OKO NAS
DRUGAČIJI PROJEKAT: Integracija kroz pravljenje nakita

Filoreta Đulijaj ima 17 godina i živi sa roditeljima u Meljinama. Završila je osnovnu školu. Posao je čekala više od sedam mjeseci na Birou rada. Sve dok nije čula za obuku za izradu nakita u okviru projekta Povećanje zaposlenosti dugotrajno nezaposlenih žena – Dora Nuova.
Projekat je realizovala NVO Mladi Romi u partnerstvu sa NVO Ruke iz Herceg Novog. Direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha pojašnjava da je cilj projekta bio da doprinese unapređivanju ekonomskih i socijalnih prava Romkinja i ostalih dugotrajno nezaposlenih žena kroz uključivanje na tržište rada. Obuku je završilo 26 žena, 15 je Romkinja i 11 iz većinske zajednice iz Herceg Novog.
,,Želja mi je bila da naučim nešto novo, da savladam tehnike dekupaža i proizvodnje nakita kako bih se kasnije mogla baviti ovim poslom. Upoznala sam predivne žene koje su jako kreativne. Sva znanja i ideje razmjenjujemo u toku rada”, kaže Filoreta Đulijaj.
Zadovoljna je druženjem i saradnjom koleginica na poslu. Planira da se ubuduće bavi ovim poslom. ,,Herceg Novi je turistički grad, ovakvi i slični proizvodi mogu biti dobro prodani na tržištu, a to se pokazalo i u prethodnim projektima na kojim je radila moja mlađa sestra”, piča naša sagovornica.
,,One nijesu zaposlene po ugovoru o radu, već ugovorom o stručnom osposobljavanju kroz koji će imati nadoknadu u iznosu od 200 eura. Jedan dio obuke predviđen je za izradu nakita od perlica i dekupaža, a nakon stečenih znanja slijedi rad i proizvodnja gdje će se u ovoj sezoni postaviti tri promotivna štanda na području Herceg Novog, Kotoru i Tivtu”, kazao je koordinator programa NVO Mladi Romi Mehmed Beriša.
Vesna Vuksanović, koja živi sa suprugom i dvoje djece u hercegnovskom naselju Topla 1. je završila Srednju stručnu školu za turističkog tehničara. Poziv za obuku dobila je preko NVO Ruka, kao i preko Biroa rada. Kaže da je četiri godine na Birou, a prije nego je počela sa obukom bez zaposlenja bila je oko sedam i po mjeseci.
,,Ja sam kreativna i uvijek me je privlačila ova vrsta kreativnosti. Uvijek sam željela da naučim da napravim nakit, pa mi se želja konačno ostvarila”, kaže ona. ,,Ovdje sam upoznala nove ljude i razgovaramo o tome da se u budućnosti udružimo i otvorimo našu suvenirnicu, gdje bi se prodavali naši suveniri, a najviše nakit”, priča Vesna ponosno.
S obzirom na to da je grupa polaznica mještovita, za odnose i saradnju sa koleginicama koje dolaze iz redova romske zajednice su, kaže, dobri. ,,Mi se lijepo slažemo i družimo, sa nekima manje sa nekima više, sve zavisi kako se ko sa kime našao, uglavnom sve funkcioniše odlično”, objasnila je. Vesna je sada na plaćenoj šestomjesečnoj obuci.
Projekat je započeo početkom novembra 2016. godine potpisivanjem ugovora o sprovođenju sa Ministarstvom finansija – Direktoratom za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je institucija zadužena za praćenje sprovođenja ovog projekta, ali i cijele grant šeme.
Na početku realizacije projekta značajnu uolgu odigrao je Biro rada u Herceg Novom kao i Biroi rada u Tivtu i Kotoru, time što su shodno njihovoj evidenciji nezaposlenih lica pomogli da se lakše i brže dođe do osoba koje su nakon info razgovora uključene u projekat.
,,Za ovaj projekat bilo je dosta zainteresovanih kandidatkinja, a kriterijumi su bili da su lica na Birou za zapošljavanje i da dolaze proporcionalno iz redova romske, odnosno većinske zajednice. Polaznice su imale priliku da pohađaju obuku koju je organizovao Centar za obrazovanje i trening Podgorica. Riječ je o licenciranoj instituciji, a projektom smo željeli da podstaknemo polaznice da se osposobe za samozapošljavanje i pokretanje sopstvenog biznisa u budućnosti. Od ukupno 26 korisnica,15 je Romkinja i 11 iz većinske zajednice. Od ovog broja imamo dvije učesnice iz Kotora, kao i dvije učesnice iz Tivta”, saopštio je direktor NVO Mladi Romi.
Direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u Herceg Novovom Maja Bakrač je tokom svečane dodjele sertifikata istakla da je projekat imao za cilj da osnaži i osposobi žene da se uključe na tržište rada i podsjetila da se često ne prepoznaje potencijal žena koje čine polovinu stanovništva.
,,Proizvodi sa radionica biće predstavljeni građanima tri primorske opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi. Nadamo se i da će poslije završetka ovog projekta one nastaviti sa radom i povezivanjem i da će proizvodi Dora Nuova postati jedan prepoznatljiv brend na našem području, ali i šire”, kazao je Jaha.
Direktorka NVO Ruke, partnera u realizaciji ovog projekta, Maja Erenji kaže: ,,Cilj naše organizacije je promocija kreativnosti i kreativnog izražavanja, a od prvog dana obuke polaznice su imale priliku da iskažu svoju kreativnost i rezultati su svuda oko nas.
Projekat je podržan sredstvima Evropske unije kroz grant šemu ,,Mladi, žene i dugoročno nezaposleni na tržištu rada”, koja se realizuje u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih resursa 2012-2013, a koji se finansira iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).
Enis EMINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom