Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: POBUNE ZBOG MALIH HIDROELEKTRANA: Kad tajkuni grade

Objavljeno prije

na

Mještani sela Trepča, Trešnjevo, Zabrđe i Slatina zatražili su od Vlade Crne Gore da hitno poništi odluku o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na dijelu vodotoka Gradišnice i Trepačke rijeke, na teritoriji opštine Andrijevica.

Oni tvrde da se radi o veoma lošoj odluci za njihova sela i upozoravaju da ni po cijenu fizičkog suprotstavljanja neće dozvoliti da se remeti prirodno korito ovih planinskih rječnih ljepotica.

Ne štedeći riječi, mještani četiri sela kažu kako se planirane elektrane neće moći graditi preko njih i mimo njihove saglasnosti i da to i Vlada i investitor treba da imaju na umu.

Mještani Trepče, Trešnjeva, Zabrđa i Slatine ističu da je upravo ovih dana završeno anketiranje stanovnika njihovih sela i da su većina od njih svojim potpisima potvrdili da su protiv izgradnje mini hidrielektrana na vodotocima Gradišnice i Trepačke rijeke.

Iz Odbora za očuvanje Gradišnice saopštavju da se u posljednje vrijeme ubrzano vrše pripremni radovi za izgradnju hidroelektrana na toj, kao i Trepačkoj rijeci.

,,Na licu mjesta se može primijetiti da investitori prave pristupne saobraćajnice, rušeći praktično sve što im se nađe na putu. To je izazvalo veliki revolt kod lokalnog stanovništva, jer je svima poznato da je Gradišnička rijeka ponorica i da je prirodni bazen vodama na teritoriji četiri mjesne zajednice”, objašnjava u ime tog seoskog Odbora Novo Bakić.

On tvrdi da su saznali da investitori planiraju da rijeku Gradišnicu, od koje nastaje Trepačka rijeka, kaptiraju na 1330 metara nadmorske visine i da je prevedu u cjevovod u dužini od preko šest i po hiljada metara.

,,Takođe smo saznali da je izgradnja drugog vodozahvata planirana na 1160 metara nadmorske visine, odakle bi se rijeka ponovo odvodila cijevima u dužini od oko tri i po kilometra. Na taj način bi naša sela postala praktično mrtva, jer ovdje bez te vode nema života”, kaže Bakić.

Mještani zbog toga od crnogorske Vlade i drugih nadležnih institucija traže da stopiraju uzurpaciju rječnih korita Gradišnice i Trepačke rijeke, jer im se, kako kažu, izgradnjom hidroelektrana na ovom potezu oduzima osnovno ljudsko pravo – pravo na život i to sve radi interesa nekoliko lokalnih i podgoričkih tajkuna.

Podgoričko preduzeće Dekar Hidro još 2013. godine dobilo je građevinsku dozvolu za izgradnju elekrana na Trepačkoj rijeci. Mještani tvrde da je to urađeno mimo njihove saglasnosti i da bi izgradnja minielektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent cijelog kraja, a posebno planine Gradišnice, po kojoj je Rijeka i dobila ime. Upozoravaju da bi remećenje korita rijeke Gradišnice predstavljalo svojevrstan ekocid.

,,Rijeka Gradišnica sa svojom okolinom predstavlja pravi prirodni biser. Ona svojom ljepotom ne zaostaje za najprivlačnijim planinskim destinacijama. Uz to, od stabilnosti rijeke zavisi uredno vodosnadbijevanje stanovnika nekoliko sela. Zato je više nego suludo dozvoliti da neko, zbog ličnog bogaćenja, krene da gradi minielektrane i da tako razara i remeti ne samo korito rijeke , nego i cijeli prostor koji se naslanja na njene obale”, naglašavaju i iz NVO Gradišnica.

Stanovnici Zabrđa ističu da ih posebno vrijeđa to što ih niko ništa nije pitao prilikom donošenja odluke o izgradnji mini hidroelektrane.

,,Bilo je prirodno da nas nadležni konsultuju da li se slažemo da se na našim rijekama grade elektrane. Umjesto toga investitor je pokazao svoju bahatost jer je bez saglasnosti seoskih odbora i drugih mjesnih organa već preduzeo određene radove. To nas je još više uvrijedilo i ogorčilo”, kažu mještani Zabrđa

Iz njihove perspektive stvari djeluju još drskije zbog toga što je investitor počeo da pravi put prema vodozahvatu iako su brojni vlasnici čvrsto odlučili da mu ne dozvole da prođe preko njihovih privatnih parcela.

,,Sve to govori da je cijeli postupak oko izgradnje elektrane sproveden neozbiljno, i zato svi treba da znaju da narod to neće dozvoliti tek tako i da neće mirno gledati”, upozoravaju stanovnici ova četiri sela.

Iz Mjesnog odbora za zaštitu Gradišnice uputili su dopis čelnicima andrijevičke opštine, optužujući ih da su mimo volje građana dali podršku investitorima da grade hidroelektrane.

„Očigledno je da opštinska vlast podržava tajkune i omogućava im da nam oduzimaju prirodna prava. Svim onim strukturama stanovništva koje primaju socijalna davanja i rade u društvenim firmama sugerišu i daju im do znanja da ne smiju potpisati peticiju i doći na sastanak odbora”, tvrde u Mjesnom odboru za zaštitu Gradišnice.

Oni Ministarstvu poljoprivrede postavljaju pitanje zašto su davana sredstva za razvoj poljoprivrede i turizma na ovom području ako se sve ovo jednim potezom tajkuna može uništiti, kao što se i uništava.

Predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović odbacio je navode mještana kao netačne i neosnovane. On je izjavio da lokalna uprava nema nikakve nadležnosti kada je u pitanju izgradnja elektrana i da mještani treba da se obrate na druge adrese.

Mještani četiri andrijevička sela podsjećaju na važnu činjenicu, a to je da je i Evropska unija prepoznala potencijale Gradišnice, izdvajajući sredstva za izgradnju puta koji vodi do ove planine. Međutim, kako su naveli, privilegovani koncesionari su u znatnoj mjeri oštetili novoizgrađeni put.

Početkom 2013. godine ozvaničen je završetak rekonstrukcije puta Zabrđe – Gradišnica, koja je podrazumijevala postavljanje asfaltnog zastora u dužini od 7,7 kilometara. Radi se o investiciji vrijednoj 759.260 eura.

,,Koncesionari, transportujući balvane, s teškim kamionima konstantno uništavaju ovaj put. To sada čine i investitori koji su namjerili da grade elektrane na ovom području. Zato smo prinuđeni da blokiramo dalji izvoz balvana i prolaz teškim kamionima ukoliko se ne budu poštovala pravila po kojima je ovim putem dozvoljen transport tereta samo do dvadeset tona”, kažu u NVO Gradišnica.

Pobuna zbog gradnje malih hidroelektrana na području andrijevičke opštine počela je prije nekoliko mjeseci u selima ispod Komova.

Mještani Potkomovlja oštro su se suprotstavili izgradnji mini hidroelektrana na vodotocima koji pripadaju slivu rijeke Zlorečice. Onu su takođe poručili da bi izgradnja elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent na prostoru Konjuške župe. Kažu da bi remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke predstavljalo ekološki zločin.

Mnogo prije toga pobunili su se i mještani šekularskih sela, sela ispod Bjelasice i u selu Kaludra, na teritoriji opštine Berane, gdje koncesije za male elektrane uglavnom ima kompanija Bemaks, kao većinski vlasnik Hidroenergije Montenegro. Prije nekoliko mjeseci glas protiv malih elektrana podigli su i mještani beranskog sela Vinicka, protiveći se gradnji male elektrane na rijeci u tom selu.

Pobune su sve češće. Zanimljivo, najčešće na području Berana i Andrijevice. Kao da je to problem samo građana ovih opština. Kao da se samo tu gradi. I kao da ne plaća čitava Crna Gora da bi tajkuni gradili „obnovljive izvore energije”.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo