OKO NAS
LJUDI I ŽIVOTINJE: Opasan nered

U procesu su tranzicije odnosi između ljudi i životinja u Crnoj Gori. Tranzicija ovdje znači – haos.
Samo u jednom danu protekle sedmice mogle su se pročitati tri svježe vijesti: U Nikšiću je pas lutalica ujeo devetogodišnjeg dječaka, u Rožajama ne znaju šta će s međedom koji navraća u selo, nikšićkom glavnom ulicom prošetao je vuk.
Nešto ranije objavljeno je kako je u podgoričkom naselju Zlatica pronađen mrtav piton. Dok su se u dvorištu svoje porodične kuće na Zlatici igrala djeca, stariji ukućani su primijetili ,,neobičnog” gosta, zabilježio je CdM. ,,Kada su vidjeli o kome je riječ, bili su šokirani jer im je u dvorište ušetao loptasti piton”, kazali su očevici. Djeca su se uspaničila kada su vidjela zmiju, a njihov djed je uzeo dasku i ubio je.
Facebook stranica Podgorički vremeplov objavila je fotografiju povelike zmije probodene nečim što liči na kolac.
Razvila se živa diskusija tokom koje su jedni tvrdili kako je riječ o loptastom pitonu, zmiji koja je neotrovna i bezopasna. „Ovo je ravno kao da neko kupi pa ubije psa ili mačku ili bilo koju drugu životinju! Ovo je skandalozno! Hitno prijaviti vlasnika posta i poslati inspekciju tamo”, uzrujali su se ljubitelji životinja. ,,Ko god prikaže kako je ubio zmiju, samo ako malo razmislite o tome, ne dokazuje nikakvo junaštvo nego mučko ubistvo.”
Naravno da protvnička strana nije ostala dužna. ,,Šta ja znam koja je zmija, nisam ja zoolog. Što se mene tiče ovo je kobra…. Vidi covjek ogromna zmija mu je u dvoristu, i šta sad, pustiće je da gmiže oko kuće?”
Udruženja za podsticanje suživota Korina poručilo je da ,,strah, animozitet ili neznanje o ovim gmizavcima nisu i nikada ne mogu biti opravdanje za njihovo beskompromisno ubijanje svaki put kad nam se sretnu putevi”. Pozvali su građane i nadležne organe da međusobno sarađuju, ,,tako da građani ne uzimaju pravdu u svoje ruke i lišavaju života ovu vrstu”, a da nadležni organi budu na usluzi i dostupni građanima koji se zadese u ovim i sličnim situacijama.
Nadležni se nijesu oglašavali.
I dok su zmije, i strane i domaće na zlu glasu, pa svako može zamislisti kakav bi ga strah prekinuo da je, otrovnu ili neotrovnu, ko će ga znati, vidi, na primjer, u blizini djeteta, kamile su, izvjesno, bezopasne. Ipak i sa njima smo kuburili. Dvije cirkuske kamile, nalaze se nadomak Podgorice i nemaju adekvatane stanišne uslove, brigu i tretman zbog čega su im nestale grbe, upozorili su iz nevladinih organizacija. Kamile su ostale u Crnoj Gori zato što vlasnici cirkusa u kojem su ,,radile”, nije mogao da ih vrati u Italiju jer im nijesu imale uredne papire. Ekološka inspekcija je kazala da je sa kamilama sve u redu. Najavljeno je da će uskoro otputovati kući. U cirkus.
Nikuda, međutim, neće putovati dva mečeta mrkog medvjeda, koja je u martu na Pustom Liscu pronašao i udomio u selu Brestica Vuko Simović. Mazili su ih i pazili i potom predali NVO Prihvatilište i oporavak životinja Crna Gora. Očekivalo se da završe u
Centru Arcturos u Grčkoj kako bi bili rehabilitovani i pušteni na slobodu. CZIP je, međutim objavio, kako je grčki Centar povukao odluku o prihvatanju mečića jer je šansa za rehabilitaciju uskraćena ,,intenzivnim ljudskim kontaktom”. Zbilja je fotografija sa preslatkim mečićima bilo na sve strane. Prihvatilište i CZIP su se javno posvađali, mečići su još sa ljudima. Zabilježena je i informacija da se njihova majka pojavljivala na Pustom Liscu, čak porušila neke stvari jer je osjetila njihov miris. Reklo bi se da bi bilo najbolje da stručnjaci nijesu pomagali i da bi se seljani koji su pripazili mečiće lakše dogovorili sa nihovom majkom nego nevladine organizacije međusobno i sa nadležnim službama.
Slučaj sa dječakom kojeg je u Nikšiću ujeo pas lutalica je, takoreći, klasika. Godinama se u Crnoj Gori raspredaju priče o azilima za pse, lutalice se noću prevoze iz jedne opštine u susjednu, redovne su vijesti o otrovanim psima i mačkama.
Učinkovitost državne i opštinskih vlasti kada je riječ o zbrinjavanju lutalica lako je provjeriti. Samo prođete pred neke od škola. Djeca imaju običaj da jedu užinu, lutalice da se zbog ostataka hrane okupljaju. Na kraju im to postane stanište. Svakoga jutra djevojčica sa kojom je Monitor razgovarao strijepi dok prilazi školi. Psi su skoro stalno tu. Lani ju je ujeo pas, boji se. Ponekad zaobiđe, ponekad naiđe neko od odraslih i pomogne joj.
U komunalnoj policiji, na pitanje može li se prilaz školi učiniti bezbjednijim, ležerno kažu: ,,A, znamo za taj čopor. Bogami smo sto puta javljali da ih pokupe, ali ništa”. Oni koji po propisima u Podgorici treba da ih ,,pokupe” su ljudi iz Skloništa za napuštene kućne ljubimce koje se nalazi na Vrelima ribničkim i posluje u okviru Čistoća d.o.o. Ne pretrgoše se od posla, može da posvjedoči svaki stanovnik Glavnog grada.
Stručnjaci na koje se pozivaju u udruženjima za zaštitu životinja kažu da su psi lutalice bezopasni: „Kod čovjeka se prilikom osjećaja straha luče feromoni koje pas osjeti, pa i sam počne da osjeća strah. Pas veoma rijetko ujeda zbog toga što je stvarno agresivan, već je riječ o ličnoj procjeni da li će biti napadnut ili ne”. Uputstvo, objavljeno u magazinu Pas glasi: Kad se susretnete sa napuštenim psom ili čoporom, obratite mu se nekom lijepom rečenicom, tepajte mu i uspostavite kontakt očima. Blago se sagnite i ispružite lagano ruku ka psu (gornji dio šake, dlanom nadolje). Ako naiđete na čopor, komunikaciju uspostavite sa onim psom koji vam prvi priđe. Nikada nemojte bježati!
,,To su budalaštine. Baš me zanima što ti stručnjaci misle kako da se postigne da se ne plašimo pasa”, kaže Monitorova sagovornica koju je prije 15 godina ujeo pas i od tada ih se panično boji. ,,Zaista bih voljela da mi ti stručnjaci objasne kako da se oslobodim tog straha-možda da plaćam psihoterapiju. Ili da tražim uput kod psihijatra u javnom zdravstvu da me liječe od straha od pasa. U ovoj državi ne mogu da naprave kliniku gdje će da smjeste ozbiljne psihijatrijske bolesnike, a ne da sa mnom neko priča kako da prebrodim strah od pasa”, kaže naša sagovornica. Podsjeća na psa koji je rastgao pudlicu i napao majku sa bebom nasred šetališta u Tivtu, za koga se sumnjalo da je bio izgladnjivan zbog priprema za borbu. ,,Pa su ga onda fino vratili vlasniku.”
Naravno, nije da nemamo regule. Zakon o zaštiti dobrobiti životinja
propisuje ozbiljne obaveze njihovim vlasnicima. Kao i toliko toga kod nas – mrtva slova. Zabranjeno je, na primjer, ,,licima mlađim od 16 godina da izvode opasne pse na javna mjesta”. Niko nije znao da nam kaže kako i ko utvrđuje koji je pas opasan. U stvarnosti se svodi na to da vam neko đetište pored kojeg šeta neki od pasa čije je držanje u mnogim zemljama zabranjeno, kad streknete, poluuvrijeđeno kaže: „Neće on, gospođo”.
U Podgorici postoji Odluka o uslovima i načinu držanja kućnih
ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima. Piše, pored ostalog, da se „iz dvorišta i posebnih djelova stambene zgrade psi izvode samo na povocu koji odgovara veličini i snazi psa” i da se kućni ljubimci ne mogu izvoditi tamo gdje su cvijetnjaci ili travnjaci, dječjia i sportska igrališta, kupališta, groblja i slično. Tjah. Zakonom je propisano da je ,,držalac kućnog ljubimca dužan da ukloni izmet svog kućnog ljubimca sa javnih površina”. Ako neko uoči, neka javi.
Da ne bude zabune – naravno da su životinje čudesne i nedužne.
Premda, očigledno je da oni koji očekuju da se ne plašite zmije ili čopora pasa precjenjuju ljudsku vrstu ili se prenemažu. Vjerovatnije je ovo drugo. Nijesu stepenice evolucije tako razmaknute – ako mečka ima pravo da se uplaši, zašto nema čovjek. Ljudi sebe smatraju razumnim bićima zato što su izmislili svašta, pa i čudo zvano država. Dio cijene za poklanjanje dijela slobode državi je, na primjer, to da dotična brine da vas ne proguta piton. U našem slučaju, zaludan posao. Ovaj provizorijum ne zna da zaštiti ni životinje ni ljude i nije ga briga.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?