Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: KO ĆE PLATITI VATROGASNA VOZILA: Gašenje kreditnog požara

Objavljeno prije

na

Služba zaštite i spasavanja u Beranama ni nakon sedam godina nije uspjela da registruje tri vatrogasna vozila koja su joj svojevremeno isporučena u okviru programa koji je podrazumijevao osavremenjivanje te službe u Crnoj Gori.

Razlog za to je, kako tvrde u lokalnoj upravi u ovom gradu, činjenica da za tako nešto nema odgovarajuće dokumentacije, koja bi potvrdila ko je stvarni kupac, pa samim tim i vlasnik vatrogasnih vozila.

Vozila su nabavljena na osnovu ugovora o kreditu i finansiranju koje je 2009. godine sklopilo Ministarstvo finansija sa Steiermarkishe Bank und Sparkassen. Visina tog kreditnog aranžmana iznosila je 22.001.709. eura, od čega je Opština Berane tada bila u obavezi da plati 1.168.736 eura.

Prema utvrđenom planu, Opštini Berane je naloženo da kredit vrati u ro-ku od deset godina i to u dvadeset jednakih mjesečnih rata od 58.436 eura. Planom je bilo predviđeno da se prva rata uplati 15. jula 2011, a posljednja 15. januara 2021. godine.

Po ovom osnovu Opština Berane, međutim, do sada nije uplatila ni je-dan cent, tako da dug na ime prispjelih rata trenutno iznosi više od mili-on eura.

U beranskoj Službi zaštite i spasavanja potvrđuju da su u proteklim godinama bili prinuđeni da prilikom različitih intervencija povremeno koriste ova specijalizovana vozila, iako ona nijesu registrovana.

„Bili smo primorani da vozila povremeno koristimo prilikom spasavanja ljudi i imovine, iako ona još uvijek nijesu registrovana. Radili smo to jer nemamo drugih vozila za gašenje požara, kao ni za za druge intervencije. Zato ponovo apelujemo na odgovorne u Vladi Crne Gore da pronađu model za izmirivanje preuzetog duga i registovanja ovih vozila bez kojih bi funkcionisanje vitalnih funkcija u gradu bilo nezamislivo”, kažu u ovoj službi.

U lokalnoj upravi u Beranama i dalje smatraju da Ministarstvo finansija treba da preuzme obavezu izmirivanja kredita koji se, po osnovu nabav-ke tri specijalna vozila za spasavanje i gašenje požara, uzeti kod međunarodnih kreditnih institucija.

Ističu da Opština Berane, zbog finansijskih teškoća i ograničenja, nije u mogućnosti da odgovori tim potraživanjima.

„Tačno je da u ovim okolnostima nije moguće registrovati vozila koja su data na korišćenje Službi zaštite i spasavanja. Zato se iskreno nadamo da će Vlada Crne Gore imati sluha da ovaj problem što prije riješi, jer je to od opšteg interesa. Stav Opštine Berane je da Vlada ukupan iznos sred-stava po osnovu kredita preuzme na sebe”, smatraju u lokalnoj upravi.

Kako objašnjavaju, Ministarstvo finansija, zajedno s Ministarstvom unu-trašnjih poslova treba da nađe modus kojim će se potraživanja od Opšti-ne Berane za specijalna vozila otpisati, „onako kako je to i urađeno i ne-kim drugim opštinama u Crnoj Gori”.

Iz Ministarstva finansija ranije su tvrdili da je Opština Berane svojim do-pisom od 27. novembra 2008. godine potvrdila saglasnost da prihvata vatrogasna vozila i da će zaključiti ugovor s Vladom Crne Gore o obave-zama vraćanja kreditnih sredstava namijenjenih za kupovinu specijalnih vozila.

Sa druge strane, iz lokalne uprave su naglasili da raspoloživa dokumen-tacija ukazuje da je bivše rukovodstvo (DPS) odbijalo da potpište ugo-vor s Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom finansija o prosljeđivanju sredstava kredita namijenjenih za nabavku specijalnih vo-zila za gašenje požara i spasavanje. Takođe ističu da nigdje nijesu prona-šli da je Skupština opštine Berane dala saglasnost za ovo milionsko kre-ditno zaduženje.

„U našoj arhivi nigdje nema dokumentacije koja bi obavezivala Opštinu Berane da vraća prispjele rate kredita. Uostalom, ni lokalni parlament nije dao saglasnost o kreditnom zaduženju što samo po sebi govori da je Vlada na potezu”, poručuju iz beranske lokalne uprave, ističući i da se radi o znatnim sredstvima koja jedino država može da vrati, te je neprihvatljivo da se u postojećim okolnostima dug svaljuje na Opštinu Berane.

„Mi se u svakodnevnoj komunikaciji s građanima susrijećemo s brojnim problemima čije rješavanje ne trpi nikakva dodatna opterećenja, već do-datna ulaganja iz državne kase”, kažu u Opštini Berane.

Da je ovaj problem težak i ozbiljan govori i to da su se oglasile i neke vanparlamentarne stranke. Iz Opštinskog odbora odbora SDP Berane tvrde da su u saznanju da je Vlada nekim opštinama otpisala dug na ime nabavke vatrogasnih vozila i ističu da to isto treba da se uradi s kredit-nim zaduženjem koje se pripisuje Opštini Berane.

„Ako sa Vlada zadužila za nabavku vatrogasnih vozila, onda ona treba da otplaćuje kredit, a ne da određena dugovanja prenosi na pojedine op-štine. Nadležni u Ministarstvu finansija treba da budu svjesni da je bu-džet Opštine Berane isuviše mali da bi odgovorio ovakvim nametima. Posebno kad se zna da je sadašnje opštinsko rukovodstvo naslijedilo dug od preko 15 miliona eura. Uostalom, zašto bi Opština Berane bila u pod-ređenom položaju u odnosu na neke druge koje su mnogo razvijenije”, kaže šef beranskog SDP-a Mirko Pavićević.

U beranskoj lokalnoj upravi kažu da nemaju ništa protiv toga što su druge opštine oslobođene duga po ovom osnovu, ali istovremeno traže da se i Berane tretira na isti način.

Izgleda, zaista, da nije samo beranska Služba zaštite i spasavanja u problemu. Mediji su ranije objavili da je od ukupno pedeset devet savremenih vatrogasno spasilačkih vozila, koje je Vlada nabavila u periodu od 2009. do 2011. godine registrovano samo nešto više od polovine.

Tako je zvanično saopšteno – po tri vozila nijesu registrovana u Beranama, Ulcinju i Bijelom Polju, pet u Kotoru, šest u Pljevljima… Zvanično je i potvrđeno da je nekim opštinama ovo dugovanje otpisano, dok su neke, među kojima i beranska, obavezane da potpišu ugovor o otplati dugovanja.

Berane, kao rijetka opoziciona opština na sjeveru, državi je, po svemu sudeći, na kraj srca. Posebno u predizbornoj godini za redovne lokalne izbore. Tek sada je teško očekivati od države da se ne ponaša maćehinski prema ovoj opštini i da milionsko dugovanje preuzme na sebe. Zašto bi, ako se u predizbornoj kampanji s ovim može savršeno manipulisati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo