Povežite se sa nama

OKO NAS

DUGA TRADICIJA CRNOGORSKOG PLANINARSTVA: Planina u imenu

Objavljeno prije

na

Planinarski savez Crne Gore proslavio je festivalom Bjelasici i u Kolašinu, 66 godina postojanja. Tabor na jednoj od najljepeših crnogorskih planina okupio je veterane i mlade snage te organizacije, ali i članove Balkanske planinske unije (BMU). Tokom dva dana, kroz različite događaje, ljubitelji planine podsjetili su da je zvanično postojanje Planinarskog saveza mnogo kraće od trajanja planinarstva u Crnoj Gori. Upućenost na planinu iz životnih potreba učinio nas je planinarskom i planinskom nacijom, kaže za Monitor predsjednik te organizacije dr Dragan Bulatović.

,,Zbog toga je planina u imenu naše države i tekstu naše himne. Ipak, planinarenjem iz estetskih, zdravstvenih i sportskih razloga, najprije su se počeli baviti stranci. Istoričari kažu da je od prve polovine 19. pa do dvadesetih godina prošlog vijeka, Crnu Goru posjetio veliki broj stranih istraživača, putopisaca, geografa. Oni su o tim svojim putovanjima ostavili značajne dokumente. Najpoznatiji među njima svakako su Kurt Hasert, Jegor Kovaljevski, Baldaći, Enel, Oskar Balkan…”

Prve grupe stranih planinara došle su u Crnu Goru krajem 19. vijeka. Grupa čeških planinara, kaže Bulatović, prešla je iz Nikšića, preko Lukavice, do Manstira Morače 1896. Jedna grupa švajcarskih planinara prešla je Bjelasicu 1905. i zaustavila se u Kolašinu.

,,Kao godina početka crnogorskog planinarstva računa se 1888. Tada se učitelj Jovan Laušević popeo na Bobotov kuk na Durmitoru i o tome ostavio zapis. Prva crnogorska planinarska društva osnovana su dvadesetih godina prošlog vijeka.

Prof. Stojan Cerović inicirao je izgradnju prvog planinarskog doma u našoj državi i to na Durmitoru. Pravnik Branislav Cerović iscrtao je prve staze na crnogorskim planinama. On je bio i koautor prvog vodiča. U to vrijeme Branimir Bušič snimio je i prvi film o Durmitoru.

Nakon Drugog svjetskog rata krenule su i prve masovne planinarske akcije, izleti, pohodi, taborovanja… Te prve akcije išle su putevima slavnih partizanskih brigada. Konačno, 1951. godine osnovan je Planinarski savez Crne Gore a na njegovom čelu bila je naradoni heroj Vukica Mićunović. Ona je i prva Crnogorka, koja se popela na vrh iznad 5.000 metara. Riječ je o Elbrusu na Kavkazu. Tada se formiraju društva u svim crnogorskim gradovima.

Nadaleko čuveno nikšićko društvo Javorak formirano je 1959. godine i ono će u decenijama koje su uslijedile imati vodeću ulogu i po kvalitetu i po obimu aktivnosti, ali i po rezultatima. To društvo, kaže predsjednik Planinarskog saveza, dalo je plejadu sjajanih alpinista. Do osamdesetih godina prošlog vijeka planinarski i skijaški savez bili su jedinstvena organizacija.

Jedan od najvećih događaja tog vremena bio je planinarski izlet 1954. godine na Durmitoru u kojem je učestvovalo 2.500 planinara. Prvi instruktori u alpinizmu bili su Nikšićani Miloš Bojanović i Stevo Vujičić. Prvi alpinistički usponi u Prokletijama i Moračkim planinama bili su 1960. a to je ujedno bila priprema za pohode crnogorskih planinara na svjetske planine.

Dvije godine kasnije planinari Javorka popeli su se na Monblan, a narednih decenija će se sa zapaženim rezultatima vraćati s Alpa. Prva ekspedicija iz SFRJ krenula je na Himalaje 1979, ali u njoj nije bilo crnogorskih alpinista. Od prije deceniju i po počinje najuspješniji period za naše planinarstvo, jer imamo seriju ekspedicija na Alpe, Ande, Kavkaz i Himalaje. Prije sedam godina, zahvaljujući ekspediciji Javorka crnogorska zastava zavijorila se na najvisočijoj tački planete”- podsjeća Dragan Bulatović.

Film Daneli 212, prikazan tokom festivala, možda je na najbolji način ispričao priču o pregalaštvu, entuzijazmu i upornosti crnogorskih alpinista. Film govori o usponu prve crnogorske ekspedicije na najviši vrh Sjeverne Amerike i najhladniju planinu svijeta Daneli na Aljaski. Ekspedicijski tim su činili Bulatović (vođa ekspedicije), Milan Radović, Boris Čelebić, Aleksandar Đajić i Zoran Prljević, a trajala je od 21. maja do 24. juna 2012. godine.

,,I pored ekstremnih uslova koji su pratili naš tim tokom penjanja, uspjeli smo da napravimo snimke koje smo iskoristili za film. To je jedinstveno svjedočanstvo o nadljudskoj borbi i upornosti Visokogoraca da u uslovima nesnosne hladnoće, oluje i lavina, stignu na najvišu tačku planine. Prvi put razvili su zastavu Crne Gore na tom vrhu koji se smatra najtežim za penjanje u seven summits seriji”, kazao je Milan Radović, autor filma.

Predsjednik BMU Jovica Ugrinovski tvrdi da je ,,crnogorski Planinarski savez svojim rezultatima nadmašio realnu ‘starost”. On kaže da su članovi tog saveza postigli rezultate dostojne divljenja i za one starije od 100 godina.

,,Meni je posebno zadivljujuće, a za vašu državu bitno, što je PS isforsirao kod političkih autoriteta da, paralelno s primorskim, razvija i planinski turizam, ekstremne sportove i avaturistički turizam. Očekujem da će to narednih godina biti još intenzivnije”, kaže Ugrinovski.

Festival u Kolašinu održan je pod motom ,,66 godina na visini”. Bila je to prilika i za obećanja iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Savjetnik u tom Ministarstvu Rešad Nuhodžić, kazao je da su planine po onom što pružaju turistima važan potencijal, koji su prepoznale nadležne institucije, te da je u minulih pet godina u projekte vezane za planinski turizam uloženo preko milion eura.

,,Od 2012. godine u održavanje postojećih planinarskih staza i razvoj novih uloženo je preko 250.000 eura. Činjenica da imamo oko 1.300 kilometara staza u okviru nacionalne mreže, dovoljno govori. Svake godine raste broj turista koji teže aktivnom odmoru. Nesporno je da će planinarenje biti sve više u fokusu turista ali i Ministarstva”, kaže Nuhodžić.

On je siguran da planinarenje doprinosi i ravnomjenom regionalnom razvoju, međutim, priznaje da potencijal sjevernog regiona nije valorizovan u potpunosti. Vlada je, podsjeća, samo ove godine budžetom opredijelila preko 10 milona eura u tu svrhu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo