Povežite se sa nama

OKO NAS

LJETNJE TRAGEDIJE: Smrt vreba i na moru

Objavljeno prije

na

„Cijeli grad je od utorka u šoku”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka. On poziva nadležne da potpuno istraže okolnosti koje su dovele do tragedije u kojoj je u utorak, na početku Velike plaže, stradalo dvoje mladih ljudi iz porodice Izahiri, državljani Slovenije.

Nesreća se dogodila tako što je tzv. banana, koju je vukao skuter, udarila u turistički brodić. Od siline udarca na licu mjesta su smrtno stradali majka (35) i sin (10), dok je kćerka (13) teško povrijeđena. Otac (36), koji je sve to posmatrao sa obale, nekoliko sati nikako nije mogao da dođe sebi. Zato se gradom brzo proširila glasina da su na Velikoj plaži stradale četiri osobe.

Epilog tragedije su dva mlada života izgubljena zbog neodgovornosti, takođe, mladih ljudi. U toku je istraga, a tužilac je vozaču skutera odredio jednomjesečni pritvor. Đeka napominje da posljednjih dana dobijaju primjedbe turista i mještana na divljanje vozača skutera i na drugim lokacijama na ulcinjskoj rivijeri, posebno na Bojani.

Sličnih scena ima po čitavom Primorju, a ni oni sa boljim pamćenjem se ne sjećaju kada su kažnjeni neodgovorni vozači skutera. Oni koji voze unajmljene skutere nijesu dužni da polože nikakav ispit. Mnogima se od njih čini da je upravljati skuterom kao i voziti motor na kopnu. Tragedije, nijesu slučajnost.

Funkcioner Uprave za pomorsku sigurnost Žarko Lukšić kaže da država mora preventivno djelovati. Nepoznavanje ćudi mora i rijeke doveli su do dva tragična događaja na početku ove sezone u Ulcinju. Na ušću Bojane utopio se mladi Nikšićanin (24), a na Velikoj plaži pet godina mlađi Rožajac Jake struje i rodomi, odnosno vrtače u pijesku, su poteškoće koje ne mogu da prebrode ni najbolji plivači.

Kada ima talasa opasnost se još naglo povećava. Mnogi se zabrane ulaska u vodu prilikom visokih valova ne pridržavaju. Neki ne shvataju da će ih vjetar i struja, ako leže na dušeku, brzo odvući daleko od obale.

,,Uprkos našim upozorenjima i visoko istaknutoj crvenoj zastavici ljudi se kupaju, nesvjesni opasnosti u koju mogu upasti u djeliću sekunde. Posebno se ovo odnosi na mlade” , kaže spasilac Ardijan. “Ljudi se opuste, a kada ih struje povuku, počinju da se bore. To dovodi do gubitka snage, a kod slabijih plivača i panike, što je uglavnom kobno”.

Da je panika najgora smatra i Petar-Peso Batrićević, čovjek koji je na ušću Bojane spasio više od 70 ljudi. Širina moćne rijeke, varljivi beskrajni plićak, nevidljive struje, sve su to opasni faktori koje oni koji su prvi put tu ne mogu da shvate. ,,Ljudi se opuste zaplivaju, a onda ih naglo povuče matica i za tren su prepušteni jakoj struji. Refleksno pokušavaju da se plivanjem izbore sa rijekom, a to je nemoguće, što se više borite, više se umarate. Umor dovodi do grčeva, gubitka daha i snage, a onda stvari pođu po zlu”, kaže on.

Direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan upozorava. “Područje gdje se Bojana uliva u Jadransko more je veoma opasno za kupače jer tu ima velikih vrtloga i struje su izuzetno jake, iako tako ne izgleda na prvi pogled. Čini se da je voda tu veoma plitka i da ne može doći do nesreća, ali u trenutnku može da se desi da nekoga povuče vir i da upadne u vodeni čep. Taj čep se stvara kada imate sloj vode, zatim sloj pijeska pa još jedan sloj vode koji se nalazi ispod pijeska. Kad neko upadne u taj čep veoma ga je teško spasiti jer je brzina struja velika, a veoma je teško doći do lica koje potone”.

Tek nakon nesreća u junu i početkom jula nadležni su apelovali na posjetioce plaža da poštuju pravila ponašanja. ,,Kupanje na drugim djelovima obale nije preporučljivo, pogotovo na ušću rijeke Bojane gdje postoji potencijalna opasnost od jakih struja i naglih promjena dubina. Takođe, jake struje i veliki talasi na području Velike plaže i Ade Bojane u Ulcinju zahtijevaju da kupači budu posebno obazrivi”, upozorili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Crvenog krsta Crne Gore.

Batrićević ističe da nema nikakve table upozorenja ni sa jedne stane ušća. ,,Stoji na špicu od Ade crvena zastava, ali malo ko haje. Ljudi se kupaju, šetaju na samom ušću, iako jedan korak dovodi do nevolje”.

Pune ruke posla imaju spasilačke službe koje su ovdje dobro organizovane i čine ih iskusni ljudi. Uređene plaže oivičene su bovama, spasioci ih budno nadgledaju, ali, kako navode, potrebni su i spasioci na moru, makar na skuterima ako već nema helikoptera, kao u razvijenijim turističkim zemljama.

Da bi se ispoštovala odredba da na svakih 50 metara uređenih plaža mora biti jedan spasilac, na ulcinjskoj rivijeri u julu i avgustu trebalo bi da ih bude čak 380. Zakupci tvrde da je to nemoguće iako samo na Velikoj plaži ove godine čak devet kupališta krase tzv. plave zastavice dok se na još dvije sprovode pilot projekti.

Bivši direktor ulcinjskog Doma zdravlja, primarijus dr Gani Karamanaga, smatra da predstavnici Opštine, Komunalnog, policije i zakupaca kupališta, trebaju da dogovore što bolju koordinaciju kako bi se smanjile nesreće na moru. ,,Takav sastanak imali smo nakon 2006, u kojoj je bilo deset utopljenja, i on je urodio plodom, jer smo iz godine u godinu imali manje utopljenja”. On ukazuje da se tragedije događaju kada je more uzburkano, posebno na Velikoj plaži, koja je potpuno otvorena prema pučini.

Spasiocima na Velikoj plaži gdje dnevno bude i 100.000 kupača, mnogo posla zadaju i djeca koja se izgube. To se dešava svakodnevno. Još više srčani bolesnici. Najčešći smrtni slučajevi na ulcinjskim plažama dešavaju se zbog srčanog udara: osoba se pregrije na suncu, naglo uđe u vodu i, zbog slabog srca, doživi infarkt. Dok dođe ekipa hitne pomoći iz grada, često bude kasno.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo