Povežite se sa nama

OKO NAS

LJILJANA KNEŽEVIĆ, PRIČA JEDNE POLJOPRIVREDNICE: Težački posao

Objavljeno prije

na

knezevic

Ljiljana Knežević iz Spuža se već dvadeset dvije godine bavi poljoprivredom. Zbog nesigurnosti poslova kojima su se ranije bavili, ona i suprug posvetili su se poljoprivredi.

,,Vjerovali smo da će se moći živjeti od proizvodnje hrane i da je to perspektiva razvoja Crne Gore”, priča naša sagovornica.

Počeli su sa šest krava. Ljiljana se prisjeća kako je težak bio taj početak, kao i same 90-te. ,,Puno smo tih godina učili i ja i suprug. Od tog mlijeka sam hranila porodicu i školovala dvoje djece”.

Neka vrsta stabilizovanja poljoprivrede počela je 1994. kada su se izjednačili dinar i marka.

,,Tada smo uspjeli da izborimo cijenu od 72 feninga, isto demokratski – štrajkom. I tada smo imali subvencije od države nešto manje nego sada, ali su postojale. Izgurali smo taj period dobro i imali dosta korektnu saradnju s ministarstvom. Kada je god nešto zaškripalo, našao se neki kompromis, i pomoć”.

Posljednjih godina Kneževići drže od 25 do 28 muznih grla i još toliko podmlatka raznih kategorija. Imaju osam hektara u svojini i susvojini sa rođacima i u zakupu isto toliko zemlje. ,,Taj zakup je ponekad problematičan, ljudi hoće da daju u zakup livade, ali neće da se radi na njima ništa. Kažu samo da se pase, nosiš i kosiš. Takva je svijest, a to nije regulisano ni propisima. U Sloveniji su ljudi dobijali subvencije da čiste livade, ne da obrađuju, nego da održavaju pašnjake. Tako da bez podrške države tu nema napretka”.

Kneževićeva kaže da ima dobrih i loših godina za poljoprivredu, a da je prethodna bila – katastrofalna. ,,Nikad težu godinu nismo imali. Bilo je sušnih godina, pa rodi planina, pa se nešto premosti. Za razliku od 2011. kada smo isporučili 200.000 litara mlijeka, prošle godine to je bilo manje od 170.000 litara. To nije mala razlika.”

Tokom sušne 2012. godine, Kneževići su se morali odreći dijela stočnog fonda da bi održali farmu. U sličnoj situaciji našli su se svi proizvođači mlijeka u Crnoj Gori. Ljiljana Knežević vjeruje da je tokom te godine nestalo dosta krupne stoke. ,,U Ministarstvu poljoprivrede imaju te podatke, ali ih ne iznose da bi svalili krivicu na stočare i opravdali svoje tvrdnje da se i pored subvencija otkupljuje manje mlijeka”.

Naša sagovornica kaže da ni u jednoj državi poljoprivreda ne može bez pomoći države. ,,Mliječno govedarstvo je nešto što je najneprofitabilnije u poljoprivredi i njega nema bez adekvatne pomoći države”.

Nadali su se da će im novi ministar Petar Ivanović izaći u susret da prebrode probleme. Početkom januara ove godine obratili su se ministru očekujući da se produži pomoć za koncentrovanu stočnu hranu. U februaru su mu opet uputili dopis. Nije bilo odgovora. ,,Tek nakon što smo se obratili medijima, ministar nas je pozvao. U tri sata popodne su nas obavijestili da će sastanak biti u 18 sati”.

Prvi susret je bio grub, kaže Ljiljana Knežević. Ministar je petoro predstavnika proizvođača mlijeka optužio da su dobili silne pare od države, da ne plaćaju porez… Za tražene subvencije je kazao da para nema u budžetu.

Onda je ministar krenuo u medijsku kampanju – da mljekari kod nas imaju najvišu cijenu u regionu, da imaju najviše subvencije, da ih je razmazio prethodni ministar, da talasaju samo dok im se ne ispune lični interesi. Išlo se i do toga da je ministar gledao kakve mobilne koriste i kakav je vozni park poljoprivrednika.

,,Ministar je umjesto očekivanog partnerskog odnosa, zaratio sa nama. A Ministarstvo je naš servis, oni su tu zbog nas”.

I pored takvog ,,upoznavanja” sa ministrom oni su opet tražili prijem, pisali i predsjedniku Vlade, ali odgovora još nema.

I sastanak sa proizvođačima i otkupljivačima mlijeka je prošao neuspješno. Vlasnici mljekara su im saopštili da je njihov glavni problem što imaju velike dugove od strane raznih marketa i megamarketa i da su im rokovi za plaćanje 90 i 120 dana, pa neke nikad ne mogu da naplate. Država ni to neće da reguliše.

,,Imam jednu od najboljih cijena u Crnoj Gori, prodajem sirari Vukotić. Imam dobru cijenu plus premije. Suština je u tome da ja sa mojom cijenom ne mogu da izguram a kamoli oni sa manjom cijenom”, kaže Knežević. Ona navodi da se za litar mlijeka dobija od 26 do 27 centi, pa do 36, 37, samo najveći proizvođači 38 centi po litru.

Osnovna cijena mlijeka se nije mijenjala od 2001. ,,Ona je tada bila realna i tada smo imali manje subvencije. Kako je vrijeme prolazilo ta cijena nije pokrivala naše troškove, pa se dodavalo po cent, dva, i došlo se do sedam centi subvencija. A u međuvremeni su svi imputi – gorivo, hrana, đubrivo…, višestruko skočili”.

Protekle nedjelje proizvođači mlijeka su imali sastanak sa šefovima odborničkih klubova u Skupštini. ,,Tužno je da poslanici u Skupštini malo pričaju o tom dijelu koji je veoma značajan za Crnu Goru. Ako je opredjeljenje da su turizam i poljoprivreda strateške grane, onda tako to treba da se postavi. Pošto nam je ovo ostalo sve propalo”.

Ona smatra da je mljekarstvo samo akutna priča, a da je problema u poljoprivredi mnogo. Uskoro će, kaže naša sagovornica, biti aktuelni i problemi sa proizvođačima povrća, oko otkupa jagnjadi… Kao ilustraciju navodi da je budžet za poljoprivredu najmanji u regionu, ispod jedan odsto ukupnog budžeta, dok je na primjer u Hrvatskoj pet odsto.

,,Zemlje u okruženju su svjesnije i manje se stide od poljoprivrede. Velika je stvar kada je čovjek ponosan na ono što radi, kada je država ponosna na ono što radi. Ponosna je Holandija, Njemačka, Austrija, a mi nismo. Mi to krijemo, kod nas to treba neko drugi da radi, tamo neko iz štale. To je strašno. E, tako se odnosimo i prema poljoprivredi”.

Par studijskih putovanja i upoznavanje sa time koliko se na Zapadu polaže pažnje poljoprivrednicima uvijerili su je da bez pomoći države ova grana ne može da opstane. ,,Stalno nas upoređuju sa EU. A ne govore koliko tamo država ulaže u agrar, i da poljoprivrednici tamo od svog rada mogu veoma dobro da žive”.

Ljiljana Knežević sumnja da će preporučiti djeci da nastave da se bave poljoprivredom. Kaže to je, ipak, težački posao. Na pitanje vidi li neki dugoročni plan za poljoprivredu od strane države, odgovara: ,,Ima jedna čudna stavka u ovogodišnjem budžetu za poljoprivredu. Po njoj je 833.000 eura predviđeno za konsultantske usluge i strategije itd. Po strategiji je nama budžet ove godine trebalo da bude 35 miliona eura, a nije nego – 10 miliona”.

Ministrova prozivka zbog riječi

Ljiljanu Knežević je izrevoltiralo učestalo pominjanje njenog imena u medijima od strane ministra Ivanovića. ,,Ministar ne proziva zbog nečeg konkretnog, nego zbog izgovorene riječi. Imam pravo da kažem što mislim, pa da će sve da izgori”.

Ona je ministru uputila otvoreno pismo, koje su prenijela samo dva elektronska medija. Na često ministrovo pominjanje da je domaći mliječni proizvod skup Ljiljana Knežević je napisala:

,,Zašto uporno izbjegavate da kažete zašto je proizvod iz EU i iz okruženja povoljniji od našeg? Zato što nemamo subvencije koje imaju čak i zemlje u okruženju, a o Evropi da ne pričamo: po grlu 250 eura, a ne 70 kao mi; imaju subvencije za dizel gorivo za obradu zemlje; subvencije na vještačko đubrivo; imaju sačuvano a ne devastirano poljoprivredno zemljište; modernu mehanizaciju – a naša je u prosjeku stara 40-50 godina; imaju mogućnost kreditiranja sa jedan odsto kamate i vrlo povoljnim grejs periodom; imaju velike stimulacije za izvoz gotovih proizvoda od strane države, jer država misli na njih i otkupljuje tržišne viškove, pa ih ponekad prosipa u more da bi cijenu održala; zato što država preko proizvođača hrane koje čuva, misli prvo na sebe i na svoje građane”.

Koliko sistem pomaže ilustruje i primjer da su Kneževići da bi dobili 18,7 hiljada eura kredita neophodnih za razvoj farme, morali da založe porodičnu kuću.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo