Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MINISTARSTVO ZDRAVLJA PROTIV SPECIJALIZANATA: Tu su da uče, a ne da primaju platu

Objavljeno prije

na

Ljekari iz opštih bolnica u Baru, Beranama ili Kotoru koji su na specijalizaciji u Kliničkom centru Crne Gore ubuduće za dežurstva, prekovremeni i dopunski rad neće biti plaćeni. Njihove kolege kojima je matična kuća KCCG će za angažman dobijati pare. Takva odluka je donesena na osnovu mišljenja Ministarstva zdravlja na čijem je čelu Kenan Hrapović, kojem je KCCG tražio saglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu sa specijalizantima iz drugih zdravstvenih ustanova kako bi se njihovo plaćanje na pravni način uredilo.

Stručna javnost šokirana je ovakvom odlukom, tvrdeći da se radi o diskriminaciji te da specijalizant mora dežurati i raditi prekovremeno kako bi naučio, te da je sasvim logično da za to bude i plaćen.

U Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da su postupili u skladu sa zakonom, te da će specijalisti nastaviti da dobijaju platu koja im pripada u matičnoj ustanovi, a da nema osnova da se plaća rad u KCCG jer oni su tu da uče.

,,Juče je kolega u hirurškoj ambulanti Urgentnog centra pregledao 78 pacijenata, uradio 11 intervencija u maloj sali i to se danas cijeni sa nula eura”, navela je u otvorenom pismu ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, doktorka Vanja Popović. Ona je zaključila ,,Gospodine ministre, nema smisla da nastavljam jer da Vi imate bar malo sluha za ovaj zdravstveni sistem i ljude koji su njegovi istinski nosioci, ne biste donosili ovakve odluke”.

Ministar je na otvoreno pismo odgovorio tvrdnjom da se ,,u naletu emocija uvijek previđaju važne stvari”. I objasnio da nije on i njegovo ministarstvo ukinulo plaćanje dežurstava specijalizantima, već je u pitanju važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Koji je donešen na predlog samog ministarstva.

Hrapović je pojasnio da se ljekar koji je na specijalizaciji ne može angažovati u dopunskom radu za specijalističku oblast za koju se edukuje, zato što za vrijeme trajanja specijalizacije ne može da obavlja samostalni rad za oblast za koju se edukuje.

Pa onda isti ministar objašnjava kako je do sada sistem ,,nezakonito” funkcionisao: ,,Da budemo jasniji, Vaš kolega koji je tokom noći samostalno obavio 78 pregleda na to nije imao pravo. U više navrata je Kliničkom centru ukazivano na ovaj problem, posebno nakon analize više od 800 izvještaja o obavljenim pregledima u Urgentnom centru KCCG, obavljenih za prvih 15 dana decembra 2017. godine, gdje je samo deset odsto obavljenih specijalističkih pregleda imalo potpis specijalista, a 90 odsto pacijenata su pregledali specijalizanti, davali preporuke za dijagnostiku, terapiju, kontrole. Reagovali su i inspekcijski organi i zabranjivali rad specijalizanata u Urgentnom centru. Reaguju svakodnevno i kolege specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova”, kazao je Hrapović.

U praksi specijalizanti u Kliničkom Centru rade prekovremeno, najčešće noću, ,,ne zbog toga što postoje znanja iz medicine koja se stiču samo noću” – kako napisa jedan od specijalizanata, već zbog toga što mijenjaju svoje kolege specijaliste kojih sve više manjka. Pa su prinuđeni da pregledaju pacijente, uspostavljaju dijagnoze i propisuju terapije pečatima ljekara specijalista koji nijesu prisutni.

Hrapović navodi da zbog ove prakse reaguju ,,svakodnevno i kolege specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova koji pacijente upućuju u Urgentni centar nadajući se konsultativnim pregledima specijalista i užih specijalista, a tamo ih dočekuju specijalizanti”. Dodaje da će se prekidom sa tom praksom ,,pacijentima dati mogućnost dobijanja bezbjedne zdravstvene zaštite visokog nivoa koju će im pružati ljekari sa okončanom edukacijom i specijalističkim diplomama”.

Lijepo zvuči, ali da li je moguće. Samo prošle nedjelje KCCG napustila su dva ljekara specijalista – dr Velimir Milošević, internista i jedini gastroenterolog koji je radio dijagnostičko-terapijsku proceduru ERCP, te dr Vladan Knežević, specijalista ORL.

Sindikat doktora medicine već duže upozorava da će zbog odliva ljekarskog kadra funkcionisanje javnog zdravstva biti ugroženo. Oni pomno ažuriraju spisak ljekara koji su posljednje četiri godine godina napustili javni zdravstveni sistem. Prikupili su podatke o 101 ljekaru, ali smatraju da je spisak nepotpun te da se broj doktora koji su napustili javni sistem kreće do 150.

Statistika govori da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima Evropske unije, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori nedostaje oko 700 ljekara.

Jedan od načina da se ovaj manjak nadomjesti je, kako su izjavili u Kliničkom centru, njihov dugoročni plan ljudskih resursa, koji ima za cilj da se odlazak pojedinih ljekara, različitih specijalnosti, nadomještava raspisivanjem potrebnog broja specijalizacija: ,,Tako se trenutno na specijalizaciji nalaze 173 ljekara, a u toku je procedura za odobravanje specijalizacija za još 39 ljekara. Nakon završenog specijalističkog staža i položenog specijalističkog ispita, ljekari se vraćaju u zdravstvenu ustanovu koja ih je uputila na stručno usavršavanje”, saopšteno je nedavno iz PR službe KCCG.

Ispada, da novom odlukom Ministarstvo zdravlja već u startu minira strategiju Kliničkog centra.

U Sindikatu doktora medicine ogorčeni su odnosom Ministarstva zdravlja, koje je uništilo pozitivnu namjeru KCCG: ,,Ovdje se radi o potpunom nedostatku volje ministarstva da se pomogne zdravstvenim ustanovama u rješavanju organizacionih problema koji proizilaze iz deficita kadra. Angažovanje mladih kolega koji obavljaju specijalistički staž u KC, a koji dolaze iz drugih zdravstvenih ustanova je racionalan potez novog menadžmenta, ali i čin uvažavanja rada mlađih kolega. Nejasno je iz kog razloga ministar nije podržao ovu inicijativu novog menadžmenta, ali nismo iznenađeni njihovom odlukom. Ministarstvo u ovom sastavu od početka mandata otežava rad svima koji rade u korist medicinskog osoblja i pacijenata. Ovolika destruktivnost ovog resora može se objasniti jedino željom da se javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori potpuno uruši i nakon toga privatizuje”, izjavila je predsjednica sindikata Milena Popović-Samardžić.

Reagovao je i predsednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša koji smatra da svaki vid radnog angažmana mora da bude plaćen te da ukoliko to zakon ne predviđa treba ga hitno promijeniti. Predsjednik Skupštinskog odbora za zdravstvo Suad Numanović izjavio je da se postojeći zakon mora poštovati ali je saglasan da se težak posao specijalizanata mora i novčano nadoknaditi.

Sve države u regionu suočavaju se sa odlaskom ljekara, dok se razvijene trude da raznim benificijama privuku što veći broj, posebno mladih ljekara.

Do čega dovodi nedostatak ljekara, slikovito govori ovonedjeljna informacija iz Hrvatske – nakon smrti 22-godišnjeg mladića u Zaprešiću i još jednog čovjeka u Jastrebarskom, zbog manjka ljekara u timovima Hitne pomoći, građani su bijesni. Ulazna vrata Ministarstva zdravlja zasuta su jajima, a ispred zgrade je obješen i transparent s natpisom ,,Koliko vrijedi jedan život u Hrvatskoj”. S druge strane, ministar zdravlja, gradonačelik Zaprešića i direktor Hitne pomoći ne osjećaju se odgovornim. Vjerovatno je i tamo sve rađeno po zakonu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo