Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: POBUNE ZBOG MALIH HIDROELEKTRANA: Kad tajkuni grade

Objavljeno prije

na

Mještani sela Trepča, Trešnjevo, Zabrđe i Slatina zatražili su od Vlade Crne Gore da hitno poništi odluku o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na dijelu vodotoka Gradišnice i Trepačke rijeke, na teritoriji opštine Andrijevica.

Oni tvrde da se radi o veoma lošoj odluci za njihova sela i upozoravaju da ni po cijenu fizičkog suprotstavljanja neće dozvoliti da se remeti prirodno korito ovih planinskih rječnih ljepotica.

Ne štedeći riječi, mještani četiri sela kažu kako se planirane elektrane neće moći graditi preko njih i mimo njihove saglasnosti i da to i Vlada i investitor treba da imaju na umu.

Mještani Trepče, Trešnjeva, Zabrđa i Slatine ističu da je upravo ovih dana završeno anketiranje stanovnika njihovih sela i da su većina od njih svojim potpisima potvrdili da su protiv izgradnje mini hidrielektrana na vodotocima Gradišnice i Trepačke rijeke.

Iz Odbora za očuvanje Gradišnice saopštavju da se u posljednje vrijeme ubrzano vrše pripremni radovi za izgradnju hidroelektrana na toj, kao i Trepačkoj rijeci.

,,Na licu mjesta se može primijetiti da investitori prave pristupne saobraćajnice, rušeći praktično sve što im se nađe na putu. To je izazvalo veliki revolt kod lokalnog stanovništva, jer je svima poznato da je Gradišnička rijeka ponorica i da je prirodni bazen vodama na teritoriji četiri mjesne zajednice”, objašnjava u ime tog seoskog Odbora Novo Bakić.

On tvrdi da su saznali da investitori planiraju da rijeku Gradišnicu, od koje nastaje Trepačka rijeka, kaptiraju na 1330 metara nadmorske visine i da je prevedu u cjevovod u dužini od preko šest i po hiljada metara.

,,Takođe smo saznali da je izgradnja drugog vodozahvata planirana na 1160 metara nadmorske visine, odakle bi se rijeka ponovo odvodila cijevima u dužini od oko tri i po kilometra. Na taj način bi naša sela postala praktično mrtva, jer ovdje bez te vode nema života”, kaže Bakić.

Mještani zbog toga od crnogorske Vlade i drugih nadležnih institucija traže da stopiraju uzurpaciju rječnih korita Gradišnice i Trepačke rijeke, jer im se, kako kažu, izgradnjom hidroelektrana na ovom potezu oduzima osnovno ljudsko pravo – pravo na život i to sve radi interesa nekoliko lokalnih i podgoričkih tajkuna.

Podgoričko preduzeće Dekar Hidro još 2013. godine dobilo je građevinsku dozvolu za izgradnju elekrana na Trepačkoj rijeci. Mještani tvrde da je to urađeno mimo njihove saglasnosti i da bi izgradnja minielektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent cijelog kraja, a posebno planine Gradišnice, po kojoj je Rijeka i dobila ime. Upozoravaju da bi remećenje korita rijeke Gradišnice predstavljalo svojevrstan ekocid.

,,Rijeka Gradišnica sa svojom okolinom predstavlja pravi prirodni biser. Ona svojom ljepotom ne zaostaje za najprivlačnijim planinskim destinacijama. Uz to, od stabilnosti rijeke zavisi uredno vodosnadbijevanje stanovnika nekoliko sela. Zato je više nego suludo dozvoliti da neko, zbog ličnog bogaćenja, krene da gradi minielektrane i da tako razara i remeti ne samo korito rijeke , nego i cijeli prostor koji se naslanja na njene obale”, naglašavaju i iz NVO Gradišnica.

Stanovnici Zabrđa ističu da ih posebno vrijeđa to što ih niko ništa nije pitao prilikom donošenja odluke o izgradnji mini hidroelektrane.

,,Bilo je prirodno da nas nadležni konsultuju da li se slažemo da se na našim rijekama grade elektrane. Umjesto toga investitor je pokazao svoju bahatost jer je bez saglasnosti seoskih odbora i drugih mjesnih organa već preduzeo određene radove. To nas je još više uvrijedilo i ogorčilo”, kažu mještani Zabrđa

Iz njihove perspektive stvari djeluju još drskije zbog toga što je investitor počeo da pravi put prema vodozahvatu iako su brojni vlasnici čvrsto odlučili da mu ne dozvole da prođe preko njihovih privatnih parcela.

,,Sve to govori da je cijeli postupak oko izgradnje elektrane sproveden neozbiljno, i zato svi treba da znaju da narod to neće dozvoliti tek tako i da neće mirno gledati”, upozoravaju stanovnici ova četiri sela.

Iz Mjesnog odbora za zaštitu Gradišnice uputili su dopis čelnicima andrijevičke opštine, optužujući ih da su mimo volje građana dali podršku investitorima da grade hidroelektrane.

„Očigledno je da opštinska vlast podržava tajkune i omogućava im da nam oduzimaju prirodna prava. Svim onim strukturama stanovništva koje primaju socijalna davanja i rade u društvenim firmama sugerišu i daju im do znanja da ne smiju potpisati peticiju i doći na sastanak odbora”, tvrde u Mjesnom odboru za zaštitu Gradišnice.

Oni Ministarstvu poljoprivrede postavljaju pitanje zašto su davana sredstva za razvoj poljoprivrede i turizma na ovom području ako se sve ovo jednim potezom tajkuna može uništiti, kao što se i uništava.

Predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović odbacio je navode mještana kao netačne i neosnovane. On je izjavio da lokalna uprava nema nikakve nadležnosti kada je u pitanju izgradnja elektrana i da mještani treba da se obrate na druge adrese.

Mještani četiri andrijevička sela podsjećaju na važnu činjenicu, a to je da je i Evropska unija prepoznala potencijale Gradišnice, izdvajajući sredstva za izgradnju puta koji vodi do ove planine. Međutim, kako su naveli, privilegovani koncesionari su u znatnoj mjeri oštetili novoizgrađeni put.

Početkom 2013. godine ozvaničen je završetak rekonstrukcije puta Zabrđe – Gradišnica, koja je podrazumijevala postavljanje asfaltnog zastora u dužini od 7,7 kilometara. Radi se o investiciji vrijednoj 759.260 eura.

,,Koncesionari, transportujući balvane, s teškim kamionima konstantno uništavaju ovaj put. To sada čine i investitori koji su namjerili da grade elektrane na ovom području. Zato smo prinuđeni da blokiramo dalji izvoz balvana i prolaz teškim kamionima ukoliko se ne budu poštovala pravila po kojima je ovim putem dozvoljen transport tereta samo do dvadeset tona”, kažu u NVO Gradišnica.

Pobuna zbog gradnje malih hidroelektrana na području andrijevičke opštine počela je prije nekoliko mjeseci u selima ispod Komova.

Mještani Potkomovlja oštro su se suprotstavili izgradnji mini hidroelektrana na vodotocima koji pripadaju slivu rijeke Zlorečice. Onu su takođe poručili da bi izgradnja elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent na prostoru Konjuške župe. Kažu da bi remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke predstavljalo ekološki zločin.

Mnogo prije toga pobunili su se i mještani šekularskih sela, sela ispod Bjelasice i u selu Kaludra, na teritoriji opštine Berane, gdje koncesije za male elektrane uglavnom ima kompanija Bemaks, kao većinski vlasnik Hidroenergije Montenegro. Prije nekoliko mjeseci glas protiv malih elektrana podigli su i mještani beranskog sela Vinicka, protiveći se gradnji male elektrane na rijeci u tom selu.

Pobune su sve češće. Zanimljivo, najčešće na području Berana i Andrijevice. Kao da je to problem samo građana ovih opština. Kao da se samo tu gradi. I kao da ne plaća čitava Crna Gora da bi tajkuni gradili „obnovljive izvore energije”.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo