OKO NAS
ZABRANA EKSPLOATACIJE ŠLJUNKA I PIJESKA: Hajdučija na rijekama

Zabranu eksploatacije šljunka i pijeska iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u aprilu su obrazložili ,,potrebom revitalizacije stanja životne sredine u riječnim koritima, zaštite, očuvanja biodiverziteta, a posebno ribljih staništa, ribljeg fonda i kvaliteta voda”. Tada je saopšteno i da su svi dosadašnji ugovori o eksploataciji riječnih nanosa na 25 lokacija u koritima rijeka Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice, istekli tokom prošle godine.
Razlog za zabranu je i to što obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu, odnosno nestašicu ovog građevinskog materijala, posebno imajući u vidu sve veću ponudu konkurentnog materijala iz kamenoloma, kao i činjenica da je ukupni prihod od ovih koncesionih naknada tokom 2016. godine bio svega 25.000 eura.
,,Ministarstvo neće pokretati procedure za dodjelu koncesija do stvaranja svih 0,0 neophodnih pretpostavki za uvođenje reda u ovoj oblasti. Izuzetno, saglasnost za eksploataciju izdavaće se samo u svrhu interventnih radova, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka i slično, čije bi odlaganje moglo prouzrokovati štetne posljedice”, saopšteno je tada.
Ministarstvo je pozvalo javnost, predstavnike civilnog sektora, zainteresovane organizacije i pojedince da daju doprinos kontroli sprovođenja obustave eksploatacije šljunka i pijeska u rječnim koritima, u cilju suzbijanja pojava koje imaju negativne ekološke i ekonomke posljedice.
Odlučeno je i da se nastavi regulacija donjeg toka Morače, koja se izvodi u skladu s Glavnim projektom regulacije te rijeke te ugovorom čije sprovođenje kontroliše Uprava za vode. U tom dijelu, tvrde iz Ministarstva, biće pojačan nadzor ,,kako bi izvođači radova dosljedno izvršavali radove i u obimu i u dinamici, u skladu sa glavnim projektom i ugovorenim obavezama”.
Jedan od bivših koncesionara na rijeci Tari, međutim, tvrdi da je zabrana Ministarstva zaustavila samo mašine onih koji su plaćali koncesije, ali ne i ostalih koji, kako tvrdi, godinama, nelagalno zarađuju.
,,To je i sada vidljivo, a tek će da se pokaže kad na sjeveru intenzivije počne građevinska sezona. Pored puta u Trebaljevu kod Kolašina ogromna je deponija, svima vidljiva. Pošto sam bio jedini koncesionar na ovm dijelu, a te zalihe nijesu moje, jasno je da je šljunak i pijesak nelaglno izvađen bez ikakvih posljedica, kao i svih ranijih godina. Mašine nekih sugrađana su još pored rijeke, kao i svih minulih godina, i po potrebi ih uvode u korito”, kaže sagovonik Monitora.
On objašnjava da je i ranije ukazivao nadležnima i novinarima na uništavanje rijeke, pa od toga nije bilo koristi, ali je više puta doživljavao prijetnje i neprijatnosti od sugrađana koje je sumnjičio za krađu riječnog materijala. Kaže i da se šljunak i pijesak sada iz Tare vade ranom zorom, pa mašine zbog toga nije moguće vidjeti preko dana, što može zavarati površne posmatrače.
U kolašinskom Sportsko-ribolovnom društvu Tara i Morača, ipak tvrde da su zadovoljni zabranom i da ona do sada daje rezultate.
,,Ne može se osporiti da je stanje sada kudikamo bolje i da su bageri uklonjeni iz korita rijeka. Minulog mjeseca nijesmo primjetili zloupotrebe, a naravno da ćemo svaku prijaviti”, kaže Momir Živković iz tog društva. Slični su utisci i njegovog kolege iz mojkovačkog društva Tara Dragića Markovića. On ističe da je ,,stanje ranije bilo alarmantno, ali da je zabrana bar za sada dala razultate”.
Predsjednik Opštine Dejan Medojević kaže da je, na osnovu Vladine uredbe, za kontrolu sprovođenja zabrane eksploatacije riječnog materijala zadužio Komunalnu policiju. U Tari, tvrdi i on, nema više mašina.
,,Da ima ikavih problema i da se zabrana ne sprovodi, već bi me o tome obavijestili ribolovci, koji su i ranijih godina bili ažurni po tom pitanju. Mislim da je zbarana eksploatacije šljunka i pijeska prekinula hajdučiju u rijeci i za sada smo zadovoljni. Nije bilo ni posebnih problema kada je riječ o proširenju ovlaštenje Komunalne policije, koja sada to kontroliše, rekao bih, sasvim dobro”, kaže on.
Međutim, takva ovlaštenja nijesu dobili u kolašinskoj Komunalnoj policiji. Načelnik Zoran Kujović, napominje da njegove kolege neće moći postupati po eventualnim prijavama. Prema nezvaničnim informacijama iz lokalne uprave, u Opštini nemaju namjeru da se prihvate i te odgovornosti, jer za tu dodatnu nadležnost treba i novca.
A tokom nekoliko minulih godina u tom gradu podneseno je na desetine prijava na one koji su krali šljunak i pijesak iz Tare. Uglavnom sve je ostalo na prijavama, a značajnije rezultate nijesu dali apeli iz lokalne uprave. Prije šest godina iz tadašnje kolašinske vlasti kazali su da je nekontrolisana eksploatacija šljunka i pijeska napravila višemilionsku štetu. Poslije sastanka tadašnjeg predsjednika Opštine Milete Bulatovića s predstavnicima resornog ministarstva i Uprave za vode, zabranjena je eksploatacija šljunaka i pijeska na potezu most na rijeci Tari – most Krivi vir – Mateševo. Tada je dogovoreno da eksploataciju na rijeci Tari kontroliše inspektor za vode iz lokalne samouprave. Sve je to ostalo samo na papiru, pa je devastacija rijeke, prema ocjeni upućenih, nastavljena nesmanjenim intenzitetom. Prije dvije godine Sportski flaj fišin klub (SFFK) Maniro i inspektor za vode obustavili su radove u koritu podgoričkom preduzeću Transpetrol. Ta firma je, kako su tvrdili sportski ribolovci, do prjave, u mjestu Jabuka izvadila nekoliko desetina hiljada kubnih metara šljunka i pijeska. Mašine preduzeća čak su zatrpale jedan krak rijeke na tom mjestu i promijenile tok. Transpetrol je prekopavao rijeku u okviru radova na naselju za radnike kineske korporacije, angažovane za izgradnju auto puta. Tada su jedino Kolašinci bili zadovoljni intervencijom inspektora za vode.
Od eksploatacije šljunaka i pijeska može se dobro zaraditi, ukoliko se izbjegne plaćanje dažbina državi. Kubni metar šljunka prodaje po cijeni od 10, a pijeska 15 eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?