaćanje na pravni način uredilo.

Stručna javnost šokirana je ovakvom odlukom, tvrdeći da se radi o diskriminaciji te da specijalizant mora dežurati i raditi prekovremeno kako bi naučio, te da je sasvim logično da za to bude i plaćen.

U Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da su postupili u skladu sa zakonom, te da će specijalisti nastaviti da dobijaju platu koja im pripada u matičnoj ustanovi, a da nema osnova da se plaća rad u KCCG jer oni su tu da uče.

,,Juče je kolega u hirurškoj ambulanti Urgentnog centra pregledao 78 pacijenata, uradio 11 intervencija u maloj sali i to se danas cijeni sa nula eura”, navela je u otvorenom pismu ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, doktorka Vanja Popović. Ona je zaključila ,,Gospodine ministre, nema smisla da nastavljam jer da Vi imate bar malo sluha za ovaj zdravstveni sistem i ljude koji su njegovi istinski nosioci, ne biste donosili ovakve odluke”.

Ministar je na otvoreno pismo odgovorio tvrdnjom da se ,,u naletu emocija uvijek previđaju važne stvari”. I objasnio da nije on i njegovo ministarstvo ukinulo plaćanje dežurstava specijalizantima, već je u pitanju važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Koji je donešen na predlog samog ministarstva.

Hrapović je pojasnio da se ljekar koji je na specijalizaciji ne može angažovati u dopunskom radu za specijalističku oblast za koju se edukuje, zato što za vrijeme trajanja specijalizacije ne može da obavlja samostalni rad za oblast za koju se edukuje.

Pa onda isti ministar objašnjava kako je do sada sistem ,,nezakonito” funkcionisao: ,,Da budemo jasniji, Vaš kolega koji je tokom noći samostalno obavio 78 pregleda na to nije imao pravo. U više navrata je Kliničkom centru ukazivano na ovaj problem, posebno nakon analize više od 800 izvještaja o obavljenim pregledima u Urgentnom centru KCCG, obavljenih za prvih 15 dana decembra 2017. godine, gdje je samo deset odsto obavljenih specijalističkih pregleda imalo potpis specijalista, a 90 odsto pacijenata su pregledali specijalizanti, davali preporuke za dijagnostiku, terapiju, kontrole. Reagovali su i inspekcijski organi i zabranjivali rad specijalizanata u Urgentnom centru. Reaguju svakodnevno i kolege specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova”, kazao je Hrapović.

U praksi specijalizanti u Kliničkom Centru rade prekovremeno, najčešće noću, ,,ne zbog toga što postoje znanja iz medicine koja se stiču samo noću” – kako napisa jedan od specijalizanata, već zbog toga što mijenjaju svoje kolege specijaliste kojih sve više manjka. Pa su prinuđeni da pregledaju pacijente, uspostavljaju dijagnoze i propisuju terapije pečatima ljekara specijalista koji nijesu prisutni.

Hrapović navodi da zbog ove prakse reaguju ,,svakodnevno i kolege specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova koji pacijente upućuju u Urgentni centar nadajući se konsultativnim pregledima specijalista i užih specijalista, a tamo ih dočekuju specijalizanti”. Dodaje da će se prekidom sa tom praksom ,,pacijentima dati mogućnost dobijanja bezbjedne zdravstvene zaštite visokog nivoa koju će im pružati ljekari sa okončanom edukacijom i specijalističkim diplomama”.

Lijepo zvuči, ali da li je moguće. Samo prošle nedjelje KCCG napustila su dva ljekara specijalista – dr Velimir Milošević, internista i jedini gastroenterolog koji je radio dijagnostičko-terapijsku proceduru ERCP, te dr Vladan Knežević, specijalista ORL.

Sindikat doktora medicine već duže upozorava da će zbog odliva ljekarskog kadra funkcionisanje javnog zdravstva biti ugroženo. Oni pomno ažuriraju spisak ljekara koji su posljednje četiri godine godina napustili javni zdravstveni sistem. Prikupili su podatke o 101 ljekaru, ali smatraju da je spisak nepotpun te da se broj doktora koji su napustili javni sistem kreće do 150.

Statistika govori da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima Evropske unije, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori nedostaje oko 700 ljekara.

Jedan od načina da se ovaj manjak nadomjesti je, kako su izjavili u Kliničkom centru, njihov dugoročni plan ljudskih resursa, koji ima za cilj da se odlazak pojedinih ljekara, različitih specijalnosti, nadomještava raspisivanjem potrebnog broja specijalizacija: ,,Tako se trenutno na specijalizaciji nalaze 173 ljekara, a u toku je procedura za odobravanje specijalizacija za još 39 ljekara. Nakon završenog specijalističkog staža i položenog specijalističkog ispita, ljekari se vraćaju u zdravstvenu ustanovu koja ih je uputila na stručno usavršavanje”, saopšteno je nedavno iz PR službe KCCG.

Ispada, da novom odlukom Ministarstvo zdravlja već u startu minira strategiju Kliničkog centra.

U Sindikatu doktora medicine ogorčeni su odnosom Ministarstva zdravlja, koje je uništilo pozitivnu namjeru KCCG: ,,Ovdje se radi o potpunom nedostatku volje ministarstva da se pomogne zdravstvenim ustanovama u rješavanju organizacionih problema koji proizilaze iz deficita kadra. Angažovanje mladih kolega koji obavljaju specijalistički staž u KC, a koji dolaze iz drugih zdravstvenih ustanova je racionalan potez novog menadžmenta, ali i čin uvažavanja rada mlađih kolega. Nejasno je iz kog razloga ministar nije podržao ovu inicijativu novog menadžmenta, ali nismo iznenađeni njihovom odlukom. Ministarstvo u ovom sastavu od početka mandata otežava rad svima koji rade u korist medicinskog osoblja i pacijenata. Ovolika destruktivnost ovog resora može se objasniti jedino željom da se javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori potpuno uruši i nakon toga privatizuje”, izjavila je predsjednica sindikata Milena Popović-Samardžić.

Reagovao je i predsednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša koji smatra da svaki vid radnog angažmana mora da bude plaćen te da ukoliko to zakon ne predviđa treba ga hitno promijeniti. Predsjednik Skupštinskog odbora za zdravstvo Suad Numanović izjavio je da se postojeći zakon mora poštovati ali je saglasan da se težak posao specijalizanata mora i novčano nadoknaditi.

Sve države u regionu suočavaju se sa odlaskom ljekara, dok se razvijene trude da raznim benificijama privuku što veći broj, posebno mladih ljekara.

Do čega dovodi nedostatak ljekara, slikovito govori ovonedjeljna informacija iz Hrvatske – nakon smrti 22-godišnjeg mladića u Zaprešiću i još jednog čovjeka u Jastrebarskom, zbog manjka ljekara u timovima Hitne pomoći, građani su bijesni. Ulazna vrata Ministarstva zdravlja zasuta su jajima, a ispred zgrade je obješen i transparent s natpisom ,,Koliko vrijedi jedan život u Hrvatskoj”. S druge strane, ministar zdravlja, gradonačelik Zaprešića i direktor Hitne pomoći ne osjećaju se odgovornim. Vjerovatno je i tamo sve rađeno po zakonu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo