Povežite se sa nama

OKO NAS

LJETNJE TRAGEDIJE: Smrt vreba i na moru

Objavljeno prije

na

„Cijeli grad je od utorka u šoku”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka. On poziva nadležne da potpuno istraže okolnosti koje su dovele do tragedije u kojoj je u utorak, na početku Velike plaže, stradalo dvoje mladih ljudi iz porodice Izahiri, državljani Slovenije.

Nesreća se dogodila tako što je tzv. banana, koju je vukao skuter, udarila u turistički brodić. Od siline udarca na licu mjesta su smrtno stradali majka (35) i sin (10), dok je kćerka (13) teško povrijeđena. Otac (36), koji je sve to posmatrao sa obale, nekoliko sati nikako nije mogao da dođe sebi. Zato se gradom brzo proširila glasina da su na Velikoj plaži stradale četiri osobe.

Epilog tragedije su dva mlada života izgubljena zbog neodgovornosti, takođe, mladih ljudi. U toku je istraga, a tužilac je vozaču skutera odredio jednomjesečni pritvor. Đeka napominje da posljednjih dana dobijaju primjedbe turista i mještana na divljanje vozača skutera i na drugim lokacijama na ulcinjskoj rivijeri, posebno na Bojani.

Sličnih scena ima po čitavom Primorju, a ni oni sa boljim pamćenjem se ne sjećaju kada su kažnjeni neodgovorni vozači skutera. Oni koji voze unajmljene skutere nijesu dužni da polože nikakav ispit. Mnogima se od njih čini da je upravljati skuterom kao i voziti motor na kopnu. Tragedije, nijesu slučajnost.

Funkcioner Uprave za pomorsku sigurnost Žarko Lukšić kaže da država mora preventivno djelovati. Nepoznavanje ćudi mora i rijeke doveli su do dva tragična događaja na početku ove sezone u Ulcinju. Na ušću Bojane utopio se mladi Nikšićanin (24), a na Velikoj plaži pet godina mlađi Rožajac Jake struje i rodomi, odnosno vrtače u pijesku, su poteškoće koje ne mogu da prebrode ni najbolji plivači.

Kada ima talasa opasnost se još naglo povećava. Mnogi se zabrane ulaska u vodu prilikom visokih valova ne pridržavaju. Neki ne shvataju da će ih vjetar i struja, ako leže na dušeku, brzo odvući daleko od obale.

,,Uprkos našim upozorenjima i visoko istaknutoj crvenoj zastavici ljudi se kupaju, nesvjesni opasnosti u koju mogu upasti u djeliću sekunde. Posebno se ovo odnosi na mlade” , kaže spasilac Ardijan. “Ljudi se opuste, a kada ih struje povuku, počinju da se bore. To dovodi do gubitka snage, a kod slabijih plivača i panike, što je uglavnom kobno”.

Da je panika najgora smatra i Petar-Peso Batrićević, čovjek koji je na ušću Bojane spasio više od 70 ljudi. Širina moćne rijeke, varljivi beskrajni plićak, nevidljive struje, sve su to opasni faktori koje oni koji su prvi put tu ne mogu da shvate. ,,Ljudi se opuste zaplivaju, a onda ih naglo povuče matica i za tren su prepušteni jakoj struji. Refleksno pokušavaju da se plivanjem izbore sa rijekom, a to je nemoguće, što se više borite, više se umarate. Umor dovodi do grčeva, gubitka daha i snage, a onda stvari pođu po zlu”, kaže on.

Direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan upozorava. “Područje gdje se Bojana uliva u Jadransko more je veoma opasno za kupače jer tu ima velikih vrtloga i struje su izuzetno jake, iako tako ne izgleda na prvi pogled. Čini se da je voda tu veoma plitka i da ne može doći do nesreća, ali u trenutnku može da se desi da nekoga povuče vir i da upadne u vodeni čep. Taj čep se stvara kada imate sloj vode, zatim sloj pijeska pa još jedan sloj vode koji se nalazi ispod pijeska. Kad neko upadne u taj čep veoma ga je teško spasiti jer je brzina struja velika, a veoma je teško doći do lica koje potone”.

Tek nakon nesreća u junu i početkom jula nadležni su apelovali na posjetioce plaža da poštuju pravila ponašanja. ,,Kupanje na drugim djelovima obale nije preporučljivo, pogotovo na ušću rijeke Bojane gdje postoji potencijalna opasnost od jakih struja i naglih promjena dubina. Takođe, jake struje i veliki talasi na području Velike plaže i Ade Bojane u Ulcinju zahtijevaju da kupači budu posebno obazrivi”, upozorili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Crvenog krsta Crne Gore.

Batrićević ističe da nema nikakve table upozorenja ni sa jedne stane ušća. ,,Stoji na špicu od Ade crvena zastava, ali malo ko haje. Ljudi se kupaju, šetaju na samom ušću, iako jedan korak dovodi do nevolje”.

Pune ruke posla imaju spasilačke službe koje su ovdje dobro organizovane i čine ih iskusni ljudi. Uređene plaže oivičene su bovama, spasioci ih budno nadgledaju, ali, kako navode, potrebni su i spasioci na moru, makar na skuterima ako već nema helikoptera, kao u razvijenijim turističkim zemljama.

Da bi se ispoštovala odredba da na svakih 50 metara uređenih plaža mora biti jedan spasilac, na ulcinjskoj rivijeri u julu i avgustu trebalo bi da ih bude čak 380. Zakupci tvrde da je to nemoguće iako samo na Velikoj plaži ove godine čak devet kupališta krase tzv. plave zastavice dok se na još dvije sprovode pilot projekti.

Bivši direktor ulcinjskog Doma zdravlja, primarijus dr Gani Karamanaga, smatra da predstavnici Opštine, Komunalnog, policije i zakupaca kupališta, trebaju da dogovore što bolju koordinaciju kako bi se smanjile nesreće na moru. ,,Takav sastanak imali smo nakon 2006, u kojoj je bilo deset utopljenja, i on je urodio plodom, jer smo iz godine u godinu imali manje utopljenja”. On ukazuje da se tragedije događaju kada je more uzburkano, posebno na Velikoj plaži, koja je potpuno otvorena prema pučini.

Spasiocima na Velikoj plaži gdje dnevno bude i 100.000 kupača, mnogo posla zadaju i djeca koja se izgube. To se dešava svakodnevno. Još više srčani bolesnici. Najčešći smrtni slučajevi na ulcinjskim plažama dešavaju se zbog srčanog udara: osoba se pregrije na suncu, naglo uđe u vodu i, zbog slabog srca, doživi infarkt. Dok dođe ekipa hitne pomoći iz grada, često bude kasno.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo