Zabranu eksploatacije šljunka i pijeska iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u aprilu su obrazložili ,,potrebom revitalizacije stanja životne sredine u riječnim koritima, zaštite, očuvanja biodiverziteta, a posebno ribljih staništa, ribljeg fonda i kvaliteta voda”. Tada je saopšteno i da su svi dosadašnji ugovori o eksploataciji riječnih nanosa na 25 lokacija u koritima rijeka Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice, istekli tokom prošle godine.
Razlog za zabranu je i to što obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu, odnosno nestašicu ovog građevinskog materijala, posebno imajući u vidu sve veću ponudu konkurentnog materijala iz kamenoloma, kao i činjenica da je ukupni prihod od ovih koncesionih naknada tokom 2016. godine bio svega 25.000 eura.
,,Ministarstvo neće pokretati procedure za dodjelu koncesija do stvaranja svih 0,0 neophodnih pretpostavki za uvođenje reda u ovoj oblasti. Izuzetno, saglasnost za eksploataciju izdavaće se samo u svrhu interventnih radova, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka i slično, čije bi odlaganje moglo prouzrokovati štetne posljedice”, saopšteno je tada.
Ministarstvo je pozvalo javnost, predstavnike civilnog sektora, zainteresovane organizacije i pojedince da daju doprinos kontroli sprovođenja obustave eksploatacije šljunka i pijeska u rječnim koritima, u cilju suzbijanja pojava koje imaju negativne ekološke i ekonomke posljedice.
Odlučeno je i da se nastavi regulacija donjeg toka Morače, koja se izvodi u skladu s Glavnim projektom regulacije te rijeke te ugovorom čije sprovođenje kontroliše Uprava za vode. U tom dijelu, tvrde iz Ministarstva, biće pojačan nadzor ,,kako bi izvođači radova dosljedno izvršavali radove i u obimu i u dinamici, u skladu sa glavnim projektom i ugovorenim obavezama”.
Jedan od bivših koncesionara na rijeci Tari, međutim, tvrdi da je zabrana Ministarstva zaustavila samo mašine onih koji su plaćali koncesije, ali ne i ostalih koji, kako tvrdi, godinama, nelagalno zarađuju.
,,To je i sada vidljivo, a tek će da se pokaže kad na sjeveru intenzivije počne građevinska sezona. Pored puta u Trebaljevu kod Kolašina ogromna je deponija, svima vidljiva. Pošto sam bio jedini koncesionar na ovm dijelu, a te zalihe nijesu moje, jasno je da je šljunak i pijesak nelaglno izvađen bez ikakvih posljedica, kao i svih ranijih godina. Mašine nekih sugrađana su još pored rijeke, kao i svih minulih godina, i po potrebi ih uvode u korito”, kaže sagovonik Monitora.
On objašnjava da je i ranije ukazivao nadležnima i novinarima na uništavanje rijeke, pa od toga nije bilo koristi, ali je više puta doživljavao prijetnje i neprijatnosti od sugrađana koje je sumnjičio za krađu riječnog materijala. Kaže i da se šljunak i pijesak sada iz Tare vade ranom zorom, pa mašine zbog toga nije moguće vidjeti preko dana, što može zavarati površne posmatrače.
U kolašinskom Sportsko-ribolovnom društvu Tara i Morača, ipak tvrde da su zadovoljni zabranom i da ona do sada daje rezultate.
,,Ne može se osporiti da je stanje sada kudikamo bolje i da su bageri uklonjeni iz korita rijeka. Minulog mjeseca nijesmo primjetili zloupotrebe, a naravno da ćemo svaku prijaviti”, kaže Momir Živković iz tog društva. Slični su utisci i njegovog kolege iz mojkovačkog društva Tara Dragića Markovića. On ističe da je ,,stanje ranije bilo alarmantno, ali da je zabrana bar za sada dala razultate”.
Predsjednik Opštine Dejan Medojević kaže da je, na osnovu Vladine uredbe, za kontrolu sprovođenja zabrane eksploatacije riječnog materijala zadužio Komunalnu policiju. U Tari, tvrdi i on, nema više mašina.
,,Da ima ikavih problema i da se zabrana ne sprovodi, već bi me o tome obavijestili ribolovci, koji su i ranijih godina bili ažurni po tom pitanju. Mislim da je zbarana eksploatacije šljunka i pijeska prekinula hajdučiju u rijeci i za sada smo zadovoljni. Nije bilo ni posebnih problema kada je riječ o proširenju ovlaštenje Komunalne policije, koja sada to kontroliše, rekao bih, sasvim dobro”, kaže on.
Međutim, takva ovlaštenja nijesu dobili u kolašinskoj Komunalnoj policiji. Načelnik Zoran Kujović, napominje da njegove kolege neće moći postupati po eventualnim prijavama. Prema nezvaničnim informacijama iz lokalne uprave, u Opštini nemaju namjeru da se prihvate i te odgovornosti, jer za tu dodatnu nadležnost treba i novca.
A tokom nekoliko minulih godina u tom gradu podneseno je na desetine prijava na one koji su krali šljunak i pijesak iz Tare. Uglavnom sve je ostalo na prijavama, a značajnije rezultate nijesu dali apeli iz lokalne uprave. Prije šest godina iz tadašnje kolašinske vlasti kazali su da je nekontrolisana eksploatacija šljunka i pijeska napravila višemilionsku štetu. Poslije sastanka tadašnjeg predsjednika Opštine Milete Bulatovića s predstavnicima resornog ministarstva i Uprave za vode, zabranjena je eksploatacija šljunaka i pijeska na potezu most na rijeci Tari – most Krivi vir – Mateševo. Tada je dogovoreno da eksploataciju na rijeci Tari kontroliše inspektor za vode iz lokalne samouprave. Sve je to ostalo samo na papiru, pa je devastacija rijeke, prema ocjeni upućenih, nastavljena nesmanjenim intenzitetom. Prije dvije godine Sportski flaj fišin klub (SFFK) Maniro i inspektor za vode obustavili su radove u koritu podgoričkom preduzeću Transpetrol. Ta firma je, kako su tvrdili sportski ribolovci, do prjave, u mjestu Jabuka izvadila nekoliko desetina hiljada kubnih metara šljunka i pijeska. Mašine preduzeća čak su zatrpale jedan krak rijeke na tom mjestu i promijenile tok. Transpetrol je prekopavao rijeku u okviru radova na naselju za radnike kineske korporacije, angažovane za izgradnju auto puta. Tada su jedino Kolašinci bili zadovoljni intervencijom inspektora za vode.
Od eksploatacije šljunaka i pijeska može se dobro zaraditi, ukoliko se izbjegne plaćanje dažbina državi. Kubni metar šljunka prodaje po cijeni od 10, a pijeska 15 eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice