Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDSEZONSKA ĆERANJA U ULCINJU: Ponovo igre oko deponije „Hije“

Objavljeno prije

na

To je pravilo već šest sezona. Nakon što je odlukom Republičke inspekcije, deponija Hije, u mjestu Kruče, na pjeni od mora, zvanično zatvorena 31. decembra 2011. godine, Opština Ulcinj i Javno preduzeće ,,Komunalne djelatnosti” pokušaće i tokom ovog ljeta da odlažu otpad na toj bivšoj deponiji.

Opštinski zvaničnici na čelu sa predsjednikom Opštine Nazifom Cunguom požalili su se mještanima tog naselja, gdje je i oko 700 vikendica, da nemaju novaca da plate odlaganje smeća na Regionalnoj deponiji ,,Možura”, koja je izgrađena za potrebe opština Ulcinj i Bar. ,,Gradonačelnik nam je rekao da ćemo, ako se usprotivimo odlaganju smeća na Hiji, direktno ugroziti turističku sezonu u Ulcinju”, kaže za Monitor jedan član odbora Mjesne zajednice u Kručama.

Na molbe i pritiske Cungua, ipak je popustila većina članova odbora, koji je 1. juna ove godine donio odluku kojom se „Opštini Ulcinj dozvoljava privremeno odlaganje kabastog – neštetnog otpada na lokaciji Deponija Hije, isključivo uz dozvolu Ekološke inspekcije”.

Odluku Ekološke inspekcije niko nije vidio, a ekološki aktivisti kažu da je odluku o privremenom odlaganju otpada mogla da donese samo Skupština opštine. U tom je domu, u decembru prošle godine, donijet Lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za period 2016 – 2020. , u kojem se pored ostalog ističe: ,,Na teritoriji opštine Ulcinj je identifikovano 17 lokacija na kojima se nelegalno odlaže otpad i dva bivša gradska odlagališta otpada (Bratice i Hije). Budući da Plan podrazumijeva uspostavljanje savremenog sistema upravljanja otpadom, biće neophodno riješiti sve postojeće probleme vezane za takve lokacije. To znači da će biti neophodno izvršiti sanaciju ili uklanjanje svih takvih deponija”.

Tako nešto je godinu ranije saopštavala Cunguova partija. ,,Forca se dugo vremena borila za zatvaranje deponije Hije i da se ta zona revitalizuje, i prema tome svaka druga suprotna Odluka, za Forcu je neprihvatljiva”, poručivali su.

Završnicu kampanje za lokalne izbore 2010. godine Cungu je bazirao na lošem odnosu tadašnje opštinske vlasti prema prirodnim resursima. ,,Činjenica da su sadašnji čelnici pristali da pretvore našu teritoriju u kazan za otpad iz drugih opština, govori o nedostatku poštovanja i ljubavi prema zavičaju. Deponija ne samo što zagađuje obalu, već i zbog činjenice da je na vrlo atraktivnoj lokaciji pod smećem zakopano dva miliona kvadrata panoramskog prostora, odvraća potencijalne investicije”, govorio je Cungu.

Iz Opštinskog odbora URA su čelnike u Opštini podsjetili na njihove ranije izjave navodeći da nijednim važećim dokumentom, ta lokacija nije predviđena da bude deponija.

,,Nije bilo davno kada nas je sadašnji instalirani predsjednik Opštine uvjeravao kako će baš on sanirati deponiju Hija. Za građane Kruča i Ulcinja to sada ništa ne znači, iako bi trenutni gradonačelnik rado da se njegova obećanja što prije zaborave”, kazali su iz URA. Oni su pozvali lokalnu upravu da “prekine sa bahatim ponašanjem i da počne raditi u skladu sa zakonom, a ne na ovakav način koji je suprotan procedurama i protivan interesima mještana naselja Kruče”.

Skupština opštine Ulcinj je još krajem 2009. godine konstatovala da je „a lokacija za deponovanje otpada u uvali Hije privremenog karaktera od samog početka njenog korišćenja, i ne ispunjava uslove propisane Pravilnikom o sanitarno-tehničkim uslovima, koje moraju da ispunjavaju deponije”.

Zbog nelegalnog aktiviranja te bivše deponije ove nedjelje će se okupiti mještani i vikendaši, saopštio je član odbora te ulcinjske Mjesne zajednice Pero Junković.

Prema njegovim riječima, zbog nekadašnje deponije zdravlje mještana ozbiljno je ugroženo. ,,Ljudi se razbolijevaju od kancera. Nekoliko njih, među kojima i moj otac, umrlo je od kancera. Toga ranije nije bilo. Petnaestak mještanki našeg naselja boluje od štitne žlijezde. To govori da ovo mjesto više nije zdravo za život i da je za sve kriva ova deponija”, tvrdi Junković. On se nada da će i ostali članovi odbora, koji su potpisali navedenu odluku, uvidjeti da su pogriješili. ” I oni i njihova djeca i turisti imaju samo štete od odlaganja smeća. Deponija, često gori, dimi, a kiša otpadne materije sliva u more. Tražimo da se konačno makne odavde, da nas više ne guši”, poručuje Junković i podsjeća da su ranijih godina bile uvedene danonoćne straže mještana kako bi se taj atraktivni lokalitet zaštitio.

Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da se na Hiji nalazi preko 10 miliona metara kubnih raznog vrsta smeća, pa je glavna ekološka inspektorica Vesna Zarubica kazala da se Hije, kao nepropisno odlagalište, mora hitno sanirati, rekultivisati i spriječiti dalje devastiranje.

Da je ovakvo postupanje lokalnih vlasti u Ulcinju neodgovorno pokazuje činjenica da bi prema nedavno usvojenom Prostorno-urbanističkom planu Opštine Ulcinj, brdo Mavrijan, gdje se nalazi Hija, trebalo da bude nova turistička zona.

Planira se da ona ima ukupno 260 hektara, od čega bi tzv. ekskluzivna zona zahvatala prostor od 42 hektara.

U Nacrtu Prostornog plana posebne namjene obalnog područja, koji je plan višeg reda, područje Mavrijana je svrstano u ,,rezervne razvojne zone”.

Divlje deponije na svakom kilometru Velike plaže

Na teritoriji Opštine Ulcinj, ima preko 15 velikih divljih deponija. Sve se nalaze na veoma atraktivnim lokacijama, uključujući i zaleđe Velike plaže i obale Bojane. Prije desetak dana je vatra koja je izbila na jednoj divljoj deponiji na sedmom kilometru Velike plaže progutala ogroman dio vrijedne vegetacije. Sa nelegalne deponije na Bojani, neposredno pred ulazak na most za Adu, širi se nesnosni smrad i ona je svakog dana veća. „Smatramo da sezonu i turiste ne smijemo da dočekamo sa takvim slikama”, kazali su zakupci restorana i apelovali na Opštinu, Komunalno i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom da što prije preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo