Povežite se sa nama

OKO NAS

ZABRANA EKSPLOATACIJE ŠLJUNKA I PIJESKA: Hajdučija na rijekama

Objavljeno prije

na

Zabranu eksploatacije šljunka i pijeska iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u aprilu su obrazložili ,,potrebom revitalizacije stanja životne sredine u riječnim koritima, zaštite, očuvanja biodiverziteta, a posebno ribljih staništa, ribljeg fonda i kvaliteta voda”. Tada je saopšteno i da su svi dosadašnji ugovori o eksploataciji riječnih nanosa na 25 lokacija u koritima rijeka Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice, istekli tokom prošle godine.

Razlog za zabranu je i to što obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu, odnosno nestašicu ovog građevinskog materijala, posebno imajući u vidu sve veću ponudu konkurentnog materijala iz kamenoloma, kao i činjenica da je ukupni prihod od ovih koncesionih naknada tokom 2016. godine bio svega 25.000 eura.

,,Ministarstvo neće pokretati procedure za dodjelu koncesija do stvaranja svih 0,0 neophodnih pretpostavki za uvođenje reda u ovoj oblasti. Izuzetno, saglasnost za eksploataciju izdavaće se samo u svrhu interventnih radova, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka i slično, čije bi odlaganje moglo prouzrokovati štetne posljedice”, saopšteno je tada.

Ministarstvo je pozvalo javnost, predstavnike civilnog sektora, zainteresovane organizacije i pojedince da daju doprinos kontroli sprovođenja obustave eksploatacije šljunka i pijeska u rječnim koritima, u cilju suzbijanja pojava koje imaju negativne ekološke i ekonomke posljedice.

Odlučeno je i da se nastavi regulacija donjeg toka Morače, koja se izvodi u skladu s Glavnim projektom regulacije te rijeke te ugovorom čije sprovođenje kontroliše Uprava za vode. U tom dijelu, tvrde iz Ministarstva, biće pojačan nadzor ,,kako bi izvođači radova dosljedno izvršavali radove i u obimu i u dinamici, u skladu sa glavnim projektom i ugovorenim obavezama”.

Jedan od bivših koncesionara na rijeci Tari, međutim, tvrdi da je zabrana Ministarstva zaustavila samo mašine onih koji su plaćali koncesije, ali ne i ostalih koji, kako tvrdi, godinama, nelagalno zarađuju.

,,To je i sada vidljivo, a tek će da se pokaže kad na sjeveru intenzivije počne građevinska sezona. Pored puta u Trebaljevu kod Kolašina ogromna je deponija, svima vidljiva. Pošto sam bio jedini koncesionar na ovm dijelu, a te zalihe nijesu moje, jasno je da je šljunak i pijesak nelaglno izvađen bez ikakvih posljedica, kao i svih ranijih godina. Mašine nekih sugrađana su još pored rijeke, kao i svih minulih godina, i po potrebi ih uvode u korito”, kaže sagovonik Monitora.

On objašnjava da je i ranije ukazivao nadležnima i novinarima na uništavanje rijeke, pa od toga nije bilo koristi, ali je više puta doživljavao prijetnje i neprijatnosti od sugrađana koje je sumnjičio za krađu riječnog materijala. Kaže i da se šljunak i pijesak sada iz Tare vade ranom zorom, pa mašine zbog toga nije moguće vidjeti preko dana, što može zavarati površne posmatrače.

U kolašinskom Sportsko-ribolovnom društvu Tara i Morača, ipak tvrde da su zadovoljni zabranom i da ona do sada daje rezultate.

,,Ne može se osporiti da je stanje sada kudikamo bolje i da su bageri uklonjeni iz korita rijeka. Minulog mjeseca nijesmo primjetili zloupotrebe, a naravno da ćemo svaku prijaviti”, kaže Momir Živković iz tog društva. Slični su utisci i njegovog kolege iz mojkovačkog društva Tara Dragića Markovića. On ističe da je ,,stanje ranije bilo alarmantno, ali da je zabrana bar za sada dala razultate”.

Predsjednik Opštine Dejan Medojević kaže da je, na osnovu Vladine uredbe, za kontrolu sprovođenja zabrane eksploatacije riječnog materijala zadužio Komunalnu policiju. U Tari, tvrdi i on, nema više mašina.

,,Da ima ikavih problema i da se zabrana ne sprovodi, već bi me o tome obavijestili ribolovci, koji su i ranijih godina bili ažurni po tom pitanju. Mislim da je zbarana eksploatacije šljunka i pijeska prekinula hajdučiju u rijeci i za sada smo zadovoljni. Nije bilo ni posebnih problema kada je riječ o proširenju ovlaštenje Komunalne policije, koja sada to kontroliše, rekao bih, sasvim dobro”, kaže on.

Međutim, takva ovlaštenja nijesu dobili u kolašinskoj Komunalnoj policiji. Načelnik Zoran Kujović, napominje da njegove kolege neće moći postupati po eventualnim prijavama. Prema nezvaničnim informacijama iz lokalne uprave, u Opštini nemaju namjeru da se prihvate i te odgovornosti, jer za tu dodatnu nadležnost treba i novca.

A tokom nekoliko minulih godina u tom gradu podneseno je na desetine prijava na one koji su krali šljunak i pijesak iz Tare. Uglavnom sve je ostalo na prijavama, a značajnije rezultate nijesu dali apeli iz lokalne uprave. Prije šest godina iz tadašnje kolašinske vlasti kazali su da je nekontrolisana eksploatacija šljunka i pijeska napravila višemilionsku štetu. Poslije sastanka tadašnjeg predsjednika Opštine Milete Bulatovića s predstavnicima resornog ministarstva i Uprave za vode, zabranjena je eksploatacija šljunaka i pijeska na potezu most na rijeci Tari – most Krivi vir – Mateševo. Tada je dogovoreno da eksploataciju na rijeci Tari kontroliše inspektor za vode iz lokalne samouprave. Sve je to ostalo samo na papiru, pa je devastacija rijeke, prema ocjeni upućenih, nastavljena nesmanjenim intenzitetom. Prije dvije godine Sportski flaj fišin klub (SFFK) Maniro i inspektor za vode obustavili su radove u koritu podgoričkom preduzeću Transpetrol. Ta firma je, kako su tvrdili sportski ribolovci, do prjave, u mjestu Jabuka izvadila nekoliko desetina hiljada kubnih metara šljunka i pijeska. Mašine preduzeća čak su zatrpale jedan krak rijeke na tom mjestu i promijenile tok. Transpetrol je prekopavao rijeku u okviru radova na naselju za radnike kineske korporacije, angažovane za izgradnju auto puta. Tada su jedino Kolašinci bili zadovoljni intervencijom inspektora za vode.

Od eksploatacije šljunaka i pijeska može se dobro zaraditi, ukoliko se izbjegne plaćanje dažbina državi. Kubni metar šljunka prodaje po cijeni od 10, a pijeska 15 eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo