Povežite se sa nama

OKO NAS

DUGA TRADICIJA CRNOGORSKOG PLANINARSTVA: Planina u imenu

Objavljeno prije

na

Planinarski savez Crne Gore proslavio je festivalom Bjelasici i u Kolašinu, 66 godina postojanja. Tabor na jednoj od najljepeših crnogorskih planina okupio je veterane i mlade snage te organizacije, ali i članove Balkanske planinske unije (BMU). Tokom dva dana, kroz različite događaje, ljubitelji planine podsjetili su da je zvanično postojanje Planinarskog saveza mnogo kraće od trajanja planinarstva u Crnoj Gori. Upućenost na planinu iz životnih potreba učinio nas je planinarskom i planinskom nacijom, kaže za Monitor predsjednik te organizacije dr Dragan Bulatović.

,,Zbog toga je planina u imenu naše države i tekstu naše himne. Ipak, planinarenjem iz estetskih, zdravstvenih i sportskih razloga, najprije su se počeli baviti stranci. Istoričari kažu da je od prve polovine 19. pa do dvadesetih godina prošlog vijeka, Crnu Goru posjetio veliki broj stranih istraživača, putopisaca, geografa. Oni su o tim svojim putovanjima ostavili značajne dokumente. Najpoznatiji među njima svakako su Kurt Hasert, Jegor Kovaljevski, Baldaći, Enel, Oskar Balkan…”

Prve grupe stranih planinara došle su u Crnu Goru krajem 19. vijeka. Grupa čeških planinara, kaže Bulatović, prešla je iz Nikšića, preko Lukavice, do Manstira Morače 1896. Jedna grupa švajcarskih planinara prešla je Bjelasicu 1905. i zaustavila se u Kolašinu.

,,Kao godina početka crnogorskog planinarstva računa se 1888. Tada se učitelj Jovan Laušević popeo na Bobotov kuk na Durmitoru i o tome ostavio zapis. Prva crnogorska planinarska društva osnovana su dvadesetih godina prošlog vijeka.

Prof. Stojan Cerović inicirao je izgradnju prvog planinarskog doma u našoj državi i to na Durmitoru. Pravnik Branislav Cerović iscrtao je prve staze na crnogorskim planinama. On je bio i koautor prvog vodiča. U to vrijeme Branimir Bušič snimio je i prvi film o Durmitoru.

Nakon Drugog svjetskog rata krenule su i prve masovne planinarske akcije, izleti, pohodi, taborovanja… Te prve akcije išle su putevima slavnih partizanskih brigada. Konačno, 1951. godine osnovan je Planinarski savez Crne Gore a na njegovom čelu bila je naradoni heroj Vukica Mićunović. Ona je i prva Crnogorka, koja se popela na vrh iznad 5.000 metara. Riječ je o Elbrusu na Kavkazu. Tada se formiraju društva u svim crnogorskim gradovima.

Nadaleko čuveno nikšićko društvo Javorak formirano je 1959. godine i ono će u decenijama koje su uslijedile imati vodeću ulogu i po kvalitetu i po obimu aktivnosti, ali i po rezultatima. To društvo, kaže predsjednik Planinarskog saveza, dalo je plejadu sjajanih alpinista. Do osamdesetih godina prošlog vijeka planinarski i skijaški savez bili su jedinstvena organizacija.

Jedan od najvećih događaja tog vremena bio je planinarski izlet 1954. godine na Durmitoru u kojem je učestvovalo 2.500 planinara. Prvi instruktori u alpinizmu bili su Nikšićani Miloš Bojanović i Stevo Vujičić. Prvi alpinistički usponi u Prokletijama i Moračkim planinama bili su 1960. a to je ujedno bila priprema za pohode crnogorskih planinara na svjetske planine.

Dvije godine kasnije planinari Javorka popeli su se na Monblan, a narednih decenija će se sa zapaženim rezultatima vraćati s Alpa. Prva ekspedicija iz SFRJ krenula je na Himalaje 1979, ali u njoj nije bilo crnogorskih alpinista. Od prije deceniju i po počinje najuspješniji period za naše planinarstvo, jer imamo seriju ekspedicija na Alpe, Ande, Kavkaz i Himalaje. Prije sedam godina, zahvaljujući ekspediciji Javorka crnogorska zastava zavijorila se na najvisočijoj tački planete”- podsjeća Dragan Bulatović.

Film Daneli 212, prikazan tokom festivala, možda je na najbolji način ispričao priču o pregalaštvu, entuzijazmu i upornosti crnogorskih alpinista. Film govori o usponu prve crnogorske ekspedicije na najviši vrh Sjeverne Amerike i najhladniju planinu svijeta Daneli na Aljaski. Ekspedicijski tim su činili Bulatović (vođa ekspedicije), Milan Radović, Boris Čelebić, Aleksandar Đajić i Zoran Prljević, a trajala je od 21. maja do 24. juna 2012. godine.

,,I pored ekstremnih uslova koji su pratili naš tim tokom penjanja, uspjeli smo da napravimo snimke koje smo iskoristili za film. To je jedinstveno svjedočanstvo o nadljudskoj borbi i upornosti Visokogoraca da u uslovima nesnosne hladnoće, oluje i lavina, stignu na najvišu tačku planine. Prvi put razvili su zastavu Crne Gore na tom vrhu koji se smatra najtežim za penjanje u seven summits seriji”, kazao je Milan Radović, autor filma.

Predsjednik BMU Jovica Ugrinovski tvrdi da je ,,crnogorski Planinarski savez svojim rezultatima nadmašio realnu ‘starost”. On kaže da su članovi tog saveza postigli rezultate dostojne divljenja i za one starije od 100 godina.

,,Meni je posebno zadivljujuće, a za vašu državu bitno, što je PS isforsirao kod političkih autoriteta da, paralelno s primorskim, razvija i planinski turizam, ekstremne sportove i avaturistički turizam. Očekujem da će to narednih godina biti još intenzivnije”, kaže Ugrinovski.

Festival u Kolašinu održan je pod motom ,,66 godina na visini”. Bila je to prilika i za obećanja iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Savjetnik u tom Ministarstvu Rešad Nuhodžić, kazao je da su planine po onom što pružaju turistima važan potencijal, koji su prepoznale nadležne institucije, te da je u minulih pet godina u projekte vezane za planinski turizam uloženo preko milion eura.

,,Od 2012. godine u održavanje postojećih planinarskih staza i razvoj novih uloženo je preko 250.000 eura. Činjenica da imamo oko 1.300 kilometara staza u okviru nacionalne mreže, dovoljno govori. Svake godine raste broj turista koji teže aktivnom odmoru. Nesporno je da će planinarenje biti sve više u fokusu turista ali i Ministarstva”, kaže Nuhodžić.

On je siguran da planinarenje doprinosi i ravnomjenom regionalnom razvoju, međutim, priznaje da potencijal sjevernog regiona nije valorizovan u potpunosti. Vlada je, podsjeća, samo ove godine budžetom opredijelila preko 10 milona eura u tu svrhu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo