Povežite se sa nama

OKO NAS

Hvala pticama

Objavljeno prije

na

„Sudbina Solane je u rukama opštinske vlasti u Ulcinju”, rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić odgovarajući u državnom parlamentu na pitanje poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića da li je Crnoj Gori potrebna jedina fabrika soli sa tradicijom dugom gotovo osam decenija. U Ulcinju o tome niko nema dileme iako se ponekad od sadašnjeg čelnika te opštine Nazifa Cungua može čuti mišljenje da je „svima u interesu iznalaženje zajedničkog rješenja koje će biti održivo i zadovoljiti sve strane”.

Planovi i ideje kontroverznog biznismena Veselina Barovića, čiji Eurofond već deset godina veoma neuspješno gazduje tim najstarijim privrednim subjektom u toj opštini, o gradnji apartmanskog naselja i golf terena, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim – od Ulcinja preko Podgorice pa do Brisela. Zbog prenamjene prostora Solane, u finišu izrade Prostornog plana države, od poljoprivredne u građevinsku zonu, reagovao je čak i evropski komesar za životnu sredinu Janez Potočnik. On je crnogorske vlasti podsjetio da područje Solane zbog izvanredne bioraznolikosti „već uživa neke međunarodne standarde”.

Nakon što je ova zemlja otpočela pristupne pregovore sa EU, a oni o zaštiti životne sredine će biti među najtežim, zvaničnoj Podgorici ne bi bilo uputno da se upušta u još jednu blamažu. Ptice na Solani nijesu crnogorske. Čak polovina od evropskih vrsta ptica obitava u zaleđu Velike plaže, pa njihova zaštita daleko prevazilazi nacionalne okvire. Ukoliko Evropska komisija može da prihvati uništavanje jedne firme, ne može nipošto da pređe ćutke preko pokušaja degradacije jednog izuzetnog područja na svom jugoistoku. Čak se zahtijeva stroga zabrana lovnog turizma, od kojeg lokalno preduzeće za uzgoj i zaštitu divljači ostvaruje značajne prihode.

Suočena sa pritiskom EU, posebno moćnog „ptičjeg lobija” crnogorska vlast je morala da odlukama nižih organa oburda Barovićeve želje da bi se njegova posrnula imperija mogla povratiti prodajom Solane. Tako će u Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj, koji radi Vlada, jasno naznačiti da je za „prostor Solane zadržana postojeća namjena proizvodnje soli i isti prostor je prepoznat kao područje izrazite prirodne ljepote/pejsaža posebne vrijednosti”. Vlada ide čak do prijedloga koji je postojao početkom 2008. godine da se Solana proglasi spomenikom prirode. „Raduje nas takvo opredjeljenje, samo poučeni iskustvom prilikom donošenja Prostornog plana Crne Gore, moramo biti do kraja oprezni”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović. Barović je, kako dodaje on, godinama bio istrajan u namjeri da izvuče što veću špekulantsku dobit od tog kolektiva.

Barovićev bliski saradnik Bojša Šotra kaže da su u Eurofondu napravili koncept održivog razvoja Solane koji predviđa i nastavak proizvodnje soli i izgradnju turističkih kapaciteta, pa sve do golf-terena. Slaže se i da treba uraditi Studiju zaštite Solane koja bi odredila nivo zaštite tog područja.

Osim omamljujućih floskula, ulcinjska vlast još nije izložila svoju viziju razvoja tog prostora, što je bila obavezna da učini kroz Strateški plan. Više niko ne može da kaže kada će se taj dokument usvojiti, iako je, po odredbama zakona, to trebalo učiniti do kraja prošle godine.

Solana je kao privredno preduzeće danas u najtežoj situaciji od osnivanja, davne 1934. godine. Dugovi preduzeća prelaze tri miliona eura, u njoj je zapošljeno tek 72 radnika, ili sedam puta manje nego prije 2,5 decenije. Ni dogovor postignut krajem februara, po kojem su oni dobili ugovore o radu, na određeno vrijeme, poslovodstvo ne poštuje, tako da su radnici na rubu egzistencije. Pitanje je takođe kako će se odraditi predstojeća berba iako je, kako tvrde radnici, pod izgovorom da im upravo za to trebaju sredstva, stečajna uprava pribjegla prodaji nekoliko hiljada tona soli na zalihama Crnagoraputu, a intenzivno se rasprodaje i staro željezo.

Istovremeno se, po sedmi put za Barovićevog zemana, Solana nalazi na tenderu. Cijena je ovog puta 204 miliona eura, ili 54 miliona manje nego na prvom javnom nadmetanju, za prostor površine 15,2 miliona metara kvadratnih. No, nakon odluka državnih organa i opštine Ulcinj minimalne su šanse da neko sa toliko puno para ima toliko malo pameti i kupi Solanu, preduzeće koje je već punih 79 godina ekonomska, ekološka, turistička i kulturološka vrijednost Ulcinja i čitave zemlje. Ukoliko se prihvati prijedlog da bude uvrštena na Ramsarsku listu, što je najveći stepen vrjednovanja močvara na planeti, biće to najbolji dokaz da je to područje od posebne vrijednosti za čitavo čovječanstvo.

MOGUL: Da li je plaćena tržišna naknada?

Iz MOGULA su Vladu još jednom podsjetili na odredbe Zakona o svojinsko-pravnim odnosima u kojima se navodi da ,,zemljište koje je u postupku privatizacije za koje nije plaćena tržišna naknada ostaje u državnoj svojini sve dok država ne kaže da je za to plaćena tržišna naknada”. Barović je, podsjetimo, to preduzeće kupio na berzi, za manje od milion eura. Zato bi, prije nego što eventualno realizuje posljednji naum o prodaji Solane, državi trebao da uplati razliku od 203 miliona eura, ili da javnosti pokaže papir da je zemljište platio. I da to javno potvrde premijer Milo Đukanović ili ministar finansija Radoje Žugić.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo