Povežite se sa nama

OKO NAS

Ubijanje zlatne koke

Objavljeno prije

na

„Nijesmo mogli imati neprijatniji šok na početku ljetnje sezone od informacije o povećanju poreza na dodatu vrijednost”, kaže predsjednik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević. Jer, kako navodi, svaka promjena cjenovne politike u toku turističke sezone direktno stvara problem turističkim kompanijama, a posljedično i našim gostima koje će sačekati neprijatno iznenađenje – veće cijene.

Sličnu su ocjenu uputili iz Crnogorskog turističkog udruženja (CTU).

,,Turistima će biti skuplja usluga, pa će samim tim manje trošiti, što će se odraziti na ukupnu zaradu u hotelima, restoranima i kafićima. Ako se PDV poveća na 19 odsto, hrana i smještaj biće skuplji za po dva odsto, što je ukupno povećanje od četiri procenta”, konstatovao je predsjednik CTU Žarko Radulović.

Efekat povećanja poreza najviše će platiti upravo hotelijeri. Oni su, naime, ranije sklopili aranžmane, pa naknadno ne smiju povećavati ugovorene cijene. Već je sada takođe izvjesno da će promet tokom sezone biti manji, što pokazuju i prve analize turističke potrošnje u maju.

,,Turistički promet, izražen brojem noćenja, za prva četiri mjeseca, po zvaničnoj statistici, manji je od prošlogodišnjeg za oko 0,43 odsto. Maj je dobro počeo, najvjerovatnije prazničkom invazijom velikog broja vikendaša. Kako je maj odmicao, promet je opadao, pa ćemo tek krajem juna vidjeti kakav je skor za maj”, kaže turistički analitičar Rade Ratković.

Oni s boljim pamćenjem sjetiće se da je i lani u isto vrijeme došlo do razmirica između državnih organa i turističkih poslenika. Naime, nakon što su crnogorskoj Vladi i lokalnim samoupravama ispostavili ultimatum da se od njihovih hotela na najmanje 200 metara uklone tzv. privremeni objekti, oni su odlučili istupiti iz svih lokalnih i državnih institucija i organizacija. Smatrali su da je to bio jedini način da skrenu pažnju na ogroman udio sive ekonomije u crnogorskom turizmu, kao i na činjenicu da se na štandovima u neposrednoj blizini hotela sa četiri i pet zvjezdica prodaje sve i svašta, čime se ruši konkurentnost najvažnije privredne grane u zemlji. I ove sezone štandova će biti, građevinska sezona je produžena za 15 dana, do 1. juna, ali su već od kraja aprila krenule rigorozne kontrole objedinjenih inspekcijskih organa. Na udaru čete od 90 inspektora, koja je direktno podređena šefu Uprave za inspekcijske poslove Božidaru Vuksanoviću, praktično su svi ugostiteljski objekti, a dešava se da inspektori navrate i dva puta tokom dana. ,,Naplaćuju velike kazne, čak i za male propuste. Čuli smo da imaju direktivu da dnevno u državni budžet samo iz naše opštine ubace najmanje pet hiljada eura”, kaže jedan poznati budvanski ugostitelj. Udarnički rad svakako se isplati: za manje od mjesec dana izdato je oko 700 prekršajnih naloga, u vrijednosti od oko 350.000 eura. Nezvanično se takođe saznaje da je naplata PDV-a na Primorju u poređenju s istim periodom prošle godine povećana nekoliko puta.

Nema nikakve sumnje da će u situaciji kada državi opasno prijeti bankrot, ove akcije biti nastavljene još snažnijim intenzitetom, kako je i planirano do 15. septembra. No, tek će naknadne analize pokazati njihov pravi efekat. Tim prije, što je opštepoznata činjenica da u toj branši kratak rok iznosi od tri do pet godina. Utemeljitelji naučnog turizma, Švajcarci Valter Hunziker i Kurt Krapf još su četrdesetih godina prošloga vijeka ukazivali na opasnost da ,,pretjerana fiskalnost može ubiti kokošku koja nosi zlatna jaja”, kako su oni ocjenjivali turizam.

,,Najlakše je podići PDV, ali prije toga treba da svi savjesno obavljaju svoj posao. Poslodavci da izmiruju obaveze u skladu sa zakonom, inspektori da prijavljuju prekršaje i kada se sve dovede pod konac onda treba povećati PDV. Ovako, samo ćemo imati kontraefekat”, rekao je predsjednik CTU-a Radulović. Primjer iz susjedne Hrvatske upravo potvrđuje to saznanje. U toj zemlji opšta stopa PDV-a je 25 odsto, ali je u turizmu taj namet 2,5 puta manji i iznosi tek 10 odsto. Iz hrvatske Vlade su saopštili da očekuju da će ta diferencirana poreska stopa omogućiti veću konkurentnost turističkog sektora i zapošljavanje, povećanje investicija, te snižavanje cijena.

,,Taj novac ne smije završiti u džepovima preduzeća ili privatnih turističkih djelatnika”, kazao je predstavljajući tu odluku donedavni hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić. Plan je, rekao je on, da se smanjenjem PDV-a poveća broj radnih mjesta u turizmu, te da hrvatska turistička ponuda postane jeftinija i atraktivnija za turiste. „Hrvatska mora povećati svoju konkurentnost u sektoru turizma. Trenutno smo predzadnji među devet mediteranskih zemalja”, priznao je Ostojić. Dakle, uz smanjen PDV i očekivanje da će postajanjem punopravne članice EU već od 1. jula, imati povećanje broja turista sa zapadnoevropskog tržišta, Hrvatska se može nadati boljim rezultatima u turizmu još ove godine. S druge strane, crnogorskom turizmu preostalo je da se s olovnim nogama upusti u tešku trku s konkurentima. U toj borbi na veoma elastičnom tržištu, turistički poslenici očekuju da ne bude opstrukcije bar s domaćeg terena, već prirodno punu podršku i pomoć svih zvaničnih organa. To, uostalom, čine sve države na Mediteranu, iako se sve one suočavaju sa znatnim ekonomskim problemima.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo