Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA VALDANOSA: Daleko je pravda

Objavljeno prije

na

Odluka Ministarstvo finansija da potvrdi prvostepeno rješenje Područne jedinice Uprave za nekretine u Ulcinju kojom je odbijen zahtjev Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera za upis prava svojine na zemljištu Ade Bojane, mogao bi, kako strahuju u Udruženju za povraćaj Maslinade u Valdanosu, biti primijenjeno i na njihov slučaj.

Naime, tim rješenjem ulcinjski katastar se pozvao na mišljenje zamjenika zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa po kojem Ada predstavlja ,,prirodno bogatstvo Crne Gore u zoni morskog dobra”.

,,Proizlazi da su sve predmetne nepokretnosti dobra od opšteg interesa i prirodno bogatstvo (morsko dobro), te kao takve ne mogu biti predmet privatne svojine”, navodi se, između ostalog u rješenju koje je potpisao šef katastra u Ulcinju Dževdet Čaprić.

A i uvala Valdanos, sa svojih 18 hiljada stabala stoljetnih maslina, je u zoni morskog dobra. Zato je u političkom dogovoru između Demokratske partije socijalista i koalicije ,,Albanci odlučno” iz novembra prošle godine stajalo da će Valdanos biti isključen iz te zone, što se još nije desilo. Jer, tu odluku nijesu donijeli državni organi, pa nije realizovana tačka iz političkog dogovora ,,da se do juna 2017. godine Maslinada u Valdanosu mora vratiti bivšim vlasnicima”.

Potpisnicima sporazuma ostaje za utjehu tek da saopšte da Prostorno-urbanističkim planom Opštine Ulcinj, koji je sredinom februara usvojila Vlada Crne Gore, a dva mjeseca ranije i Skupština opštine Ulcinj, nije predviđena gradnja u toj uvali. Ostaje veliko pitanje što se na tom prostoru namjerava uraditi planom višeg reda, odnosno Prostornim planom posebne namjene obalnog područja, čije se usvajanje stalno najavljuje.

Dakle, umjesto da se ovo pitanje koje već gotovo četiri decenije tišti preko 200 ulcinjskih porodica i sve vjerske zajednice riješi odlukama Vlade ili još bolje Skupštine, kroz izmijene važećeg Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, njime se sada, da bi se kupovalo vrijeme, bave niži organi vlasti.

Naime, Skupština Crne Gore je izmjenom Zakona o restituciji iz 2004. godine retroaktivno isključila sve podnosice zahtjeva za povraćaj, čija je imovina oduzeta poslije izmjene Saveznog zakona o eksproprijaciji 1968. To je obrazloženo stavom da je nakon te godine u slučajevima eksproprijacije plaćena pravična naknada, što se odnosilo na eksproprijaciju maslinade Valdanos iz 1978. godine. Koja je oduzeta pod izgovorom gradnje vojno-pomorske baze, a nastalo je vojno odmaralište za oficire tadašnje Jugoslovenske narodne armije i njihove prijatelje. Nekoliko godina pred proglašenje nezavisnosti, ta je imovina prešla na državu Crnu Goru.

,,Isključivi motiv izmjene prvobitnog Zakona o restituciji je bio da se ova imovina zadrži u državnom vlasništvu kako bi vrhovi vlasti sebi bliskim pojedincima omogućili enormne zarade preko ove imovine, gradnjom luksuznih objekata namijenjenih tržištu. Namjera je vlasti da se ovaj resurs ne vrati i da se trajno devastira, nasuprot restituciji koja ima za cilj vraćanje onome kome je oduzeto i korišćenje prostora prema njegovoj prirodnoj namjeni”, kaže Vladimir Bošković iz Odbora za pravednu restituciju.

Bivši vlasnici su nebrojeno puta izrazili spremnost da za povraćene maslinjake izvrše pravičan povraćaj naknade koju su primili po osnovu eksproprijacije, u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji.

Ali, Vlada Crne Gore je od 2005. godine imala druge planove za ovu predivnu uvalu. Donijeta je posebna Studija lokacije kojom je bila predviđena gradnja preko stotinu vila i tri hotela, otvaran je tender za davanje u dugoročni zakup 346 hektara zemljišta (plaža je Spomenik prirode, masline Zakonom zaštićene, a podmorje te uvale je antičko nalazište!?)po smiješno maloj cijeni, odabran je i najbolji ponuđač, jedna sasvim nereferentna firma, Cubus lux, kojoj se od 2011. godine gubi svaki trag.

U čitavom tom periodu ulcinjska zajednica (sve političke partije, civilni sektor, nezavisni intelektualci) je bila jedinstvena u stavu da Valdanos ne treba betonirati, a da Maslinada, koja je u tragičnom stanju, mora da se vrati ranijim vlasnicima koji su jedino u stanju da je revitalizuju.

Zato se taj zahtjev nalazio u svim sporazumima albanskih stranaka sa DPS-om. Tako su, na primjer, čelnici DPS-a i Nove demokratske snage – Forca Milo Đukanović i Nazif Cungu potpisali 7. jula 2015. godine u Podgorici „Aneks 2″ Sporazuma o postizbornoj koaliciji.

U tom dokumentu se navodilo da će te stranke „pripremiti prijedlog pravnog rješenja vlasništva maslinade Valdanos, uz obezbjeđenje interesa države, Opštine i vlasnika maslinjaka”, te „sačiniti konačan prijedlog prihvatljivog rješenja”, a sve je to trebalo da se uradi za dva mjeseca.

Nijedno slovo iz tog sporazuma nije realizovano, ali je Cungu u novembru prošle godine rekao da se nada da će novi dogovor biti sproveden. “Što se rokova tiče, neke stvari se moraju raditi u kontinuitetu i stalno, no postoje i dati rokovi kao što je slučaj za Valdanos gdje smo tražili zabranu gradnje i povlačenje linije morskog dobra i vraćanje maslinjaka vlasnicima i što smo oročili na kraj maja, početak juna naredne godine”, izjavio je tada predsjednik Force za Radio Slobodna Evropa.

Kako će se lokalni izbori u Ulcinju održati krajem novembra, Cungu je u teškoj poziciji. ,,Jer, svoje političko postojanje i vlast koju imaju, on i njegovi partijski drugovi duguju upravo problemu Valdanosa, koji su nemilosrdno politički eksploatisali”, kaže visoki funkcioner Socijaldemokratske partije Skender Elezagić.

Nema takođe ni realizacije zaključaka oko osiguranja proizvodnje soli, a posebno ne ,,primjene principa decentralizacije vlasti uvažavajući međunarodne preporuke i standarde”.

Naročito ne u slučaju ako se usvoji Zakon o planiranju i izgradnji, koji je predložilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Naime, tim rješenjem bi se opštinama oduzele značajne ingerencije u domenu prostornog planiranja.

,,Čitav Ulcinj bi, prema odredbama tog zakona, praktično postao zona morskog dobra. Ova instalirana lokalna vlast ne smije ni riječ da javno kaže o tome da se ne bi zamjerila svojim gazdama u Podgorici. Zato odgovornost za nevraćanje imovine u Valdanosu nevješto želi da prebaci na činovnike u filijali Uprave za nekretnine. Neće moći”, saopštili su iz ulcinjske URE.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo