Sistem za prečišćavanje otpadnih voda gradi se na samoj ivici Bigradskog jezera i ta činjenica trebalo bi da zabrine nadležene, ali i cijelu javnost. To kaže bivši direktor Nacionalnog parka Biogradska gora Dragiša Dožić, koji se i ranije više puta oglašavao protiv gradnje hotela, restorana i prateće infrastrukture za te objekte u srcu prašume. On kaže da nije bilo prilike da se iz medija detaljnije upozna sa načinom na koji će sistem funkcionisati, ali prema onome što se zna, gotovo je nemoguće da neće ugroziti vodu jezera.
,,Koliko sam upoznat, taj sistem, koji se slobodno može nazati ‘septička jama’, gradi se tik uz jezero. Fekalne vode iz objekta će se ‘kapilarno’ slivati do tog mjesta. Šta će se sa njima zbivati tik uz vodu, nije jasno. Moram da naglasim i poroznost tla i još mnogo drugih okolnosti koje zdravorazumski govore da te gradnje na tom mjestu nije trebalo biti. Prema fotografijama koje sam vidio, sadašna faza gradnje ne umanjuje zabrinutost za sudbinu kako jezera, tako i najuže zone prašume”, kaže on.
Dožić prepoznaje tendencija da se NP pretvori u ,,biznis zonu” te da očekuje rigorozne kontole, ali i reakacije nadležnih. Prema njegovim riječima, u vrijeme kad je bio direktor parka, tretman otpadnih voda planiran je sasvim drugačije, da se one odvode na suprotnu stranu od jezera.
,,S jedne strane iz tog preduzeća najavljuju da parking izmjeste iz srca prašume a na drugoj strani gradnju ‘septičke jame’ planiraju na obali jezera. Zaista vrlo čudan odnos prema jednom od najstarijih zaštićenih prostora u Evropi”, kaže on.
Sistem za prečišćavanja voda, prema onome što su krajem prošle godine saopštili iz Direkcije za javne radove, u poodmakloj je fazi izgradnje. Taj sistem. objasnili su tada, sadrži bioareacijski bazen i bazen za dezinfekciju ,,U toku su radovi na izradi zidova biološkog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i radovi na oblaganju potpornih zidova kamenim pločama. Izvođač radova je Eurozox iz Danilovgrada”, rečeno je tada u Direkciji.
Direktor NP Biogradska gora Saša Jeknić nije želio da za Monitor detaljnije objašnjava o kakvom je sistemu riječ. On je rekao da će na sve primjedbe javnosti, stručni tim iz Nacionalnog paraka, ubrzo odgovoriti. Jeknić, međutim, tvrdi da je sistem rađen po evropskim standardima i da je na svaki način izbjegnuto ugrožavanje i vode i ostalih prirodnih resursa u NP.
,,Na sve ćemo primjedbe naknadno i detaljno odgvoriti kasnije i potkrijepiti to tehničkom dokumentacijom, iz koje će biti jasno da smo krajnje odgovorno i savjesno pristupili izgradnji i tog infrastrukturnog objekta”, kaže on.
Dok se završetak izgradnje restorana u Biogradskoj prašumi očekuje do kraja ove godine, gradnja hotela je odložena jer je Sekreterijat za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine, prošle godine, odbio izdavaje građevinske dozvole za hotel na obalama jezera. Planirana gradnja ‘apart’ hotela u Biogradskoj prašumi, kako su ranije objašnjavali iz JP NP CG, je rekonstrukcija objekta koji je uništen u požaru prije nekoliko decenija.
Isti Sekretarijat je, međutim, 2009. godine drugačije odlučio kada se radilo o izgradnji restorana na istoj katastarskoj parceli. Prema nezvaničnim informacijama iz NP, pored toga što je na istoj katastarskoj parceli, restoran će koristiti isti sistem za prečišćavanje voda, koji je bio planiran i za hotel. Takođe, kolašinska lokalna uprava, odnosno nadležni sekretrijat, dali su građevinsku dozvolu prije dvije godine i za rekonstrukciju – zamjenu 10kV visokonaponskog kablovskog voda OD Kraljevog kola do Biogradske gore.
U obrazloženju za odbijanje izdavanja građevinske dozvole, iz kolašinskog Sekreteterijata za urbanizam pozivaju se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine. Tim rješenjem sugerisano je da se izgradnja hotela odvija bez ugrožavanja prirodnih resursa, integriteta i prirodne vrijednosti zone zaštite NP Biogradska gora. Za kolašinski Sekreterijat, očigledno, bilo je problematično to što bi se pojedini radovi na pratećoj infrastrukturi hotela odvijalijali u užoj zoni zaštite, to jest što resorno Ministrstvo nije preciziralo kojoj zoni zaštite pripada cijela parcela na koj će se graditi.
,,S obzirom na to da se Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije izjašnjavalo o prostornoj pripadnosti zonama zaštite I ili III katastarske parcele 956, odnosno cijele lokacije ‘part’ hotela na Biogradskom jezeru, nijesu se stekli uslovi za izdavanje odobrenja za izgradnju infrastrukturnih elementa”, naglašavaju u Sekreterijatu za urbanizam.
Oni navode da je u planu investitora bila i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u užoj zoni zaštite, a da je članom 54. stav 3. Zakona o zaštiti prirode propisano da se u zonama s režimom zaštite zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata.
Dožić podsjeća i da planskim dokumentima zona razvoja turizma ne zalazi u prostor sliva Biogradske rijeke i Jezerštice i na taj način ne ugrožava prašumski rezervat. Prema njemu, sada se grubo krši ono što je definisano Prostornim planom iz 1998. godine.
„Tokom izrade Prostornog plana vodila se veoma stručna rasprava o lokaciji Kraljevo kolo i postojećim ugostiteljskim objektima na Biogradskom jezeru. Konačno je dogovoreno da se postojeći ugostiteljski kapaciteti na Biogradskom jezeru zadrže, s tim da se oni mogu prevesti u višu kategoriju samo na postojećim gabaritima. Ova se klauzula odnosila isključivo na postojeći restoran i sedam kamp-kućica. Gradnja hotela i restorana na Biogradskom jezeru najgrublji je oblik narušavanja izvornih univerzalnih prirodnih vrijednosti, ravan vandalizmu”, smatra Dožić.
Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović, više puta ranije, takođe je najoštrije osuđivao ideju o gradnji hotela na obali Biogradskog jezera, nazivajući taj projekat „najprostačkijom eksploatacijom prirodnog dragulja”.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ