Povežite se sa nama

OKO NAS

LJUDI I ŽIVOTINJE: Opasan nered

Objavljeno prije

na

U procesu su tranzicije odnosi između ljudi i životinja u Crnoj Gori. Tranzicija ovdje znači – haos.

Samo u jednom danu protekle sedmice mogle su se pročitati tri svježe vijesti: U Nikšiću je pas lutalica ujeo devetogodišnjeg dječaka, u Rožajama ne znaju šta će s međedom koji navraća u selo, nikšićkom glavnom ulicom prošetao je vuk.

Nešto ranije objavljeno je kako je u podgoričkom naselju Zlatica pronađen mrtav piton. Dok su se u dvorištu svoje porodične kuće na Zlatici igrala djeca, stariji ukućani su primijetili ,,neobičnog” gosta, zabilježio je CdM. ,,Kada su vidjeli o kome je riječ, bili su šokirani jer im je u dvorište ušetao loptasti piton”, kazali su očevici. Djeca su se uspaničila kada su vidjela zmiju, a njihov djed je uzeo dasku i ubio je.

Facebook stranica Podgorički vremeplov objavila je fotografiju povelike zmije probodene nečim što liči na kolac.

Razvila se živa diskusija tokom koje su jedni tvrdili kako je riječ o loptastom pitonu, zmiji koja je neotrovna i bezopasna. „Ovo je ravno kao da neko kupi pa ubije psa ili mačku ili bilo koju drugu životinju! Ovo je skandalozno! Hitno prijaviti vlasnika posta i poslati inspekciju tamo”, uzrujali su se ljubitelji životinja. ,,Ko god prikaže kako je ubio zmiju, samo ako malo razmislite o tome, ne dokazuje nikakvo junaštvo nego mučko ubistvo.”

Naravno da protvnička strana nije ostala dužna. ,,Šta ja znam koja je zmija, nisam ja zoolog. Što se mene tiče ovo je kobra…. Vidi covjek ogromna zmija mu je u dvoristu, i šta sad, pustiće je da gmiže oko kuće?”

Udruženja za podsticanje suživota Korina poručilo je da ,,strah, animozitet ili neznanje o ovim gmizavcima nisu i nikada ne mogu biti opravdanje za njihovo beskompromisno ubijanje svaki put kad nam se sretnu putevi”. Pozvali su građane i nadležne organe da međusobno sarađuju, ,,tako da građani ne uzimaju pravdu u svoje ruke i lišavaju života ovu vrstu”, a da nadležni organi budu na usluzi i dostupni građanima koji se zadese u ovim i sličnim situacijama.

Nadležni se nijesu oglašavali.

I dok su zmije, i strane i domaće na zlu glasu, pa svako može zamislisti kakav bi ga strah prekinuo da je, otrovnu ili neotrovnu, ko će ga znati, vidi, na primjer, u blizini djeteta, kamile su, izvjesno, bezopasne. Ipak i sa njima smo kuburili. Dvije cirkuske kamile, nalaze se nadomak Podgorice i nemaju adekvatane stanišne uslove, brigu i tretman zbog čega su im nestale grbe, upozorili su iz nevladinih organizacija. Kamile su ostale u Crnoj Gori zato što vlasnici cirkusa u kojem su ,,radile”, nije mogao da ih vrati u Italiju jer im nijesu imale uredne papire. Ekološka inspekcija je kazala da je sa kamilama sve u redu. Najavljeno je da će uskoro otputovati kući. U cirkus.

Nikuda, međutim, neće putovati dva mečeta mrkog medvjeda, koja je u martu na Pustom Liscu pronašao i udomio u selu Brestica Vuko Simović. Mazili su ih i pazili i potom predali NVO Prihvatilište i oporavak životinja Crna Gora. Očekivalo se da završe u

Centru Arcturos u Grčkoj kako bi bili rehabilitovani i pušteni na slobodu. CZIP je, međutim objavio, kako je grčki Centar povukao odluku o prihvatanju mečića jer je šansa za rehabilitaciju uskraćena ,,intenzivnim ljudskim kontaktom”. Zbilja je fotografija sa preslatkim mečićima bilo na sve strane. Prihvatilište i CZIP su se javno posvađali, mečići su još sa ljudima. Zabilježena je i informacija da se njihova majka pojavljivala na Pustom Liscu, čak porušila neke stvari jer je osjetila njihov miris. Reklo bi se da bi bilo najbolje da stručnjaci nijesu pomagali i da bi se seljani koji su pripazili mečiće lakše dogovorili sa nihovom majkom nego nevladine organizacije međusobno i sa nadležnim službama.

Slučaj sa dječakom kojeg je u Nikšiću ujeo pas lutalica je, takoreći, klasika. Godinama se u Crnoj Gori raspredaju priče o azilima za pse, lutalice se noću prevoze iz jedne opštine u susjednu, redovne su vijesti o otrovanim psima i mačkama.

Učinkovitost državne i opštinskih vlasti kada je riječ o zbrinjavanju lutalica lako je provjeriti. Samo prođete pred neke od škola. Djeca imaju običaj da jedu užinu, lutalice da se zbog ostataka hrane okupljaju. Na kraju im to postane stanište. Svakoga jutra djevojčica sa kojom je Monitor razgovarao strijepi dok prilazi školi. Psi su skoro stalno tu. Lani ju je ujeo pas, boji se. Ponekad zaobiđe, ponekad naiđe neko od odraslih i pomogne joj.

U komunalnoj policiji, na pitanje može li se prilaz školi učiniti bezbjednijim, ležerno kažu: ,,A, znamo za taj čopor. Bogami smo sto puta javljali da ih pokupe, ali ništa”. Oni koji po propisima u Podgorici treba da ih ,,pokupe” su ljudi iz Skloništa za napuštene kućne ljubimce koje se nalazi na Vrelima ribničkim i posluje u okviru Čistoća d.o.o. Ne pretrgoše se od posla, može da posvjedoči svaki stanovnik Glavnog grada.

Stručnjaci na koje se pozivaju u udruženjima za zaštitu životinja kažu da su psi lutalice bezopasni: „Kod čovjeka se prilikom osjećaja straha luče feromoni koje pas osjeti, pa i sam počne da osjeća strah. Pas veoma rijetko ujeda zbog toga što je stvarno agresivan, već je riječ o ličnoj procjeni da li će biti napadnut ili ne”. Uputstvo, objavljeno u magazinu Pas glasi: Kad se susretnete sa napuštenim psom ili čoporom, obratite mu se nekom lijepom rečenicom, tepajte mu i uspostavite kontakt očima. Blago se sagnite i ispružite lagano ruku ka psu (gornji dio šake, dlanom nadolje). Ako naiđete na čopor, komunikaciju uspostavite sa onim psom koji vam prvi priđe. Nikada nemojte bježati!

,,To su budalaštine. Baš me zanima što ti stručnjaci misle kako da se postigne da se ne plašimo pasa”, kaže Monitorova sagovornica koju je prije 15 godina ujeo pas i od tada ih se panično boji. ,,Zaista bih voljela da mi ti stručnjaci objasne kako da se oslobodim tog straha-možda da plaćam psihoterapiju. Ili da tražim uput kod psihijatra u javnom zdravstvu da me liječe od straha od pasa. U ovoj državi ne mogu da naprave kliniku gdje će da smjeste ozbiljne psihijatrijske bolesnike, a ne da sa mnom neko priča kako da prebrodim strah od pasa”, kaže naša sagovornica. Podsjeća na psa koji je rastgao pudlicu i napao majku sa bebom nasred šetališta u Tivtu, za koga se sumnjalo da je bio izgladnjivan zbog priprema za borbu. ,,Pa su ga onda fino vratili vlasniku.”

Naravno, nije da nemamo regule. Zakon o zaštiti dobrobiti životinja

propisuje ozbiljne obaveze njihovim vlasnicima. Kao i toliko toga kod nas – mrtva slova. Zabranjeno je, na primjer, ,,licima mlađim od 16 godina da izvode opasne pse na javna mjesta”. Niko nije znao da nam kaže kako i ko utvrđuje koji je pas opasan. U stvarnosti se svodi na to da vam neko đetište pored kojeg šeta neki od pasa čije je držanje u mnogim zemljama zabranjeno, kad streknete, poluuvrijeđeno kaže: „Neće on, gospođo”.

U Podgorici postoji Odluka o uslovima i načinu držanja kućnih

ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima. Piše, pored ostalog, da se „iz dvorišta i posebnih djelova stambene zgrade psi izvode samo na povocu koji odgovara veličini i snazi psa” i da se kućni ljubimci ne mogu izvoditi tamo gdje su cvijetnjaci ili travnjaci, dječjia i sportska igrališta, kupališta, groblja i slično. Tjah. Zakonom je propisano da je ,,držalac kućnog ljubimca dužan da ukloni izmet svog kućnog ljubimca sa javnih površina”. Ako neko uoči, neka javi.

Da ne bude zabune – naravno da su životinje čudesne i nedužne.

Premda, očigledno je da oni koji očekuju da se ne plašite zmije ili čopora pasa precjenjuju ljudsku vrstu ili se prenemažu. Vjerovatnije je ovo drugo. Nijesu stepenice evolucije tako razmaknute – ako mečka ima pravo da se uplaši, zašto nema čovjek. Ljudi sebe smatraju razumnim bićima zato što su izmislili svašta, pa i čudo zvano država. Dio cijene za poklanjanje dijela slobode državi je, na primjer, to da dotična brine da vas ne proguta piton. U našem slučaju, zaludan posao. Ovaj provizorijum ne zna da zaštiti ni životinje ni ljude i nije ga briga.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo