Povežite se sa nama

OKO NAS

LJETNJE TRAGEDIJE: Smrt vreba i na moru

Objavljeno prije

na

„Cijeli grad je od utorka u šoku”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka. On poziva nadležne da potpuno istraže okolnosti koje su dovele do tragedije u kojoj je u utorak, na početku Velike plaže, stradalo dvoje mladih ljudi iz porodice Izahiri, državljani Slovenije.

Nesreća se dogodila tako što je tzv. banana, koju je vukao skuter, udarila u turistički brodić. Od siline udarca na licu mjesta su smrtno stradali majka (35) i sin (10), dok je kćerka (13) teško povrijeđena. Otac (36), koji je sve to posmatrao sa obale, nekoliko sati nikako nije mogao da dođe sebi. Zato se gradom brzo proširila glasina da su na Velikoj plaži stradale četiri osobe.

Epilog tragedije su dva mlada života izgubljena zbog neodgovornosti, takođe, mladih ljudi. U toku je istraga, a tužilac je vozaču skutera odredio jednomjesečni pritvor. Đeka napominje da posljednjih dana dobijaju primjedbe turista i mještana na divljanje vozača skutera i na drugim lokacijama na ulcinjskoj rivijeri, posebno na Bojani.

Sličnih scena ima po čitavom Primorju, a ni oni sa boljim pamćenjem se ne sjećaju kada su kažnjeni neodgovorni vozači skutera. Oni koji voze unajmljene skutere nijesu dužni da polože nikakav ispit. Mnogima se od njih čini da je upravljati skuterom kao i voziti motor na kopnu. Tragedije, nijesu slučajnost.

Funkcioner Uprave za pomorsku sigurnost Žarko Lukšić kaže da država mora preventivno djelovati. Nepoznavanje ćudi mora i rijeke doveli su do dva tragična događaja na početku ove sezone u Ulcinju. Na ušću Bojane utopio se mladi Nikšićanin (24), a na Velikoj plaži pet godina mlađi Rožajac Jake struje i rodomi, odnosno vrtače u pijesku, su poteškoće koje ne mogu da prebrode ni najbolji plivači.

Kada ima talasa opasnost se još naglo povećava. Mnogi se zabrane ulaska u vodu prilikom visokih valova ne pridržavaju. Neki ne shvataju da će ih vjetar i struja, ako leže na dušeku, brzo odvući daleko od obale.

,,Uprkos našim upozorenjima i visoko istaknutoj crvenoj zastavici ljudi se kupaju, nesvjesni opasnosti u koju mogu upasti u djeliću sekunde. Posebno se ovo odnosi na mlade” , kaže spasilac Ardijan. “Ljudi se opuste, a kada ih struje povuku, počinju da se bore. To dovodi do gubitka snage, a kod slabijih plivača i panike, što je uglavnom kobno”.

Da je panika najgora smatra i Petar-Peso Batrićević, čovjek koji je na ušću Bojane spasio više od 70 ljudi. Širina moćne rijeke, varljivi beskrajni plićak, nevidljive struje, sve su to opasni faktori koje oni koji su prvi put tu ne mogu da shvate. ,,Ljudi se opuste zaplivaju, a onda ih naglo povuče matica i za tren su prepušteni jakoj struji. Refleksno pokušavaju da se plivanjem izbore sa rijekom, a to je nemoguće, što se više borite, više se umarate. Umor dovodi do grčeva, gubitka daha i snage, a onda stvari pođu po zlu”, kaže on.

Direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan upozorava. “Područje gdje se Bojana uliva u Jadransko more je veoma opasno za kupače jer tu ima velikih vrtloga i struje su izuzetno jake, iako tako ne izgleda na prvi pogled. Čini se da je voda tu veoma plitka i da ne može doći do nesreća, ali u trenutnku može da se desi da nekoga povuče vir i da upadne u vodeni čep. Taj čep se stvara kada imate sloj vode, zatim sloj pijeska pa još jedan sloj vode koji se nalazi ispod pijeska. Kad neko upadne u taj čep veoma ga je teško spasiti jer je brzina struja velika, a veoma je teško doći do lica koje potone”.

Tek nakon nesreća u junu i početkom jula nadležni su apelovali na posjetioce plaža da poštuju pravila ponašanja. ,,Kupanje na drugim djelovima obale nije preporučljivo, pogotovo na ušću rijeke Bojane gdje postoji potencijalna opasnost od jakih struja i naglih promjena dubina. Takođe, jake struje i veliki talasi na području Velike plaže i Ade Bojane u Ulcinju zahtijevaju da kupači budu posebno obazrivi”, upozorili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Crvenog krsta Crne Gore.

Batrićević ističe da nema nikakve table upozorenja ni sa jedne stane ušća. ,,Stoji na špicu od Ade crvena zastava, ali malo ko haje. Ljudi se kupaju, šetaju na samom ušću, iako jedan korak dovodi do nevolje”.

Pune ruke posla imaju spasilačke službe koje su ovdje dobro organizovane i čine ih iskusni ljudi. Uređene plaže oivičene su bovama, spasioci ih budno nadgledaju, ali, kako navode, potrebni su i spasioci na moru, makar na skuterima ako već nema helikoptera, kao u razvijenijim turističkim zemljama.

Da bi se ispoštovala odredba da na svakih 50 metara uređenih plaža mora biti jedan spasilac, na ulcinjskoj rivijeri u julu i avgustu trebalo bi da ih bude čak 380. Zakupci tvrde da je to nemoguće iako samo na Velikoj plaži ove godine čak devet kupališta krase tzv. plave zastavice dok se na još dvije sprovode pilot projekti.

Bivši direktor ulcinjskog Doma zdravlja, primarijus dr Gani Karamanaga, smatra da predstavnici Opštine, Komunalnog, policije i zakupaca kupališta, trebaju da dogovore što bolju koordinaciju kako bi se smanjile nesreće na moru. ,,Takav sastanak imali smo nakon 2006, u kojoj je bilo deset utopljenja, i on je urodio plodom, jer smo iz godine u godinu imali manje utopljenja”. On ukazuje da se tragedije događaju kada je more uzburkano, posebno na Velikoj plaži, koja je potpuno otvorena prema pučini.

Spasiocima na Velikoj plaži gdje dnevno bude i 100.000 kupača, mnogo posla zadaju i djeca koja se izgube. To se dešava svakodnevno. Još više srčani bolesnici. Najčešći smrtni slučajevi na ulcinjskim plažama dešavaju se zbog srčanog udara: osoba se pregrije na suncu, naglo uđe u vodu i, zbog slabog srca, doživi infarkt. Dok dođe ekipa hitne pomoći iz grada, često bude kasno.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo