Povežite se sa nama

OKO NAS

DUGA TRADICIJA CRNOGORSKOG PLANINARSTVA: Planina u imenu

Objavljeno prije

na

Planinarski savez Crne Gore proslavio je festivalom Bjelasici i u Kolašinu, 66 godina postojanja. Tabor na jednoj od najljepeših crnogorskih planina okupio je veterane i mlade snage te organizacije, ali i članove Balkanske planinske unije (BMU). Tokom dva dana, kroz različite događaje, ljubitelji planine podsjetili su da je zvanično postojanje Planinarskog saveza mnogo kraće od trajanja planinarstva u Crnoj Gori. Upućenost na planinu iz životnih potreba učinio nas je planinarskom i planinskom nacijom, kaže za Monitor predsjednik te organizacije dr Dragan Bulatović.

,,Zbog toga je planina u imenu naše države i tekstu naše himne. Ipak, planinarenjem iz estetskih, zdravstvenih i sportskih razloga, najprije su se počeli baviti stranci. Istoričari kažu da je od prve polovine 19. pa do dvadesetih godina prošlog vijeka, Crnu Goru posjetio veliki broj stranih istraživača, putopisaca, geografa. Oni su o tim svojim putovanjima ostavili značajne dokumente. Najpoznatiji među njima svakako su Kurt Hasert, Jegor Kovaljevski, Baldaći, Enel, Oskar Balkan…”

Prve grupe stranih planinara došle su u Crnu Goru krajem 19. vijeka. Grupa čeških planinara, kaže Bulatović, prešla je iz Nikšića, preko Lukavice, do Manstira Morače 1896. Jedna grupa švajcarskih planinara prešla je Bjelasicu 1905. i zaustavila se u Kolašinu.

,,Kao godina početka crnogorskog planinarstva računa se 1888. Tada se učitelj Jovan Laušević popeo na Bobotov kuk na Durmitoru i o tome ostavio zapis. Prva crnogorska planinarska društva osnovana su dvadesetih godina prošlog vijeka.

Prof. Stojan Cerović inicirao je izgradnju prvog planinarskog doma u našoj državi i to na Durmitoru. Pravnik Branislav Cerović iscrtao je prve staze na crnogorskim planinama. On je bio i koautor prvog vodiča. U to vrijeme Branimir Bušič snimio je i prvi film o Durmitoru.

Nakon Drugog svjetskog rata krenule su i prve masovne planinarske akcije, izleti, pohodi, taborovanja… Te prve akcije išle su putevima slavnih partizanskih brigada. Konačno, 1951. godine osnovan je Planinarski savez Crne Gore a na njegovom čelu bila je naradoni heroj Vukica Mićunović. Ona je i prva Crnogorka, koja se popela na vrh iznad 5.000 metara. Riječ je o Elbrusu na Kavkazu. Tada se formiraju društva u svim crnogorskim gradovima.

Nadaleko čuveno nikšićko društvo Javorak formirano je 1959. godine i ono će u decenijama koje su uslijedile imati vodeću ulogu i po kvalitetu i po obimu aktivnosti, ali i po rezultatima. To društvo, kaže predsjednik Planinarskog saveza, dalo je plejadu sjajanih alpinista. Do osamdesetih godina prošlog vijeka planinarski i skijaški savez bili su jedinstvena organizacija.

Jedan od najvećih događaja tog vremena bio je planinarski izlet 1954. godine na Durmitoru u kojem je učestvovalo 2.500 planinara. Prvi instruktori u alpinizmu bili su Nikšićani Miloš Bojanović i Stevo Vujičić. Prvi alpinistički usponi u Prokletijama i Moračkim planinama bili su 1960. a to je ujedno bila priprema za pohode crnogorskih planinara na svjetske planine.

Dvije godine kasnije planinari Javorka popeli su se na Monblan, a narednih decenija će se sa zapaženim rezultatima vraćati s Alpa. Prva ekspedicija iz SFRJ krenula je na Himalaje 1979, ali u njoj nije bilo crnogorskih alpinista. Od prije deceniju i po počinje najuspješniji period za naše planinarstvo, jer imamo seriju ekspedicija na Alpe, Ande, Kavkaz i Himalaje. Prije sedam godina, zahvaljujući ekspediciji Javorka crnogorska zastava zavijorila se na najvisočijoj tački planete”- podsjeća Dragan Bulatović.

Film Daneli 212, prikazan tokom festivala, možda je na najbolji način ispričao priču o pregalaštvu, entuzijazmu i upornosti crnogorskih alpinista. Film govori o usponu prve crnogorske ekspedicije na najviši vrh Sjeverne Amerike i najhladniju planinu svijeta Daneli na Aljaski. Ekspedicijski tim su činili Bulatović (vođa ekspedicije), Milan Radović, Boris Čelebić, Aleksandar Đajić i Zoran Prljević, a trajala je od 21. maja do 24. juna 2012. godine.

,,I pored ekstremnih uslova koji su pratili naš tim tokom penjanja, uspjeli smo da napravimo snimke koje smo iskoristili za film. To je jedinstveno svjedočanstvo o nadljudskoj borbi i upornosti Visokogoraca da u uslovima nesnosne hladnoće, oluje i lavina, stignu na najvišu tačku planine. Prvi put razvili su zastavu Crne Gore na tom vrhu koji se smatra najtežim za penjanje u seven summits seriji”, kazao je Milan Radović, autor filma.

Predsjednik BMU Jovica Ugrinovski tvrdi da je ,,crnogorski Planinarski savez svojim rezultatima nadmašio realnu ‘starost”. On kaže da su članovi tog saveza postigli rezultate dostojne divljenja i za one starije od 100 godina.

,,Meni je posebno zadivljujuće, a za vašu državu bitno, što je PS isforsirao kod političkih autoriteta da, paralelno s primorskim, razvija i planinski turizam, ekstremne sportove i avaturistički turizam. Očekujem da će to narednih godina biti još intenzivnije”, kaže Ugrinovski.

Festival u Kolašinu održan je pod motom ,,66 godina na visini”. Bila je to prilika i za obećanja iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Savjetnik u tom Ministarstvu Rešad Nuhodžić, kazao je da su planine po onom što pružaju turistima važan potencijal, koji su prepoznale nadležne institucije, te da je u minulih pet godina u projekte vezane za planinski turizam uloženo preko milion eura.

,,Od 2012. godine u održavanje postojećih planinarskih staza i razvoj novih uloženo je preko 250.000 eura. Činjenica da imamo oko 1.300 kilometara staza u okviru nacionalne mreže, dovoljno govori. Svake godine raste broj turista koji teže aktivnom odmoru. Nesporno je da će planinarenje biti sve više u fokusu turista ali i Ministarstva”, kaže Nuhodžić.

On je siguran da planinarenje doprinosi i ravnomjenom regionalnom razvoju, međutim, priznaje da potencijal sjevernog regiona nije valorizovan u potpunosti. Vlada je, podsjeća, samo ove godine budžetom opredijelila preko 10 milona eura u tu svrhu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo